{"id":8783,"date":"2015-09-04T07:00:12","date_gmt":"2015-09-04T06:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8783"},"modified":"2015-09-04T07:59:32","modified_gmt":"2015-09-04T06:59:32","slug":"zdravlje-u-koliziji-s-trzisnim-principima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8783","title":{"rendered":"Zdravlje u koliziji s tr\u017ei\u0161nim principima"},"content":{"rendered":"

Kao naju\u010destaliji recepti za pobolj\u0161anje stanja u zdravstvenom sustavu javljaju se oni koji promoviraju \u0161irenje tr\u017ei\u0161nih obrazaca i privatizaciju. Ipak, kao \u0161to je jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a upozoravao utemeljitelj sustava javnog zdravstva na ovim prostorima Andrija \u0160tampar, zdravstveni sustav ne mo\u017ee ni pribli\u017eno optimalno funkcionirati po tr\u017ei\u0161nim principima. \u010cak niti prema unutarnjim kriterijima samih osnovnih uvjeta tzv. slobodnog tr\u017ei\u0161ta.<\/strong><\/p>\n

Hrvatski zdravstveni sustav u posljednjih dvadesetak godina “pro\u017eivio” je nekoliko reformi, a posljednja je najavljena sredinom travnja 2015. godine. Kroz svaku reformu sustav se pomalo privatizirao, a logika tr\u017ei\u0161nog odlu\u010divanja sve je vi\u0161e postajala dijelom sustava. Ova tendencija na djelu je od vremena ekonomske krize iz 1970-ih kada dolazi do uspona politike neoliberalizma koja se odra\u017eava na funkcioniranje zdravstvenih sustava u tzv. dr\u017eavama blagostanja, te u periodu od 1980-ih godina do danas postaje ne\u0161to sasvim uobi\u010dajeno. U tom periodu po\u010dinju se pojavljivati upozorenja o op\u0107oj neu\u010dinkovitosti zdravstvenih sustava, a kako bi se ona eliminirala uvode se razli\u010diti mehanizmi: pove\u0107avanje konkurencije me\u0111u davateljima usluga, financijsko stimuliranje lije\u010dnika koji pove\u0107avaju u\u0161tede, racionalizacija poslovanja, uvo\u0111enje participacije za dio zdravstvenih usluga, smanjenje opsega prava na zdravstvenu za\u0161titu, a uz osnovno zdravstveno osiguranje uvode se dobrovoljna i dopunska osiguranja, itd.<\/p>\n

Svi ovi mehanizmi postupno su uvo\u0111eni i u hrvatski zdravstveni sustav, pri \u010demu se nikada nije problematiziralo niti raspravljalo o svrsi postojanja zdravstvenog sustava \u2013 je li njegova svrha stvaranje profita ili pru\u017eanje i osiguravanje zdravstvene za\u0161tite gra\u0111anima? Tako\u0111er se nije raspravljalo niti propitivalo \u0161to je zdravlje \u2013 roba ili dru\u0161tvena vrijednost? Je li dostupnost zdravstvene za\u0161tite i usluga pravo svih gra\u0111ana ili privilegija onih koji si to mogu priu\u0161titi? A to su temeljna pitanja o kojima bi dru\u0161tvo trebalo raspravljati prije uvo\u0111enja bilo kakvih promjena jer odgovori na ta pitanja definiraju kakav zdravstveni sustav \u017eelimo.<\/p>\n

Podjela zdravlja na kapitalno i potro\u0161no dobro<\/strong><\/p>\n

U\u00a0Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020.<\/a>\u00a0zdravlje se razlikuje kao potro\u0161no dobro i kao kapitalno dobro. Zdravlje kao potro\u0161no dobro ima izravan utjecaj na pojedinca, budu\u0107i da ljudi \u017eele biti zdravi, a zdravlje kao kapitalno dobro ima utjecaj na pojedinca i na cjelokupnu ekonomiju jer se smatra da zdravi ljudi manje vremena provode na bolovanju, odnosno sposobni su za rad i obavljanje radnih aktivnosti izravno i neizravno povezanih s tr\u017ei\u0161tem. Nadalje, navodi se kako je zdravlje ljudi preduvjet funkcionalnosti ekonomije, a “ljudski kapital” je povezan sa zdravljem ljudi jer zdrav pojedinac mo\u017ee maksimalno iskoristiti svoj radni potencijal i pove\u0107ati produktivnost.<\/p>\n

S obzirom na to da je zdravlje u Nacionalnoj strategiji\u00a0definirano kao potro\u0161no i kapitalno dobro ne treba \u010duditi kada se primarna zdravstvena za\u0161tita privatizira<\/a>, a bolnice rangiraju<\/a>\u00a0po vrlo upitnim kriterijima. Ne treba \u010duditi ni kontinuirano nagla\u0161avanje kako bi pacijenti trebali biti svjesni<\/a> ekonomske vrijednosti zdravstvenih usluga, a ni poduzetnici koji \u017eele zdravstvene usluge prodavati i u trgova\u010dkim centrima<\/a>.<\/p>\n

Dobar primjer ovakvog definiranja zdravlja i o\u010dekivanja da zdravstveni sustav funkcionira po tr\u017ei\u0161nim mehanizmima ogleda se u metodi Ministarstva zdravlja pri poku\u0161aju rje\u0161avanja problema bolnica kojima kontinuirano nedostaje financijskih sredstava za rad i neprestano su u dugovima. O\u010dekivanja da bolnice funkcioniraju po tr\u017ei\u0161nim mehanizmima pokazuje svoje lice i nali\u010dje. U\u010destale sanacije<\/a>\u00a0i nedavna rangiranje bolnica<\/a>\u00a0prema popunjenosti kapaciteta, broju operacija i pregleda, obrtaju pacijenata po postelji, stopi smrtnosti tj., uvo\u0111enje kvantifikacije neophodne za tr\u017ei\u0161no funkcioniranje, negira samu bit bolnica kao ustanova koje pru\u017eaju zdravstvenu za\u0161titu oboljelima. Uop\u0107e se ne postavlja pitanje koja je temeljna uloga i misija bolnice \u2013 spa\u0161avanje \u017eivota ili stvaranje profita? Ako je stvaranje profita misija bolnice time se negira njezina misija spa\u0161avanja ljudskih \u017eivota, a zdravstvenu uslugu pretvara u nu\u017eno zlo na putu ostvarenja tog profita.<\/p>\n

Posebne zakonitosti ponude i potra\u017enje<\/b><\/p>\n

U medijima se kontinuirano nagla\u0161ava kako je za oporavak zdravstvenog sustava nu\u017eno uvesti tr\u017ei\u0161ne mehanizme i privatizirati \u0161to ve\u0107i broj djelatnosti, pri \u010demu se uop\u0107e ne propituje da li zdravstvo uop\u0107e mo\u017ee (i smije) funkcionirati po tr\u017ei\u0161noj logici. Naime, postoji niz razloga za\u0161to tr\u017ei\u0161ni mehanizmi nisu primjenjivi u zdravstvenom sustavu. U podru\u010dju zdravstva vladaju posebne zakonitosti ponude i potra\u017enje \u2013 prodava\u010di, naru\u010ditelji i davatelji usluga ne pona\u0161aju se kao na tipi\u010dnom tr\u017ei\u0161tu. 1<\/a><\/sup> Upravo suprotno, pacijenti kupuju robu za koju ne znaju da li im je uop\u0107e potrebna i u kojim koli\u010dinama, lije\u010dnici raspisuju dijagnoze i propisuju lijekove kojima uglavnom ne znaju cijenu, a osiguravaju\u0107a dru\u0161tva pla\u0107aju fakture za usluge kojima te\u0161ko odre\u0111uju ekonomske ili medicinske u\u010dinke. Na strani ponude problem se sastoji u tome \u0161to lije\u010dnik raspola\u017ee sa znatno vi\u0161e informacija nego pacijent. 2<\/a><\/sup>\u00a0Zbog slo\u017eenosti tehni\u010dkih podataka o dijagnozi i postupcima lije\u010denja, a djelomi\u010dno i zbog stanja u kojemu se nalazi, pacijent ne mo\u017ee prikupiti i obraditi sve potrebne informacije o svojem zdravstvenom stanju i zato se mora osloniti na lije\u010dnika i druge zdravstvene radnike da ga informiraju o bolesti i mogu\u0107im na\u010dinima lije\u010denja. Dakle, lije\u010dnik je uvijek u “tr\u017ei\u0161no” privilegiranoj poziciji naspram pacijenta, ali na\u010delno tu svoju poziciju ne bi smio koristiti na \u0161tetu pacijenta.<\/p>\n

Kanadska sociologinja Cynthis Levine-Rasky navodi jo\u0161 nekoliko dodatnih razloga za\u0161to zdravlje ne mo\u017ee biti roba, a tr\u017ei\u0161ni mehanizmi ne funkcioniraju<\/a> u zdravstvenim sustavima. 3<\/a><\/sup> Levine-Rasky smatra kako zdravlje nije izbor ve\u0107 potreba. Pre\u017eivljavanje i ozdravljenje pacijenta ovisi o pravovremenom posjetu zdravstvenoj ustanovi i brzini pru\u017eene pomo\u0107i, a u tom slu\u010daju osoba ne mo\u017ee tra\u017eiti i kupiti najbolju ponudu i uslugu na tr\u017ei\u0161tu jer je pomo\u0107 potrebna odmah. Nakon pru\u017eene pomo\u0107i potrebno je i platiti cijenu usluge, a pacijenti ovise o pru\u017eatelju uslugu i ne mogu utjecati na tro\u0161kove kao u modelu “slobodnog” tr\u017ei\u0161ta. Nadalje, prilikom “kupovanja” zdravstvene usluge pacijenti nemaju dovoljno informacija kako bi napravili informirani potro\u0161a\u010dki izbor. Lije\u010dnici imaju potrebno znanje da naprave takav izbor i pacijenti ovise o njihovoj stru\u010dnosti te moraju vjerovati da \u0107e lije\u010dnik napraviti najbolji mogu\u0107i izbor za njihovo lije\u010denje.<\/p>\n

Pitanje povjerenja tako\u0111er je klju\u010dno jer pacijenti vjeruju svojim lije\u010dnicima, a ukoliko je njihov lije\u010dnik motiviran zaradom me\u0111usobni odnos povjerenja je naru\u0161en i dovodi u pitanje kvalitetu pru\u017eene zdravstvene skrbi. Pacijenti vjeruju kako je odnos lije\u010dnik \u2013 pacijent temeljen na lije\u010dnikovoj posve\u0107enosti zdravlju i dobrobiti osobe, a ne profitu. Lije\u010dnik motiviran boljom zaradom mo\u017ee prepisati primjerice nepotrebne lijekove ili preporu\u010diti skuplju terapiju kako bi pove\u0107ao profit, \u0161to nije uvijek na korist i dobrobit pacijenta. Nedavni slu\u010daj sa lije\u010dnicima op\u0107e prakse koji su primali mito od farmaceutske kompanije te zlorabili svoj polo\u017eaj i ovlasti pokazuje kakve \u0161ire dru\u0161tvene posljedice<\/a> mo\u017ee imati takvo pona\u0161anje. Lije\u010dnici motivirani profitom mogu biti u isku\u0161enju da biraju pacijente koji zahtijevaju skuplje intervencije, dok pacijenti s druge strane o\u010dekuju da im lije\u010dnici \u017eele pomo\u0107i jer su zainteresirani za njihovu dobrobit, a ne zato \u0161to im mo\u017eda netko pla\u0107a vi\u0161e nego netko drugi koji \u0107e kao rezultat dobiti inferiorniju uslugu.<\/p>\n

Lekcije s po\u010detka 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n

Brojni su razlozi za\u0161to zdravstveni sustavi ne bi smjeli funkcionirati po tr\u017ei\u0161noj logici te za\u0161to na zdravlje trebamo gledati kao na dru\u0161tvenu vrijednost i ljudsko pravo, a ne robu i privilegiju koju si mogu priu\u0161titi imu\u0107niji slojevi. Zaboravlja se i izvr\u0107e \u010dinjenica da zdravlje i zdravstveni sustav ne postoje kako bi pokretali ekonomiju, ve\u0107 bi trebalo biti suprotno; briga za zdravlje i funkcioniranje zdravstvenog sustava trebali biti ciljevi uspje\u0161ne ekonomije.<\/p>\n

Na odnos ekonomije i zdravlja upozorio je i Andrija \u0160tampar, lije\u010dnik i utemeljitelj sustava javnog zdravstva na ovim prostorima, u svom tekstu O zdravstvenoj politici<\/em> iz 1919. godine. 4<\/a><\/sup>\u00a0\u0160tampar ve\u0107 tada uo\u010dava negativni utjecaj kapitalisti\u010dke ekonomije na ljudsko zdravlje i navodi kako se: “cijelo narodno gospodarstvo vodi i oboga\u0107uje na ra\u010dun narodnog zdravlja tako da nam se op\u0107i zdravstveni bud\u017eet stalno gu\u0161i u deficitu.” Sli\u010dnu situaciju imamo i danas kada se gotovo svakodnevno govori o dugovima u zdravstvu, a zdravstveni sustav se predstavlja kao rupa bez dna. \u0160tampar upozorava na jo\u0161 jednu vrlo va\u017enu \u010dinjenicu \u2013 kapitalizam samog \u010dovjeka svodi isklju\u010divo na radnu snagu, koji se prodaje kao roba, a samim time i njegovo zdravlje ne predstavlja vrijednost po sebi ve\u0107 potro\u0161no dobro. U jednoj re\u010denici sa\u017eeo je bit problema koji je i danas, gotovo sto godina nakon, jednako aktualan: “U kapitalisti\u010dkom gospodarstvu \u010dovjek posjeduje neku gospodarsku vrijednost, ali on sam nije nikakva gospodarska vrijednost; ako ne upotrebljuje svoju radnu snagu, ili je izgubi, onda je on poput vode i zraka.”<\/p>\n

Zdravlje je vrijednost koju dru\u0161tvo treba \u0161titi od upliva tr\u017ei\u0161ta, a kako bi je \u0161titilo potrebno je osvijestiti \u010dinjenicu da primarna funkcija zdravstvenog sustava nije akumulacija profita ve\u0107 osiguravanje i pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite gra\u0111anima. Poimanje zdravlja kao potro\u0161nog i kapitalnog dobra kako je predstavljeno u Nacionalnoj strategiji neizostavno pokazuje svoje mane; opseg prava na zdravstvenu za\u0161titu sve se vi\u0161e smanjuje, zdravstveni sustav sve se vi\u0161e prilago\u0111ava tr\u017ei\u0161noj logici, a oni koji nisu “sposobni” funkcionirati na tr\u017ei\u0161tu ostaju uskra\u0107eni za fundamentalna ljudska prava.<\/p>\n

  1. Ore\u0161kovi\u0107, S., Skupnjak, B., 1999., Zdravstveni privatizacijski pendulum. Dru\u0161.istra\u017e. Zagreb<\/em>, 4 (42).[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Mihaljek, D., 2006., Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj: kako vidjeti \u0161umu od drve\u0107a? U: Ott, K. ur., Pridru\u017eivanje Hrvatske Europskoj uniji. Izazovi sudjelovanja. Zagreb: Institut za javne financije, Zaklada Friedrich Ebert.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Levine-Rasky,C., 2002., Six Reasons Why Health Care is not a Commodity, Canadian Dimenion.<\/em>[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. \u0160tampar, A., 1919., O zdravstvenoj politici. Jugoslavenska njiva<\/em>, br. 29-31.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Hrvatski zdravstveni sustav u posljednjih dvadesetak godina “pro\u017eivio” je nekoliko reformi, a posljednja je najavljena sredinom travnja 2015. godine. Kroz svaku reformu sustav se pomalo privatizirao…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7033,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-8783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8783"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8801,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8783\/revisions\/8801"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8783"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8783"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8783"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8783"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}