{"id":8756,"date":"2015-09-03T07:00:10","date_gmt":"2015-09-03T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8756"},"modified":"2015-09-02T20:19:45","modified_gmt":"2015-09-02T19:19:45","slug":"kolonijalno-politikanstvo_zakon-o-radu_neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8756","title":{"rendered":"Zakon o radu u sjeni neokolonijalnog politikanstva"},"content":{"rendered":"

Izglasavanje novog Zakona o radu u BiH po nalogu me\u0111unarodnih financijskih institucija poslu\u017eilo je kao jo\u0161 jedan u nizu primjera disfunkcionalnosti politi\u010dkih procedura. Pored nepo\u0161tivanja onih formalnih parlamentarnih, kao i poslovi\u010dnog administrativno-upravlja\u010dkog kaosa u BiH, raskoraci i unutar pojedinih stranaka zorno svjedo\u010de potpunom kolapsu politi\u010dkog zastupanja. Usvajanje za po radnike iznimno nepovoljnog zakona pod stranim diktatom samo je dodatno razotkrilo politi\u010dku bijedu sprege lokalnih elita i “me\u0111unarodne zajednice”.<\/strong><\/p>\n

Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije BiH, usvojio je 29. srpnja, kao dio Reformske agende<\/a><\/a> predlo\u017eene od strane MMF-a i Svjetske banke, novi ZOR<\/a> (Zakon o radu)<\/a>, dok je njegovo usvajanje u Republici Srpskoj najavljeno za rujan. Zakon je u Federaciji usvojen i stupio je na snagu u vrijeme godi\u0161njh odmora, po hitnom postupku, grubim kr\u0161enjem parlamentarnih procedura, uz potpuno izostajanje dijaloga sa Savezom nezavisnih sindikata koji je, zbog takvog pona\u0161anja vlasti, organizovao masovne proteste. Sa sindikatima se solidarizirala opozicija (Demokratska fronta i Socijademokratska partija), \u0161to je bio najkomi\u010dniji momenat, budu\u0107i da su upravo ove dvije partije (SDP dok je bio u vlasti, dakle jo\u0161 2012.), najprije sa\u010dinile nacrt, a zatim i predlo\u017eile usvajanje zakona, protiv kojeg su se okrenuli zbog namjere SDA i HDZ-a da prona\u0111u nove koalicione partnere i izbace Demokratsku frontu iz koalicije na federalnom i kantonalnom nivou vlasti u FBiH.<\/p>\n

Usvajanje po hitnom postupku je na kraju omogu\u0107io glas Na\u0161e stranke, \u010diji je zastupnik Dennis Gratz objasnio da je njegova, ina\u010de politi\u010dki minorna stranka, za Zakon pristala glasati uz amandmane koje je predlo\u017eila (od kojih, na kraju ni jedan nije uzet u obzir) i pod uslovom da se sa vladaju\u0107ima razgovara o dono\u0161enju zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zlo\u010dina, dakle, ne\u010dega \u0161to nema nikakve veze sa radnim zakonodavstvom. Zanimljivo je da su zastupnici SNSD-a Milorada Dodika u Federalnom parlamentu glasali protiv Zakona, dok je predsjednik Republike Srpske sindikatima u “svome entitetu” poru\u010dio da \u0107e d\u017eaba “dovoziti autobuse sa demonstrantima iz Federacije” i “poku\u0161ati destabilizirati Republiku Srpsku”, te da je Zakon o radu (istovjetan kao u Federaciji BiH) neophodan za prosperitet Republike Srpske. Da \u0107e Republika Srpska, bez ikakvih okoli\u0161anja pokleknuti pred diktatom MMF-a, potvrdila<\/a> je u Washingtonu, premijerka ovog entiteta \u017deljka Cvijanovi\u0107<\/a>.<\/p>\n

Zamorna prepucavanja i uvrede<\/strong><\/p>\n

Cjelokupan dru\u0161tveni dijalog oko jednog od najva\u017enijih zakona sveo se na internet prepucavanje<\/a> sindikata i udru\u017eenja poslodavaca<\/a>. Dodatnu bizarnost u cijeli slu\u010daj unijela je izjava jo\u0161 uvijek aktuelnog DF-ovog ministra rada i socijalne politike Milana Mandilovi\u0107a 1<\/a><\/sup> <\/a>, koji je (za razliku od \u010dlana strana\u010dkog predsjedni\u0161tva Emira Suljagi\u0107a i njegovih uvreda \u010dlanovima Na\u0161e stranke koje je optu\u017eio da bi ga najradije vidjeli u masovnoj grobnici), unato\u010d o\u0161troj kampanji svoje stranke protiv Zakona o radu, 20. augusta izjavio<\/a> da “novi Zakon o radu, iako se to u mnogim javnim nastupima sindikata, pa i nekim medijima, pre\u0161u\u0107uje, donosi znatna pobolj\u0161anja prava radnika.”<\/a><\/p>\n

Zanimljivo, ovoj Mandilovi\u0107evoj izjavi se u potpunosti protivi mi\u0161ljenje predsjednika Kluba Zastupnika DF-a u Zastupni\u010dkom domu i ekonomskog eksperta D\u017eenana D\u017eonlagi\u0107a, koji za Bilten ka\u017ee da se radi o “prokapitalisti\u010dkom, a ne radni\u010dkom zakonu”. “Na\u017ealost”, smatra D\u017eonlagi\u0107, “ovaj zakon nije proizvod doma\u0107e pameti nego je premijer i\u0161ao negdje drugo po pamet. Samo se kriju pod smokvinim listom reformske agende zbog novca MMF-a, a ne zbog \u010dlanstva u EU”, dodav\u0161i da je sada\u0161nji sastav federalne vlade neustavan (iako u njemu jo\u0161 uvijek sjedi DF-ov ministar koji se pozitivno o\u010dituje o ZOR-u, op.a.). “Ovim je brutalno poga\u017een smisao postojanja Ekonomsko-socijalnog vije\u0107a koje sada radi dalje bez ikakvog kredibiliteta. Isto tako, u oba doma PFBiH, ZOR je stavljen na dnevni red kr\u0161enjem mnogih \u010dlanova Poslovnika. Nisu ga npr. uop\u0161te razmatrala radna tijela parlamenta od kojih je recimo klju\u010dna zakonodavno-pravna komisija. Nijedan amandman DF-a nije prihva\u0107en iako je se i\u0161lo u pravcu pobolj\u0161anja teksta Zakona. Li\u010dno mislim da ne\u0107e rije\u0161iti pitanje smanjenja nezaposlenosti \u0161to je bio glavni premijerov argument za usvajanje. Prvo je trebalo donijeti novi Zakon o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, zatim rije\u0161iti pitanje dugovanja i doprinosa prema radnicima. Na kraju, socijalni sistem u FBiH nije uop\u0161te spreman da prati implementaciju ZOR. Ovaj ZOR kao da je pisan za trenutno njema\u010dke ili recimo skandinavske ekonomske prilike!”<\/p>\n

I zaista, kako je praksa pokazala, sli\u010dno zakonodavstvo, \u010dak uz ve\u0107e liberalizacije, nije donelo nikakva pobolj\u0161anja ekonomijama Makedonije<\/a> i Srbije<\/a><\/a>. Kako ka\u017ee Vedad Pa\u0161i\u0107, aktivist na ljevici i asistent na Prirodnomatemati\u010dkom fakultetu u Tuzli, zakon o radu predstavlja jo\u0161 jedan od napada na radni\u010dku klasu, dodaju\u0107i da\u00a0 je postalo jasno “da BiH nije ni najmanje suverena dr\u017eava, ve\u0107 da njene sukcesivne vlade na svim nivoima, a posebno na federalnom, samo sprovode listu \u017eelja internacionalnih organizacija, kao \u0161to je Svjetska banka, a \u0161to se uop\u0107e vi\u0161e i ne krije. Va\u017eno je jo\u0161 jednom napomenuti da se ovaj zakon ne odnosi na dr\u017eavne slu\u017ebenike, ukidanje \u010dijih povla\u0161tenih, upravo nedodirljivih, statusa je bio jedan od glavnih zahtjeva protesta i plenuma 2014. godine, \u010dije lekcije trenutna vlast o\u010dito nije dobro nau\u010dila.”, dodaje Pa\u0161i\u0107.<\/p>\n

Sumnjivi ishodi novog zakona<\/strong><\/p>\n

Profesor na ekonomskom fakultetu u Tuzli, Kadrija Hod\u017ei\u0107 za Bilten ka\u017ee da je radno zakonodavstvo BiH za najve\u0107i broj radnika u zemlji i do sada bilo \u010dak liberalnije nego u mnogim zemljama EU i da se novim zakonom o radu dalje liberalizira, naro\u010dito u domenu kolektivnih ugovora. “Drugo, \u0161to pada u o\u010di jeste isklju\u010divanje socijalnog dijaloga, koji nije do kraja razvijen sa sindikatima, \u0161to slabi ionako oslabljenu socijalnu koheziju dru\u0161tva i doprinosi daljoj politi\u010dkoj nestabilnosti u zemlji.\u201d<\/p>\n

Hod\u017ei\u0107 smatra da \u0107e liberalizacija radnog zakonodavstva najprije pogoditi zaposlene u javnim preduze\u0107ima, one koji su do sada bili za\u0161ti\u0107eni kolekivnim ugovorima i sna\u017enim sindikalnim organizovanjem, dok je neizvjesno \u0161ta \u0107e se desiti sa pribli\u017eno 60 posto radne snage u BiH,\u00a0 od onih koji rade na crno, onih koji rade u malim privatnim preduze\u0107ima gdje nema sindikalnog organizovanja, pa do onih koji rade u sektorima u kojima je prosje\u010dna pla\u0107a manja od visine potro\u0161a\u010dke korpe (prera\u0111iva\u010dka industrija, gra\u0111evinarstvo, trgovina i ugostiteljstvo) i onih koji rade u preduze\u0107ima u procesu ste\u010daja.<\/p>\n

Ako se pogledaju neke odrebe usvojenog ZOR-a, njihov bi se polo\u017eaj trebao pobolj\u0161ati u smislu smanjivanja rada na crno, obaveznog ispla\u0107ivanja pla\u0107e, smanjivanja prekovremenog rada sa 10 na najvi\u0161e 8 sati sedmi\u010dno, vi\u0161e dana godi\u0161njeg odmora, onemogu\u0107avanje davanja otkaza \u017eenama koje su na porodiljskom odsustvu, skra\u0107ivanje radnog vremena maloljetnim osobama, za\u0161titu od mobinga i zabrane davanja otkaza po prijavi poslodavca za korupciju.<\/p>\n

Hod\u017ei\u0107 je, me\u0111utim, po tom pitanju vrlo skepti\u010dan: “Problemati\u010dnim ostaje na\u010din na koji \u0107e se poslodavci obavezati na izvr\u0161avanje ovih obaveza, s obzirom da do sada obilujemo iskustvima nesankcionisanog izrazito velikog broja kr\u0161enje radnih prava. Naravno, problem opet ostaje kod ve\u0107eg broja radnika u realnom sektoru, pogotovo \u0161to kolektivni ugovori po novom Zakonu o radu nisu obavezni u preduze\u0107ima do 50 radnika. Problemati\u010dnim ostaje i samo sklapanje ograni\u010denih kolektivnih ugovora, jer ni\u0161ta ne garantuje da \u0107e poslodavci biti motivisani na iskrene pregovore o produ\u017eenju ovih ugovora sukladno postoje\u0107im ekonomskim uslovima, naro\u010dito ako se zna, da su zadr\u017eani visoki porezi i doprinosi, koji poskupljuju cijenu rada i koji, naprosto, guraju poslodavce u sivu ekonomiju, naro\u010dito kada je u pitanju upravo zapo\u0161ljavanje. Kako je mobilnost radne snage u BiH izrazito mala (ograni\u010deni broj radnih mjesta, sporo-neznatno otvaranje novih radnih mjesta, usporena mobilnost izme\u0111u entiteta i sl.) malo je vjerovati da \u0107e bez dodatnih mjera i programa strukturalne reforme biti pove\u0107an, od Federalne vlade gromoglasno najavljen, broj radnih mjesta.” S njim se sla\u017ee i ekonomista Goran Nedi\u0107 koji sumnja da \u0107e novi ZOR imati bilo kakve efekte na zapo\u0161ljavanje u privatnom sektoru. I dodaje da: “Ni do sada poslodavci nisu imali nikakve barijere da slobodno otpu\u0161taju radnike u privatnom sektoru. Improvizacije tipa Britansko Njema\u010dke inicijative, Reformske agende ili bilo koje druge akcije u kojoj je reforma diktirana izvana pra\u0107ena finansijkom pomo\u0107i osu\u0111eno je na propast i nastavak poni\u017eavaju\u0107e stagnacije.”<\/p>\n

Sve u svemu, novi ZOR te\u0161ko da \u0107e, sam po sebi, bilo \u0161ta promijeniti, osim \u0161to \u0107e omogu\u0107iti jo\u0161 lak\u0161u stegu prema radnicima u privatnom sektoru (budu\u0107i da se ni odredbe staroga ZOR-a u smislu za\u0161tite radnika gotovo nikada nisu po\u0161ovale), a da \u0107e u javnim firmama strana\u010dke strukture lak\u0161e otpu\u0161tati kadrove koje su doveli prethodnici i dovoditi svoje. Bar do njihove skore privatizacije, tako\u0111er predvi\u0111ene reformskom agendom, a radi daljnjih krpanja bud\u017eetskih rupa.<\/p>\n

  1. U me\u0111uvremenu je nastala prava zbrka u vezi sa Mandilovi\u0107evom izjavom. Novinska agencija Fena javila je da “povla\u010di informaciju zbog nevjerodostojnosti”, a sam Mandilovi\u0107 tvrdi da je gre\u0161kom(?!) potpisao odgovore koje je sa\u010dinila Stru\u010dna slu\u017eba Ministarstva.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije BiH, usvojio je 29. srpnja, kao dio Reformske agende predlo\u017eene od strane MMF-a i Svjetske banke, novi ZOR (Zakon o radu), dok je njegovo usvajanje u Republici Srpskoj najavljeno za rujan…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8774,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-8756","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8756"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8775,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8756\/revisions\/8775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8756"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8756"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8756"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8756"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}