{"id":8542,"date":"2015-08-16T07:00:20","date_gmt":"2015-08-16T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8542"},"modified":"2015-08-17T07:15:34","modified_gmt":"2015-08-17T06:15:34","slug":"geopolitika-bez-zavjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8542","title":{"rendered":"Geopolitika Balkana bez zavjera"},"content":{"rendered":"

Situacija ekonomske i politi\u010dke zavisnosti nije osobita novost za zemlje regije. U trenutku kada su, sa gotovo stolje\u0107em zaka\u0161njenja, na Balkanu kona\u010dno zapo\u010deli procesi “dvojne revolucije”, odnosno raspadanja feudalnih proizvodnih odnosa i uspostave kapitalizma, to se odvijalo u situaciji koja ve\u0107 nije bila pod kontrolom lokalnih aktera. Time je definitivno odre\u0111en nikada prevazi\u0111en fenomen “zaostajanja” ne samo za Zapadom, ve\u0107 na razne na\u010dine i u razli\u010ditim momentima i za Istokom. Inherentna slabost i nesposobnost lokalne bur\u017eoazije ne samo da sudjeluje u geopoliti\u010dkim sukobima, ve\u0107 i da kontrolira vlastitu sudbinu, neminovno su Balkan u\u010dinili prostorom sukoba i nadmetanja drugih te time znatno doprinijeli relativnoj nestabilnosti ovog podru\u010dja. Ta je nestabilnost pak \u2013 ne sasvim zaslu\u017eeno uzimaju\u0107i u obzir konkretne podatke \u2013 stvorila famu o Balkanu kao “buretu baruta” i druge zapadne orijentalisti\u010dke fantazme<\/a> koje su ve\u0107 detaljno dokumentirane drugdje.<\/p>\n

Ni socijalisti\u010dki modernizacijski projekti nisu uspjeli eliminirati problem “zaostajanja”, iako su ga donekle ubla\u017eili kroz intenzivan razvoj. No \u010dak su i ti projekti bili ve\u0107im dijelom odre\u0111eni geopoliti\u010dkim sukobima \u010dije je porijeklo bilo daleko od regije. Vrijedi primijetiti da su sve \u010detiri socijalisti\u010dke zemlje regije u nekom momentu ili \u010dak ve\u0107im dijelom spomenutog perioda bile povezane sa suprotstavljenim silama i time neminovno suprotstavljene me\u0111usobno (SFRJ i Rumunjska u razli\u010ditim periodima prvo s SSSR-om, a onda SAD-om, Bugarska sa SSSR-om, a Albanija, nakon sovjetskog perioda, nakratko s Kinom, prije famozne “izolacije”). Ishod globalnog nadmetanja koje zovemo Hladnim ratom i procesi povezani s njim, poput neoliberalnog obrata, tako su neminovno presudno utjecali i na sudbinu regije. Historijska je ironija da su zemlje biv\u0161e Jugoslavije i Rumunjska svoje krvave obra\u010dune sa vlastitim socijalisti\u010dkim re\u017eimima do\u017eivjele u trenutku kada su ti isti re\u017eimi ve\u0107 uvelike provodili<\/a> neoliberalne politike “\u0161tednje” i deregulacije po instrukcijama Me\u0111unarodnog monetarnog fonda.<\/p>\n

Sna\u017enu prozapadnu orijentaciju regije i intenzivnu intervenciju prvo SAD-a, a zatim i Njema\u010dke u politi\u010dke procese u zemljama Balkana u tranzicijskom periodu, s tek povremenim i kratkotrajnim kolebanjima (Srbija<\/a>), usporiti je mogao tek “zamor” Zapada od neprestanog pro\u0161irenja ili zauzetost u podru\u010djima koja su zahtijevale sna\u017eniji anga\u017eman ili su pak nudila vi\u0161e u smislu dostupnosti resursa. Kao lubrikant procesa “euroatlantskih integracija” regije su, s druge strane, slu\u017eile periodi\u010dne geopoliti\u010dke napetosti koje su eskalirale osobito u posljednjoj ukrajinskoj krizi, a ne\u0161to prije toga, i s ne\u0161to slabijim intenzitetom, i s ratom u Siriji. Posljednjih je godina Balkan popri\u0161te sasvim neo\u010dekivanog preporoda hladnoratovske histerije<\/a>, popra\u0107ene intenzivnim<\/a> vojnim vje\u017ebama, dramati\u010dnim otkazivanjima<\/a> energetskih i drugih velikih projekata koji obi\u010dno ne spadaju pod “vojna pitanja”, kao i procesa sigurnosnog zao\u0161travanja<\/a> na \u0161tetu minimalnih demokratskih standarda regije.<\/p>\n

Situacija pri tome nije sasvim jednostrana, a ambicije jedne sile poti\u010du sna\u017enije intervencije drugih. Uz to, i broj aktera u kompleksnim me\u0111usobnim odnosima se znatno pove\u0107ao (poja\u010danim ambicijama Njema\u010dke<\/a>, Kine<\/a>, pa i Turske<\/a>). Istodobno, stabilnost krhkih poredaka u zemljama Balkana \u010desto izravno ovisi o potpori<\/a> koju njihovi predstavnici uspijevaju iznuditi od stranih aktera geopoliti\u010dkih nadmetanja, ne osobito zainteresiranih za detalje lokalnih politi\u010dkih procesa. Bilo da je rije\u010d o velikim energetskim projektima<\/a>, trgovinskim sporazumima o kojima ovisi<\/a> lokalna proizvodnja ili pak samo stabilnosti<\/a> aktualnog re\u017eima, geopoliti\u010dka “svrstavanja” bez sumnje jednim dijelom odre\u0111uju politi\u010dke procese na Balkanu. Stoga je nu\u017eno analize tih procesa izvu\u0107i iz ruku naivnih simplifikacija i teorija zavjere koje lokalnim klasnim sukobima i njihovim akterima negiraju sposobnost samostalnog djelovanja te poku\u0161ati ponuditi razumniju interpretaciju. Ovaj tematski tjedan nastojat \u0107e pru\u017eiti makar skromni doprinos tom zadatku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inherentna slabost i nesposobnost lokalne bur\u017eoazije ne samo da sudjeluje u geopoliti\u010dkim sukobima, ve\u0107 i da kontrolira vlastitu sudbinu, neminovno su Balkan u\u010dinili prostorom sukoba i nadmetanja drugih te time znatno doprinijeli relativnoj nestabilnosti ovog podru\u010dja. Ta je nestabilnost pak \u2013 ne sasvim zaslu\u017eeno uzimaju\u0107i u obzir konkretne podatke \u2013 stvorila famu o Balkanu kao “buretu baruta”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8547,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,78,137],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-nato","tag-rat","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8542"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8542\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8561,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8542\/revisions\/8561"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8547"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8542"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8542"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8542"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8542"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}