{"id":8503,"date":"2015-08-12T07:00:49","date_gmt":"2015-08-12T06:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8503"},"modified":"2015-08-12T16:24:39","modified_gmt":"2015-08-12T15:24:39","slug":"ulaganje-u-naftu-rizicno-ulaganje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8503","title":{"rendered":"Fatamorgana nafte iz balkanskog podmorja"},"content":{"rendered":"

Tijekom proteklih nekoliko godina, vi\u0161e je zemalja regije, od Hrvatske i Crne Gore do Albanije i Bugarske, ambiciozno najavilo skori bum eksploatacije fosilnih goriva iz podmorja. Taj bi posao prema najavama u kratkom roku trebao sanirati dramati\u010dnu ekonomsku i socijalnu situaciju u ovim zemljama i donijeti dugo o\u010dekivano blagostanje. No motivi velikih naftnih kompanija za osiguravanje koncesija u balkanskom podmorju ne\u0161to su kompleksniji, a najavljene koristi znatno nesigurnije od konkretnih rizika kojima se zemlje regije izla\u017eu.<\/strong><\/p>\n

“Nafta je ulje koje je nastalo sedimentacijom mrtvih organizama i ustvari je to smrt, koja u prirodi mora zatvoriti ciklus… U slu\u010daju nafte taj krug se nije prirodno dovr\u0161ija. \u010covjek je probija koru Zemlje i po\u010dea ju je eksploatirat. Jednostavno je pustija smrt na povr\u0161inu”. Ovako je TBF-ov reper Sa\u0161a Anti\u0107, pet godina prije nego se uklju\u010dio u akciju “SOS za Jadran” za koju \u0107e zajedno sa Stillnessom i Meri Cetini\u0107 ovih dana snimiti singl, govorio o ovom fosilnom gorivu, parafraziraju\u0107i jednog meksi\u010dkog znanstvenika.<\/p>\n

No “ocrnjivanje” imid\u017ea “crnog zlata” ve\u0107 dugo nije rezervirano za pjesnike, velt\u0161mercere, pacifiste, katastrofi\u010dare, hipije i okoli\u0161tarce. Po ovom pitanju gotovo potpuno konsonantnim znanstvenicima pridru\u017eili<\/a> su se na svoj na\u010din \u2013 i Me\u0111unarodni monetarni fond, te \u2013 bankari. Potonji se boje za puste milijarde koje naftni sektor ula\u017ee u istra\u017eivanje novih izvora fosilnih goriva i ostalu infrastrukturu, dok istovremeno relevantna istra\u017eivanja pokazuju da ni ove do sada poznate izvore ne smijemo isisati do kraja i spaliti. Da bismo izbjegli<\/a> kobni globalni rast temperatura iznad dodatna dva Celzijeva stupnja, tre\u0107ina postoje\u0107ih naftnih rezervi mora ostati pod zemljom, \u0161to je ekvivalent \u010ditavih zaliha Saudijske Arabije. Ne bismo smjeli iskoristiti ni polovicu plinskih, niti 82% poznatih rezervi ugljena.<\/p>\n

“U ovom trenutku ono \u0161to investitorima predstavlja velik rizik je ulaganje u vlasni\u0161tvo koje mo\u017ee postati bezvrijedno, nasukano na promjene regulative koje \u0107e ograni\u010diti kori\u0161tenje fosilnih goriva”, izjavio je proljetos Paul Fisher, izvr\u0161ni direktor u sektoru nadzora osiguranja britanske sredi\u0161nje banke (Bank of England). Na isto je upozorio<\/a> i guverner te banke, Mark Carney, i to krajem pro\u0161le godine na seminaru Svjetske banke. \u017divimo, dakle, u vremenu kada su se poricatelji klimatskih promjena sveli na redikule i \u2013 nafta\u0161e, mada i me\u0111u njima postoje oni koji su po\u010deli prebacivati svoj kapital u zelenu energiju, trude\u0107i se preduhitriti trendove neisplativosti nafte naspram pojeftinjenja solarnih panela i drugih obnovljivih izvora.<\/p>\n

Megalomanski projekti<\/strong><\/p>\n

Ipak, ne damo smesti. Primorske zemlje Balkana, bogate sun\u010danim danima i pogodne<\/a> za potpuni prelazak na “nula emisija” CO2<\/sub> \u2013 Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Bugarska \u2013 usred ovakvih rasprava, raspisuju natje\u010daje za istra\u017eivanje i eksploataciju nafte iz podmorja. Njihove vlade brane tu ideju ma\u0161u\u0107i javnosti pred o\u010dima idejom bogatstva i blagostanja norve\u0161kog<\/a> tipa. Kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n

“Zahvaljuju\u0107i intenziviranom pritisku naftnih kompanija”, obja\u0161njava Luka Tomac iz mre\u017ee organizacija “SOS za Jadran”. Taj pritisak je rezultat upravo globalne dinamike po pitanju razvoja tehnologija za kori\u0161tenje energije Sunca, vjetra i biomase, ali i sve stro\u017eih ciljeva na me\u0111unarodnim i lokalnim nivoima po pitanju strogih kriterija za ubla\u017eavanje klimatskih promjena, o kojima \u0107e biti rije\u010di na konferenciji<\/a> Ujedinjenih naroda u Parizu krajem godine.<\/p>\n

“Nastala je panika u plinskom i naftnom sektoru da je do\u0161ao kraj megalomanske proizvodnje i da \u0107emo do 2050. godine morati prije\u0107i na niskouglji\u010dna dru\u0161tva. Taj pritisak je rezultat osje\u0107aja da je sada ‘5 do 12’ za nafte kompanije, odnosno zadnja runda koncesija na 20 do 30 godina, pa makar do eksploatacije nikad ne do\u0161lo”, izjavio je Tomac za Bilten. Navodi i da ne \u017eeli spekulirati o tome kakvi onda interesi upogonjuju na\u0161 politi\u010dki vrh kada se zala\u017ee za ovu vrstu “gospodarskog oporavka”, premda to stvarna ekonomska ra\u010dunica nikako ne mo\u017ee biti.<\/p>\n

Ako je rije\u010d o predizbornom otvaranju radnih mjesta u naftnom biznisu, Tomac podsje\u0107a da i na\u0161e kompanije, poput INA-inog Crosca, na svojim bu\u0161otinama u inozemstvu zapo\u0161ljavaju hrvatske dr\u017eavljane \u2013 strani investitori ni na koji na\u010din nisu obvezani na zapo\u0161ljavanje lokalnog stanovni\u0161tva. Zarada na samoj nafti tako\u0111er je potpuno deplasiran mamac: od turizma trenutno zara\u0111ujemo toliko da toj cifri ne mo\u017ee parirati nikakav dio kola\u010da zara\u0111enog na fosilnim gorivima.<\/p>\n

Proma\u0161ene investicijske ra\u010dunice<\/strong><\/p>\n

“Iako je taj odnos prema na\u0161im izra\u010dunima<\/a> 1:114, mi to volimo zaokru\u017eiti pa re\u0107i da bismo zaradili sto puta manje”, ka\u017ee Tomac. Hrvatska je vlada po\u010detkom ove godine, podsjetimo, dala dozvolu za istra\u017eivanje i eksploataciju na deset istra\u017enih prostora u podmorju srednjeg i ju\u017enog Jadrana, a dobilo ih je pet kompanija \u2013 Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. Prve dvije kompanije nedavno su obznanile javnosti da odustaju od istra\u017eivanja, pa se o\u010dekuje novo raspisivanje me\u0111unarodnog natje\u010daja za istra\u017eivanje i 25-godi\u0161nju koncesiju u rujnu.<\/p>\n

SOS za Jadran upozorio je kako su do\u0161li u posjed informacije da bi planirani udio<\/a> Republike Hrvatske u raspodjeli mogu\u0107eg prihoda od eksploatacije ugljikovodika, u slu\u010daju da je do\u0161lo do koncesije, bio samo 55%, \u0161to je daleko manje od 80 posto koliko ide Norve\u0161koj ili 65\u201370% planiranog udjela u Crnoj Gori. Slu\u017ebeni razlog odustajanja konzorcija su pograni\u010dna trvenja izme\u0111u Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva, ina\u010de neinteresantnog za nafta\u0161e, ali je investitorima poslu\u017eio kao preview<\/em> mogu\u0107eg sukoba<\/a> sa Crnom Gorom oko Prevlake na jugu zemlje. Me\u0111utim, Tomac zasluge pripisuje lo\u0161im izgledima za zaradu na bu\u0161otinama te pritisku odozdo \u2013 samoorganiziranju gra\u0111ana, ne samo u Hrvatskoj, nego i \u0161ire.<\/p>\n

“\u010cini se da bi, nakon odustanka konzorcijuma Marathon Oil i OMV, kao ozbiljno zainteresovanih korporacija sa ve\u0107 ulo\u017eenih 10 miliona eura, i drugi investitori morali biti prili\u010dno obeshrabreni. Bilo da su razlog njihovog odustanka nerije\u0161eni pograni\u010dni sporovi Hrvatske sa Slovenijom i Crnom Gorom ili preniska cijena nafte, koja abolira isplativost ulaganja, \u010dinjenica je da su zemlje u regionu na \u010delu sa Crnom Gorom elementarno nepripremljene za jedan ovako ozbiljan i visokorizi\u010dan projekat”, ka\u017ee nam Nata\u0161a Kova\u010devi\u0107 iz crnogorske organizacije Green Home. Crna Gora nema ni agenciju za ugljikovodike, niti kadar obu\u010den i iskusan u organiziranju, pra\u0107enju, kontroli i za\u0161titi od rizika curenja nafte i plina.<\/p>\n

Ovisnost o turizmu<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107e negativne posljedice bu\u0161enja Jadrana predvi\u0111aju se za ribarstvo, ve\u0107 u samoj fazi istra\u017eivanja nalazi\u0161ta plina i nafte u podmorju. Ona se provode, poja\u0161njava Kova\u010devi\u0107, seizmi\u010dkim zra\u010dnim pu\u0161kama, koje aktiviraju eksplozije ispod vode ja\u010dine i do 240 decibela. Ove zvu\u010dne detonacije mogu te\u0161ko o\u0161tetiti morske organizme i dovesti do drasti\u010dnih migracija ili pomora ribe. Samo jedan spomenuti zvu\u010dni val dosti\u017ee \u0161irinu djelovanja u obimu od 60 kilometara od epicentra, tako da morski sisavci, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbli\u017ee izvoru, ugibaju od o\u0161te\u0107enja senzora za vid i orijentaciju, pucanja organa, dok mla\u0111 biva trajno uni\u0161tena.<\/p>\n

Nadalje, naftne platforme i potraga za energentima u podmorju, u nevelikom bi morskom podru\u010dju Crne Gore mogli izazvati ne samo devastacije i trajni izostanak pojedinih vrsta, nego i direktno ugroziti turizam. Ova klju\u010dna privredna grana velikim dijelom puni dr\u017eavni bud\u017eet, ali i bud\u017eete lokalnog stanovni\u0161tva te vezanih malih poduze\u0107a. Radi se o nemalom doprinosu koji varira izme\u0111u 23 i 31,9% BDP prema projekcijama Svjetske trgovinske organizacije. Najve\u0107e \u0161tete \u0107e pretrpjeti oko 15.000 zaposlenih u hotelijerskom, ugostiteljskom i turisti\u010dki uvezanim sektorima, dok se projekcije iz Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori 2016. za potrebnih 24.450 zaposlenih se sigurno ne\u0107e ostvariti. Britanski Guardian navodi da je Crna Gora najbr\u017ee rastu\u0107a svjetska turisti\u010dka destinacija, a Forbes je stavlja na prvo mjesto top turisti\u010dkih destinacija u 2016. godini.<\/p>\n

Ipak, isti\u010de Kova\u010devi\u0107, ni ove projekcije nisu dovoljne da bi se jo\u0161 jednom razmislilo o pogubnim posljedicama istra\u017eivanja nafte. Dodajmo i da se u Hrvatskoj na sli\u010dan na\u010din ugro\u017eavaju deseci tisu\u0107a radnih mjesta u turizmu, a prvi bi stradao nauti\u010dki turizam, ukoliko bi se proveo plan o postavljanju platformi na \u0161est kilometara od Hvara, Visa ili Kornata.<\/p>\n

Prikrivane opasnosti<\/strong><\/p>\n

Kako kod nas, tako i u Crnoj Gori, rizici u studijama o strate\u0161koj procjeni utjecaja na \u017eivotnu sredinu slabo su obra\u0111eni: odnose se na curenje nafte, eksploziju plina, rizike koje je identificirala Europska unija vezano za sigurnost off shore<\/em> instalacija, kojima treba zamjena zbog dotrajalosti ili pak na posljedice utjecaja visoko toksi\u010dnog mulja i teku\u0107ina prilikom bu\u0161enja dna na morski svijet. Kova\u010devi\u0107 upozorava da tehni\u010dka voda i ostale teku\u0107ine, koje se koriste prilikom istra\u017enih i eksploatacijskih radova, sadr\u017ee veliku koli\u010dinu toksi\u010dnih elemenata koje uklju\u010duju sirovu naftu, brojne poliaromatske ugljikovodike, fenole, te\u0161ke metale, radioaktivne elemente. Oni imaju razne negativne utjecaje na migratorne organizme i okolinu.<\/p>\n

“Osim \u0161tete za organizme u moru, ovaj uticaj je direktno je vezan i za ljudsko zdravlje kroz konzumaciju morskih organizama, \u0161to je aspekt koji tako\u0111e nije analiziran”, navodi ona. Svi ti rizici ujedno imaju i prekograni\u010dni doseg. Nedostaju i vjerodostojni podaci o rizicima pove\u0107anog zaga\u0111enja uslijed ve\u0107eg pomorskog transporta, sprovo\u0111enja seizmi\u010dkih snimanja, postavljanja platformi i prate\u0107e infrastrukture… U Hrvatskoj tako\u0111er nije bilo ozbiljne rasprave o skladi\u0161tenju tisu\u0107a tona mulja, blata i kamena, koji bi nastali bu\u0161enjem morskog dna.<\/p>\n

Pograni\u010dni spor tako\u0111er je usporio investicije u off shore<\/em> nalazi\u0161ta u Albaniji, zemlji koja ve\u0107 eksploatira<\/a> rezerve procijenjene<\/a> na 50 milijuna tona sa pretpostavkom da “skriva” bar jo\u0161 osam puta toliko nafte pod morem. Na ju\u017enom dijelu teritorija te zemlje nalazi se i najve\u0107a europska bu\u0161otina \u2013 Patos-Marinze. Eksploatira je najve\u0107i strani investitor u zemlji, kanadski Bankers Petroleum, kojemu pripada 90% proizvedene nafte u Albaniji, sa zaradom od 583 milijuna dolara u 2014. godini. Zbog \u010dinjenice da naftna nalazi\u0161ta pokrivaju 2 do 3% albanskog BDP-a, dr\u017eava se nje\u017eno ophodi prema investitoru, koji je nerijetko prozivan zbog strahovitog zaga\u0111enja. Desetak tisu\u0107a stanovnika tog podru\u010dja iz godine u godinu se buni zbog one\u010di\u0161\u0107enja zraka, vode i tla, a Bankers Petroleum prozivaju i zbog izazivanja potresa (do kojih dolazi uslijed metode hidrauli\u010dnog frakturiranja).<\/p>\n

Prilagodba zakona “investitorima”
\n<\/strong><\/p>\n

U travnju ove godine \u010ditavo je selo Marinze moralo biti evakuirano<\/a> zbog eksplozije izvori\u0161ta nafte, prilikom \u010dega je o\u0161te\u0107eno 70 ku\u0107a. Iako su stotine stanovnika morale napustiti svoje domove, bje\u017ee\u0107i pred stupovima dima i rijekama kemikalija koje su potekle njihovim ulicama, Ministarstvo energije i industrije poru\u010dilo je pu\u010danstvu nakon eksplozije da nema daljnjeg rizika za njihovo zdravlje te da plin ispu\u0161ten u atmosferu ne predstavlja ugrozu njihovog zdravlja. Nu\u017eno je napomenuti i da je turizam i dalje grana koja donosi Albaniji vi\u0161e novca i to do pet puta ve\u0107i udio u BDP-u. Stoga se i albanski aktivisti uvezuju sa organizacijama za za\u0161titu okoli\u0161a diljem Mediterana, me\u0111utim, glavna ko\u010dnica pri bu\u0161enju mora ostaje spor sa susjednom Gr\u010dkom, koja se trenutno oglu\u0161uje na zahtjeve Tirane da prestane istra\u017eivati off shore<\/em> rezerve dok on ne bude rije\u0161en.<\/p>\n

Bugarska, pak, sljede\u0107eg mjeseca o\u010dekuje ponude za istra\u017eivanje i koncesije za eksploataciju blokova<\/a> Silistar i Teres u Crnome moru, povr\u0161ine ukupno 11 tisu\u0107a kilometara. Uo\u010di raspisivanja tendera za Silistar i Teres dodatno je olabavila pravni okvir za konzultiranje s javno\u0161\u0107u po pitanju eksploatacije energetskih resursa.<\/p>\n

Bugarski mediji navode da zbog otkri\u0107a fosilnih goriva u rumunjskom i turskom podmorju vlada ogroman interes najve\u0107ih svjetskih kompanija za ovu petogodi\u0161nju koncesiju. Prvenstveno ameri\u010dkih, koje su bugarski du\u017enosnici snubili proljetos u Houstonu na Konferenciji o offshore tehnologijama (OTC 2015) \u2013 Anadarko, Noble Energy, Exxon Mobile, Hunt Oil… Predsjednik parlamentarnog energetskog odbora Deljan Dobrev obavijestio ameri\u010dke du\u017enosnike da Bugarska ima najni\u017ee poreze u Europi i porez na dobit od samo 10%. Vjerojatnost od 30% da \u0107e prona\u0107i, a onda i eksploatirati naftu u tim blokovima smatra se iznimno visokom. I dok pojedini konzultanti zazivaju da se ne staje niti nakon ovog tendera, francuski Total zbog niskih cijena nafte odgodio bu\u0161enje bloka Han Asparuh u bugarskom primorju do 2016. godine.<\/p>\n

Regionalni odgovori<\/strong><\/p>\n

Iako u slu\u010daju Bugarske grani\u010dni sporovi ne\u0107e predstavljati prepreku kao kod jadranskih zemalja, o\u010digledno je da bi do usporavanja moglo do\u0107i zbog cijena sirove nafte. No s obzirom da ameri\u010dke tvrtke prili\u010dno otvoreno prigovaraju Bugarskoj njenu ovisnost o ruskim energentima, te\u0161ko da \u0107e ih u potpunosti osujetiti. Energetika je, ina\u010de, jedan od rijetkih biznisa u kojima se zaista bez kompleksa progovara o “pravu” globalnih igra\u010da \u2013 prvenstveno SAD-a i Rusije \u2013 na tr\u017ei\u0161ta koja se nalaze na teritoriju izme\u0111u njih. Premda na\u0161i sugovornici iz Hrvatske i Crne Gore nisu bili spremni govoriti o konkretnim primjerima pritisaka da bi se i\u0161lo dalje s ovim projektima, s obzirom na njihove doprinose \u2013 oni nesumnjivo postoje. Izlaz se vidi tek u samoorganiziranju gra\u0111ana protiv ovakvih projekata.<\/p>\n

Kampanja sa sloganom “Ne nafti \u2013 zaustavimo bu\u0161enje Jadrana” djelo je 70 organizacija iz regije koje su potpisale Zajedni\u010dki manifest za budu\u0107nost Jadranskog mora. Gra\u0111ani su jasno dali do znanja da ne\u0107e odustati \u2013 slanjem dopisa investitorima na mjese\u010dnoj bazi, prisustvom na generalnoj skup\u0161tini OMV-a, medijskim i drugim akcijama s partnerima od Gr\u010dke, preko Austrije i Slovenije do \u0160panjolske, pokretanjem peticija i informativnim kampanjama, da bi u kona\u010dnici i referendum oko bu\u0161enja Jadrana postao realna opcija ukoliko Vlada i ulaga\u010di ustraju u naumu.<\/p>\n

Nata\u0161a Kova\u010devi\u0107 navodi da do sad napravljeno nije dovoljno \u2013 i dalje se osje\u0107a potreba za ja\u010danjem povezanosti ekolo\u0161kih udruga, razmjenom informacija i ja\u010danjem zajedni\u010dke strategije. Iz ovog razloga, 11 udruga iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije je ustanovilo platformu “Jedan Jadran”. Ona ne\u0107e djelovati na ad hoc<\/em> osnovi ve\u0107 dugoro\u010dno na ostvarivanju odr\u017eivog upravljanja resursima jednog zajedni\u010dkog Jadranskog mora. Platforma \u0107e se u prvom redu baviti pitanjima eksploatacije nafte i plina, ali i prostornim politikama na obali, zaga\u0111enju mora, gospodarenjem otpadom, odr\u017eivim turizmom i ribarstvom.<\/p>\n

“Platforma ekolo\u0161kih organizacija svih zemalja Jadranskog mora je instrument koji \u0107emo koristiti za premo\u0161\u0107ivanje razlika \u0161to postoje izme\u0111u postoje\u0107ih me\u0111unarodnih i nacionalnih pravnih oblika za\u0161tite Jadranskog mora i obala, kao i njihove manjkave primjene i sve u\u010destalijeg kr\u0161enja i lo\u0161eg upravljanja u praksi”, zaklju\u010duje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Primorske zemlje Balkana, bogate sun\u010danim danima i pogodne za potpuni prelazak na “nula emisija” CO2 \u2013 Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Bugarska \u2013 usred ovakvih rasprava, raspisuju natje\u010daje za istra\u017eivanje i eksploataciju nafte iz podmorja. Njihove vlade brane tu ideju ma\u0161u\u0107i javnosti pred o\u010dima idejom bogatstva i blagostanja norve\u0161kog tipa. Kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8510,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[128,182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[76],"class_list":["post-8503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-energetika","tag-okolis","theme-klima","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8503"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8529,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8503\/revisions\/8529"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8503"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8503"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8503"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8503"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}