Na takozvanim mapama svjetlosnog zaga\u0111enja, odnosno no\u0107nim satelitskim snimkama europskog kontinenta, Balkan predstavlja jedan od “tamnijih dijelova”, u konkurenciji s te\u0161ko pristupa\u010dnim krajnjim sjeverom Skandinavije ili \u0161irokim prostranstvima europske Rusije. Mrak je pri tome, osim pozitivnog primjera slabije pogo\u0111enosti ovim tipom zaga\u0111enja, i indikator relativno skromne potro\u0161nje energije. Osim tradicionalne podrazvijenosti, ni\u017eoj potro\u0161nji znatno doprinose procesi tranzicijske dezindustrijalizacije, kao i dramati\u010dno iseljavanje i depopulacija koja je zemlje regije (biv\u0161a Jugoslavija, Rumunjska, Bugarska i Albanija) ve\u0107 ko\u0161tala \u0161okantnih 12% njezine predtranzicijske populacije, odnosno (prema skromnijim procjenama) preko sedam milijuna stanovnika.<\/p>\n
Iako se pojedine zemlje, poput Slovenije i Hrvatske po potro\u0161nji energije po stanovniku donekle pribli\u017eavaju zemljama Zapada, druge, poput Albanije, Rumunjske ili Makedonije, prije sli\u010de zemljama tzv. Tre\u0107eg svijeta. No bez obzira na razlike unutar regije, energetski zna\u010daj Balkana daleko prevazilazi njegovu va\u017enost kao potro\u0161a\u010da. Osim velikih neiscrpljenih nalazi\u0161ta lignita po kojima je regija poznata, te starih nalazi\u0161ta nafte i plina u Rumunjskoj i Albaniji, osobit su interes posljednjih godina izazvali i novi, tzv. nekonvencionalni izvori, poput nalazi\u0161ta nafte i plina pod morem ili u stijenama \u0161kriljca. Pozicija Balkana kao potencijalnog va\u017enog izvora energije za druge zemlje osobito je dobila na va\u017enosti eskalacijom geopoliti\u010dkih napetosti koje s regijom imaju malo veze.<\/p>\n
Naime, pogor\u0161anjem odnosa Europske unije i Sjedinjenih Dr\u017eava s Ruskom Federacijom, zapadne su sile stavile sna\u017eniji naglasak na tzv. energetsku neovisnost, odnosno po\u010dele su glasnije inzistirati na pronalasku izvora energije koji ne bi ovisili o odnosima s isto\u010dnim konkurentom. Brojni energetski projekti u regiji, uklju\u010duju\u0107i i planirane terminale za ukapljeni ameri\u010dki plin iz \u0161kriljca, sastavni su dio tih napora. Iako se svi najavljeni (i jo\u0161 uvijek redom nerealizirani) projekti predstavljaju kao velika razvojna mogu\u0107nost, oni su tako\u0111er ozbiljan izazov za zemlje regije, najvidljivije u smislu za\u0161tite okoli\u0161a i zdravlja stanovni\u0161tva.<\/p>\n
Naime, kao \u0161to pokazuju primjeri planiranih novih termoelektrana na ugljen, institucije EU ne prezaju od potpore projektima koji bi u starijim \u010dlanicama Unije zbog svoje ekolo\u0161ke \u0161tetnosti bili zakonski zaustavljeni. No osim ovih briga, razvoj balkanskog izvoza energije u razvijenije zemlje otvara i niz drugih problema, od pritisaka za privatizaciju postoje\u0107e infrastrukture, preko pove\u0107anja cijene i smanjenja dostupnosti energije za lokalno stanovni\u0161tvo uslijed usmjerenosti izvozu, do dugoro\u010dnog pove\u0107anja struktura ekonomske zavisnosti regije. Spomenuti problemi predstavljaju dio tema koje \u0107e nastojati pokriti ovaj tematski tjedan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Osim ekolo\u0161kih briga, razvoj balkanskog izvoza energije u razvijenije zemlje otvara i niz drugih problema, od pritisaka za privatizaciju postoje\u0107e infrastrukture, preko pove\u0107anja cijene i smanjenja dostupnosti energije za lokalno stanovni\u0161tvo uslijed usmjerenosti izvozu, do dugoro\u010dnog pove\u0107anja struktura ekonomske zavisnosti regije. Spomenuti problemi predstavljaju dio tema koje \u0107e nastojati pokriti ovaj tematski tjedan.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8488,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8483"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8483\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8501,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8483\/revisions\/8501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8483"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8483"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8483"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8483"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}