{"id":8479,"date":"2015-08-10T07:00:56","date_gmt":"2015-08-10T06:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8479"},"modified":"2015-08-11T08:49:54","modified_gmt":"2015-08-11T07:49:54","slug":"ugalj-neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8479","title":{"rendered":"Sustavno zanemareni rizici ugljena kao energenta"},"content":{"rendered":"

U prvom tekstu tematskog tjedna koji analizira energetiku na Balkanu bavimo se ugljenom, energentom koji je istodobno najdu\u017ee eksploatiran i najdostupniji, ali tako\u0111er i ekolo\u0161ki najriskantniji. Unato\u010d ambicioznim modernizacijskim projektima u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, za razliku od zemalja Zapada koje su svoju industrijalizaciju zapo\u010dele stotinjak godina ranije, Balkan nije potro\u0161io svoje bogate zalihe lignita. One bi sada, sude\u0107i prema programima izgradnje novih termoelektrana, mogle igrati ulogu dodatnog izvora energije za Zapad, koji se sam trudi napustiti eksploataciju ugljena zbog zdravstvenih i ekolo\u0161kih rizika.<\/strong><\/p>\n

\u0160tetnost uglja po okoli\u0161 i ljude je toliko je velika da stru\u010dnjaci ve\u0107 godinama pozivaju na potpuno odbacivanje ovog energenta. Ipak, to ne sprije\u010dava vlade na Balkanu da se i dalje oslanjaju na ovaj energent u proizvodnji struje, koja je sve \u010de\u0161\u0107e namijenjena izvozu. Opravdanje se nalazi u \u010dinjenici da ukoliko smanje ili zatvore rudnike i termoelektrane koje koriste ugalj, to bi zna\u010dio gubitak velikog broja radnih mjesta, \u0161ire\u0107i tako strah me\u0111u stanovni\u0161tvom. Pri tome odbacuju\u0107i mogu\u0107nost razmatranja i uvo\u0111enja novih na\u010dina proizvodnje elektri\u010dne energije koji su manje \u0161tetni za okoli\u0161u i stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju fondacije Mre\u017ea za promene jugoisto\u010dne Evrope, na Balkanu bi zbog zastarjelosti trebalo obnoviti ili potpuno zatvoriti 13 termoelektrana. Na listi su se na\u0161le TE “Morava”, “Kostolac”, “Nikola Tesla” i \u201cKolubara” u Srbiji, TE “Kosovo” na Kosovu, TE “Tuzla”,”Gacko”, Ugljevik i \u201cKakanj” u BiH, Plomin u Hrvatskoj, Oslomej i “Bitola” u Makedoniji, te TE “Pljevlja” u Crnoj Gori. Sve TE u regiji, izuzev Plomina 2 u Hrvatskoj, sagra\u0111ene su prije 1990. godine i koriste mrki ugalj, tj. lignit. Tek nekolicina je modernizirana, i to samo djelimi\u010dno. No ne \u010dini se realnim da \u0107e to zaista biti i ura\u0111eno u dogledno vrijeme. I pored preporuka stru\u010dnjaka, po kojima je Europska unija izgradila vlastite propise koji se ti\u010du ove oblasti, u mnogim od ovih zemalja planiraju se, ili se trenutno grade, nove termoelektrane, a ugalj je i dalje tretiran kao izuzetno vrijedan energent.<\/p>\n

Europski dvostruki ar\u0161ini<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, EU od svih svojih \u010dlanica, ali i zemalja koje to \u017eele postati uklju\u010duju\u0107i one u regionu, formalno zahtijeva da usklade propise u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a sa onim koje je utvrdio Brisel. I ti propisi nala\u017eu posebne mjere za termoelektrane, odnosno njihovo postepeno zatvaranje do 2025. godine. Istovremeno, firme iz EU, ali i nekih drugih zemalja me\u0111u kojma prednja\u010di Kina, ula\u017eu u dalji rad ili \u010dak izgradnju termoelektrana na ovim prostorima, omogu\u0107avaju\u0107i tako snabdijevanje jeftinom elektri\u010dnom energijom, uglavnom za izvoz.<\/p>\n

U julu 2014., CAN Europa, WWF, Europski biro za za\u0161titu \u017eivotne sredine (EEB), Alijansa za zdravstvo i za\u0161titu \u017eivotne sredine (HEAL) i Alijansa klimatskih promjena iz Njema\u010dke objavili su izvje\u0161taj<\/a> \u201cPrljavih 30 u Europi\u201d u kojem ukazuju kako u regionu Jugoisto\u010dne Europe dominiraju ulaganja u ugalj i izgradnju termoelektrana. Prema dostupnim podacima, me\u0111unarodne finansijske institucije i IPA fondovi Europske unije, su od 2006. do 2012. godine investitali 1,68 milijardi eura u energetsku infrastrukturu zapadnog Balkana, od \u010dega je za finansiranje fosilnih goriva izdvojeno 32 puta vi\u0161e sredstava nego za obnovljive izvore energije koji ne uklju\u010duju hidroelektrane.<\/p>\n

Zemlje Balkana su me\u0111u najbogatijim kada je rije\u010d o zalihama uglja u svijetu. Prema nekim procjenama, te zalihe mogu biti dostatne za narednih 200 do 250 godina. Ugalj, uglavnom lignit, koji se kopa na Balkanu pri tome nije najkvalitetniji, ali to nadomjesti kvantitet. Aktivisti Centra za \u017eivotnu sredinu iz Banjaluke i Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle pro\u0161le godine su objavili edukativni animirani video<\/a>, namijenjen podizanju svijesti javnosti o problemima i opasnostima kori\u0161tenja uglja za dobijanje elektri\u010dne energije. “Stop prljavoj energiji \u2013 jer budu\u0107nost je obnovljiva”. Njihova akcija, kao ni akcije brojnih drugih ekologa u regionu, za sada nemaju velikog odjeka.<\/p>\n

Dugoro\u010dne posljedice<\/strong><\/p>\n

Ugalj jeste najjeftiniji energent, ka\u017eu stru\u010dnjaci, ali ujedno i jedan od naskupljih s obzirom na posljedice njegove upotrebe. Skrivena cijena, ka\u017eu ekolozi, je u klimatskim promjenama koje uzrokuje upotreba ovog energenta, uni\u0161tenju ekosustava, zemlje i vode, a odra\u017eava se i na op\u0107e zdravlje stanovni\u0161tva. Ugalj se generalno smatra jednim od klimatski i zdravstveno naj\u0161tetnijih energenata.<\/p>\n

U nekim zemljama \u010dlanicama EU spaljivanje uglja ve\u0107 nije dozvoljeno. Istovremeno, BiH, Kosovo, Crna Gora i Srbija planiraju pove\u0107anje proizvodnje elektri\u010dne energije dobijene kori\u0161tenjem uglja. Stru\u010dnjaci Centra za zastupanje gra\u0111anskih interesa u Sarajevu tvrde kako negativni efekti upotrebe uglja u BiH, Srbiji i Kosovu iznose izme\u0111u 3,6 i 4,7 milijardi eura godi\u0161nje. Njihova analiza, ura\u0111ena 2013. godine, navodi kako bi zatvaranje postoje\u0107ih TE u narednih 10 godina kos\u030ctalo oko jedne milijarde, ali bi znatno umanjilo negativni efekat po zdravlje i okoli\u0161, i spasilo brojne \u017eivote. Istovremeno, izgradnja novih TE zaledit \u0107e postoje\u0107e stanje i onemogu\u0107iti pozitivne promjene u narednih c\u030cetrdeset ili pedeset godina.<\/p>\n

Iako je sve ovo poznato, nema puno planova koje bi postoje\u0107e TE modernizovale i u\u010dinile da manje zaga\u0111uju okolinu. Odnosno, u nekim zemljama strategije postoje, ali se ni\u0161ta ne radi na njihovom sprovo\u0111enju. Ogromna je \u0161teta koju stanovni\u0161tvo trpi zbog ovih postrojenja. Samo u Srbiji, tvrde eksperti, godi\u0161nje tro\u0161kovi povezani sa negativnim uticajem potro\u0161nje uglja na zdravlje stanovni\u0161tva procijenjeni su na 1,8 do pet milijardi eura, te mogu biti ve\u0107i od zarade od proizvodnje uglja. Istovremeno, EU od svojih \u010dlanica, ali i zemalja kandidata zahtijeva redukciju emisije stakleni\u010dkih plinova, \u0161to je nemogu\u0107e posti\u0107i pored termoelektrana na ugalj.<\/p>\n

Opasna ovisnost o ugljenu<\/strong><\/p>\n

Vlasti na Balkanu uglavnom lako pristaju na ulaganja u rudnike i termoelektrane, unato\u010d formalnim propisima i poznatim opasnostima. Tako su najave o izgradnji novih termoelektrana nedavno objavljene u Srbiji i Bosni. Svaka takva najava donosi i kontroverze te pitanja o mogu\u0107im nepravilnostima pri sklapanju ugovora. Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo u BiH je po\u010detkom ove godine objavio istra\u017eivanje<\/a> prema kojem je u 2013. godini u ovoj zemlji proizvedeno 16.303 GWh elektric\u030cne energije, od c\u030cega je 8.940 GWh proizvedeno u termoelektranama, a ostalo u hidroelektranama, solarnim elektranama i vjetroelektranama.<\/p>\n

U istra\u017eivanju daju primjere o \u0161teti koju nanose termoelektrane. Jedna od njih, ona u Ugljeviku, ima dimnjak visok 310 metara, \u0161to je vi\u0161e od Eiffelovog tornja. Polovina SO2<\/sub> iz dimnjaka zaga\u0111uje BiH, a drugu polovinu vjetar raznese u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sredozemlje, dosez\u030cu\u0107i c\u030cak do Francuske. U BiH rade \u010detiri termoelektrane na ugalj sa devet blokova u funkciji, u kojima se proizvodi oko pola ukupne koli\u010dine struje u zemlji. Ostatak proizvode hidrocentrale.<\/p>\n

Postoje\u0107i planovi ukazuju na to da \u0107e ugalj ostati glavni izvor za proizvodnju struje i u skoroj budu\u0107nosti. Istovremeno je zanemaren podatak da je stopa smrtnosti od opstruktivnih plu\u0107nih bolesti oko 150 na 100.000 stanovnika. Rak plu\u0107a istovremeno je jedan od najra\u0161irenijih u ovoj zemlji. No prema javnosti dostupnim podacima, do 2025. godine rad termoelektrana \u0107e se poja\u010dati, a ve\u0107ina proizvedene struje i\u0107i \u0107e za izvoz. Stav nadle\u017enih je da ova ulaganja donose pove\u0107anje zaposlenih i ekonomsku dobit.<\/p>\n

Zanemarene alternative<\/strong><\/p>\n

Srbija je zemlja sa najve\u0107im elektronergetskim potencijalom u regionu sa oko 62% elektric\u030cne energije proizvedene iz lignita iz rudnika Kolubara i Kostolac. I jedno i drugo postrojenje su zastarjeli te su pravi izvoznici zaga\u0111enja. Djelimi\u010dno je do\u0161lo do modernizacije u posljednjih nekoliko godina, ali i dalje daleko od formalnih standarda. Savez za zdravlje i okoli\u0161 (HEAL) je procjenio<\/a> kako srbijanske termoelektrane doprinose industrijskom zaga\u0111enju zraka i s njim povezanim los\u030cim zdravljem u cijeloj Europi.<\/p>\n

Prema istom izvoru, emisije sumpor dioksida, azot oksida i lebde\u0107ih c\u030cestica koje dolaze iz srbijanskih elektrana na ugalj mogu biti uzroc\u030cnik 2100 prijevremenih smrti svake godine, te je Srbija na 30 mjestu u Europi kada je rije\u010d o uticaju na zdravlje ili zdravstvenih tro\u0161kova uzrokovanih proizvodnjom energije na ugalj. Lije\u010dnici smatraju da su termoelektrane “nevidljivi ubica” i kao takvi ozbiljna prijetnja za zdravlje stanovni\u0161tva. Naj\u010de\u0161\u0107e bolesti povezane sa ovom vrstom zaga\u0111enja su bolesti di\u0161nih puteva i kardiovaskularnog sistema.<\/p>\n

HEAL tvrdi<\/a> da dalja izgradnja termoelektrana ne smije biti budu\u0107nost, nego da je potrebno da se sve zemlje okrenu alternativnim izvorima energije. Istovremeno, vlasti moraju na\u0107i rje\u0161enje za radnike u rudnicima i termoelektranama koji \u0107e biti pogo\u0111eni eventualnim zatvaranjem postrojenja, stava su u ovoj organizaciji. Niti u jednoj od zemalja u regiji, uklju\u010duju\u0107i i one koje su \u010dlanice EU, za sada nema jasnih planova koje bi umanjile \u0161tetu od elektrana na ugalj, niti ozbiljnijih planova za kori\u0161tenje alternativnih izvora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160tetnost uglja po okoli\u0161 i ljude je toliko je velika da stru\u010dnjaci ve\u0107 godinama pozivaju na potpuno odbacivanje ovog energenta. Ipak, to ne sprije\u010dava vlade na Balkanu da se i dalje oslanjaju na ovaj energent u proizvodnji struje, koja je sve \u010de\u0161\u0107e namijenjena izvozu. Opravdanje se nalazi u \u010dinjenici da ukoliko smanje ili zatvore rudnike i termoelektrane koje koriste ugalj…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8494,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[128,125,182],"theme":[457,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-8479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-energetika","tag-investicije","tag-okolis","theme-klima","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8479"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8507,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8479\/revisions\/8507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8479"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8479"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8479"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8479"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}