{"id":8451,"date":"2015-08-06T07:00:24","date_gmt":"2015-08-06T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8451"},"modified":"2015-08-06T08:02:55","modified_gmt":"2015-08-06T07:02:55","slug":"ogranicenja-i-snaga-neoliberalne-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8451","title":{"rendered":"Ograni\u010denja i snaga neoliberalne dr\u017eave"},"content":{"rendered":"<p><strong>Navodni bezostatni antagonizam u odnosima izme\u0111u dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta ve\u0107 du\u017ee vrijeme funkcionira kao neprijeporni okvir politi\u010dkih rasprava i medijskih napisa na temu ekonomske politike. Pritom se uglavnom radi o jednostavnoj jednad\u017ebi: vi\u0161e tr\u017ei\u0161ta jednako manje dr\u017eave i obrnuto. Zamijenimo li pak taj antagonizam s konfliktima izme\u0111u op\u0107eg kapitalisti\u010dkog interesa i interesa pojedinih kapitala i frakcija kapitala, stvari postaju izrazito kompliciranije, a uloga dr\u017eave presudno druk\u010dija.<\/strong><\/p>\n<p>Uobi\u010dajeno se hegemonijske neoliberalne politi\u010dke snage u zemljama \u010dlanicama Europske unije i eurozone tretiraju kao odlu\u010dni i odrije\u0161iti promotori onih politika kojima je cilj osna\u017eivanje vladavine tr\u017ei\u0161ta nau\u0161trb vladavine dr\u017eava. Nekoliko nedavno implementiranih politi\u010dkih mjera, poput <a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/European_Fiscal_Compact\" target=\"_blank\">Ugovora o fiskalnoj stabilnosti<\/a> (koji propisuje ustavno osna\u017eivanje politike &#8220;uravnote\u017eenih&#8221; dr\u017eavnih prora\u010duna zemalja \u010dlanica i time ozbiljno ograni\u010dava njihove fiskalne politike), pridonosi ja\u010danju ove impresije. \u010cinjenica da su dr\u017eave \u010dlanice eurozone, pored odavno izgubljenih upravlja\u010dkih prava nad monetarnom politikom, sad ostale i bez osnovnih mehanizama fiskalne politike na raspolaganju, tuma\u010di se kao najuvjerljiviji dokaz slabljenja dr\u017eave. \u010cesto su i lijeve kritike \u0161irenja tr\u017ei\u0161ta istovremeno i kritike navodnog nestanka sna\u017ene dr\u017eave. Suprotno tom uvjerenju, inzistirat \u0107u na tome da trenutno ne svjedo\u010dimo slabljenju ve\u0107 upravo suprotno, neobi\u010dnom rastu snage gra\u0111anske dr\u017eave. Jer dr\u017eava se ne smije promatrati kao sila suprotstavljena tr\u017ei\u0161tu ve\u0107 kao sila koja komplementira i osna\u017euje tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>Zapo\u010det \u0107u s nekim op\u0107im opaskama o odnosu dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta oslanjaju\u0107i se na razmatranja teoreti\u010dara poput Bernharda Blankea, Elmar Altvatera i <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=xoHDL0nHimU\" target=\"_blank\">Michaela Heinricha<\/a>. U modernim gra\u0111anskim dru\u0161tvima tr\u017ei\u0161te iziskuje dr\u017eavu i dr\u017eava iziskuje tr\u017ei\u0161te. Naime, sudionici na tr\u017ei\u0161tu tretiraju sebe i ostale ljude kao formalno jednake pravne osobe koje slobodno upravljaju svojim privatnim vlasni\u0161tvom: to vrijedi i za kapitaliste koji su vlasnici sredstava za proizvodnju, kao i za najamne radnike \u010dije vlasni\u0161tvo je njihova radna snaga. Formalni uvjet za uspostavu tr\u017ei\u0161ta jest taj da se svi gra\u0111ani me\u0111usobno razumijevaju kao privatni vlasnici i postupaju u skladu s tim. Me\u0111utim, nitko se od samih sudionika na tr\u017ei\u0161tu ne nalazi u poziciji garantiranja <em>op\u0107eg <\/em>me\u0111usobnog prepoznavanja u tom smislu. Jedino sila koja nadilazi tr\u017ei\u0161te je u mogu\u0107nosti garantirati da se svi sudionici na tr\u017ei\u0161tu me\u0111usobno prepoznavaju kao privatni vlasnici. Ta sila je gra\u0111anska dr\u017eava koja kroz institucije prava i policije primjenjuje i \u010duva privatno vlasni\u0161tvo svakog gra\u0111anina. \u0160tovi\u0161e, samo se kroz sferu dr\u017eavnog zakona empirijske individue transformiraju u gra\u0111ane i reduciraju na apstraktne individue, nositelje ljudskih prava, me\u0111u ostalim i prava na privatno vlasni\u0161tvo. Pravna osobnost tako postaje preduvjet za bivanje \u010dovjekom, a ne obrnuto. To je najvidljivije na primjeru nedokumentiranih migranata i izbjeglica bez dr\u017eavljanstva, koji se bez dr\u017eavno prepoznate pravne egzistencije svode na ne-ljude.<\/p>\n<p><strong>Me\u0111uovisnost dr\u017eave i kapitala<\/strong><\/p>\n<p>Oni koji zadobiju status dr\u017eavljanina, me\u0111utim, tretiraju se jednako bez obzira na njihove klasne pozicije. Upravo se kroz takav jednaki tretman svih klasa reproduciraju kapitalisti\u010dki odnosi klasne dominacije i eksploatacije. Dr\u017eavnom za\u0161titom statusa najamnog radnika kao zakonitog vlasnika svoje radne snage i statusa kapitalista kao zakonitog vlasnika svojih sredstava za proizvodnju, klasni odnosi koji se reproduciraju u procesu akumulacije kapitala pravno se osna\u017euju. I obrnuto, proces kapitalisti\u010dke akumulacije koji kroz konstantnu aproprijaciju vi\u0161ka vrijednosti osigurava da najamni radnici ostaju najamni radnici, a kapitalisti ostaju kapitalisti, osigurava i materijalne uvjete postojanja dr\u017eave. Naime, postojanje dr\u017eava krucijalno ovisi o poreznim prihodima \u010diji je izvor vi\u0161ak vrijednosti proizveden u procesu akumulacije kapitala. To je i jedan od razloga za\u0161to gra\u0111anska dr\u017eava zauzvrat mora neizostavno osiguravati materijalne uvjete za proces akumulacije koje ne mogu osigurati sami kapitalisti. U suvremenim kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima ti uvjeti uklju\u010duju najmanje: stabilnu valutu koju osigurava sredi\u0161nja banka, institucije socijalne dr\u017eave koje doprinose reprodukciji radne snage i uspostavu javne infrastrukture poput prometnih i komunikacijskih sustava.<\/p>\n<p>Sna\u017ena gra\u0111anska dr\u017eava koja je sposobna primjenjivati i \u0161tititi pravne i materijalne uvjete funkcioniranja tr\u017ei\u0161ta i akumulacije kapitala mora biti nezavisni entitet. Razlozi njene uspje\u0161nosti u reprodukciji kapitalisti\u010dkih odnosa ne prebivaju toliko u izravnom slu\u017eenju ili privilegiranju interesa pojedinih kapitalista ve\u0107 u posjedovanju kompetencija za realizaciju\u00a0<em>op\u0107eg kapitalisti\u010dkog interesa<\/em>. Op\u0107i kapitalisti\u010dki interes ne koincidira uvijek s interesima pojedinih kapitalista ili frakcija kapitala. Uglavnom je suprotstavljen interesima odre\u0111enih frakcija kapitala, a u skladu s interesima drugih frakcija. A mo\u017ee \u010dak biti suprotstavljen kratkoro\u010dnim interesima cijele kapitalisti\u010dke klase: primjerice, zakonskom skra\u0107ivanju radnog dana, koji se znao produljiti i na 18 sati, na desetosatno radno vrijeme, u drugoj polovici 19. stolje\u0107a u Velikoj Britaniji, sna\u017eno se usprotivila ve\u0107ina tada\u0161nje britanske kapitalisti\u010dke klase, iako se kasnije pokazao neophodnim za pre\u017eivljavanje britanskog kapitalizma kojemu je trebala sve ve\u0107a dostupnost kvalificirane radne snage. Sna\u017ena gra\u0111anska dr\u017eava je diskretni politi\u010dki entitet dovoljno mo\u0107an da na njega <em>ne <\/em>utje\u010du i njime <em>ne <\/em>upravljaju partikularni interesi odre\u0111enih frakcija kapitala ili organizirano radni\u0161tvo. Slu\u010dajeve privilegiranja odre\u0111ene &#8220;interesne grupe&#8221; nau\u0161trb druge konstantno kritiziraju i sami gra\u0111anski politi\u010dari, imenuju\u0107i ih, ne slu\u010dajno, korupcijom.<\/p>\n<p><strong>Diskretni politi\u010dki entitet<\/strong><\/p>\n<p>Ova op\u0107a razmatranju mogu osvijetliti neke specifi\u010dne aspekte funkcioniranja suvremene neoliberalne dr\u017eave. Nasuprot postratnoj dr\u017eavi blagostanja koja se smatra za sna\u017enu intervencionisti\u010dku dr\u017eavu, neoliberalna se dr\u017eava uporno tretira kao ograni\u010dena ili slaba dr\u017eava. Treba naglasiti da neoliberalna dr\u017eava stvarno jest ograni\u010dena dr\u017eava. Kao \u0161to sam naveo, dr\u017eave \u010dlanice eurozone, neoliberalne dr\u017eave <em>par excellence<\/em>, prepustile su instrumente utjecaja na monetarnu politiku, a od nedavno, prihva\u0107aju\u0107i ekstremno restriktivna prora\u010dunska pravila, u procesu su i ograni\u010davanja fiskalnih politika, tako da \u010dak i blage politike javnih investicija ili provizija usluga socijalne dr\u017eave postaju prakti\u010dki nemogu\u0107e. Ipak, kao \u0161to tvrdi <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=7HIe35kLsc0\" target=\"_blank\">Werner Bonefeld<\/a>, <em>ograni\u010dena\u00a0<\/em>dr\u017eava nije istovremeno i <em>slaba <\/em>dr\u017eava. Njema\u010dki ordoliberali koji se retroaktivno mogu smatrati za teorijske arhitekte eurozone, stalno su nagla\u0161avali da je jedino <em>sna\u017ena<\/em> dr\u017eava sposobna ograni\u010diti samu sebe. Prema Alexanderu R\u00fcstowu, jednom od prominentnijih ordoliberala, dr\u017eava koja nije sposobna postavljati sebi limite ne mo\u017ee se efektivno braniti od interesa partikularnih dru\u0161tvenih grupa. Posljedi\u010dno \u0107e izgubiti svoju neovisnost i postati \u017ertva &#8220;napada lobisti\u010dkih skupina&#8230; monopola&#8230; sindikalno organiziranih radnika&#8221;. Sna\u017ena se dr\u017eava, bez obzira koliko efektivno, pozicionira &#8220;iznad ekonomije i interesnih skupina&#8221;. Ona je diskretni i disciplinirani politi\u010dki entitet koja osna\u017euje i sebe i tr\u017ei\u0161te ograni\u010davaju\u0107i svoje aktivnosti. Jednim udarcem depolitizira konflikte me\u0111u &#8220;interesnim skupinama&#8221; na tr\u017ei\u0161tu, pridonose\u0107i tako &#8220;tr\u017ei\u0161noj efikasnosti&#8221;, i \u0161titi se od toga da potpadne pod utjecaj zahtjeva razli\u010ditih &#8220;interesnih skupina&#8221;.<\/p>\n<p>U tom smislu, slabost je zapravo karakteristika danas zastarjele dr\u017eave blagostanja. Njenu ekstenzivnu upotrebu fiskalnih instrumenata s namjerom poticanja doma\u0107ih industrijskih i socijalnih politika ne treba promatrati kao znak svemo\u0107i te dr\u017eave, ve\u0107 upravo kao njeno podila\u017eenje zahtjevima pojedinih frakcija kapitala i sindikaliziranog radni\u0161tva. Ili obrnuto, neoliberalna dr\u017eava je dovoljna sna\u017ena da se izolira od takvog tipa utjecaja. Njena snaga proizlazi upravo iz njenog samo-ograni\u010davanja, u slu\u010daju eurozone, primarno realiziranog kroz prora\u010dunsko discipliniranje. \u0160tovi\u0161e, neoliberalne dr\u017eave se dodatno osna\u017euju \u0161tite\u0107i se od demokratskih utjecaja. Kako je nagla\u0161avala Margaret Thatcher, a potvr\u0111uju\u0107i ponavljao Friedrich von Hayek, slobodni izbor je primjereniji tr\u017ei\u0161tu nego glasa\u010dkoj kutiji. Trenutna striktna ograni\u010denja referendumskog odlu\u010divanja u nekoliko europskih dr\u017eava nastavak su te logike. Imaju\u0107i ovo na umu, \u010dak i naizgled impotentne periferne dr\u017eave stje\u010du izrazitu snagu u tom procesu. One se mogu u\u010diniti slabima suo\u010dene s Europskom komisijom ili dr\u017eavama centra, ali su svejedno neprobojne kad se suo\u010davaju s narodnim demokratskim revoltom ili zahtjevima &#8220;interesnih skupina&#8221; poput sindikata. Njihova vanjska suverenost je mo\u017eda prigu\u0161ena, ali njihova unutarnja suverenost, koja se ne manifestira kao autonomija naroda ve\u0107 kao autonomija <em>od <\/em>naroda, prili\u010dno je u\u010dvr\u0161\u0107ena.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Navodni bezostatni antagonizam u odnosima izme\u0111u dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta ve\u0107 du\u017ee vrijeme funkcionira kao neprijeporni okvir politi\u010dkih rasprava i medijskih napisa na temu ekonomske politike. Pritom se uglavnom radi o jednostavnoj jednad\u017ebi: vi\u0161e tr\u017ei\u0161ta jednako manje dr\u017eave i obrnuto. Zamijenimo li pak taj antagonizam s konfliktima izme\u0111u op\u0107eg kapitalisti\u010dkog interesa i interesa pojedinih kapitala i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8453,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[56],"class_list":["post-8451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8451"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8463,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8451\/revisions\/8463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8451"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8451"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8451"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8451"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}