{"id":8440,"date":"2015-08-03T07:00:14","date_gmt":"2015-08-03T06:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8440"},"modified":"2015-08-03T10:13:44","modified_gmt":"2015-08-03T09:13:44","slug":"agrokor-izmedu-drzave-i-trzista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8440","title":{"rendered":"Agrokor izme\u0111u dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Poslovna politika Agrokora predstavlja povla\u0161teno mjesto kritike suvremene hrvatske dru\u0161tvene i ekonomske stvarnosti. Bilo da se radi o sitnopoduzetni\u010dkoj ideologiji koja histerizira na svaki dr\u017eavni poticaj Agrokoru smatraju\u0107i da se radi o naru\u0161avanju mehanizama slobodnog tr\u017ei\u0161ta, bilo da je rije\u010d o smu\u0161enom lijevom sentimentu koji u poslovnoj praksi Agrokora vidi za\u010detke feudalizma potkrijepljene \u010dinjenicom da mu vlasnik \u017eivi u dvorcu. Me\u0111utim, Agrokorovo poslovanje nimalo ne odudara od standardne logike kapitalisti\u010dke konkurencije niti njegov odnos s dr\u017eavom dovodi u pitanje navodnu slobodu tr\u017ei\u0161ta.<\/strong><\/p>\n

U ljeto 2014. godine dovr\u0161en je proces preuzimanja Mercatora, \u010dime se vlasni\u010dki portfelj Agrokora nastavio regionalno \u0161iriti. Vrijednost cijele transakcije iznosila je 544 milijuna eura, a Todori\u0107ev koncern upisao je vlasni\u0161tvo nad 53,12 posto dionica Mercatora. Sami pregovori trajali su nekoliko godina i bili isprekidani neprestanim politi\u010dkim obratima u Sloveniji. Ipak u ljeto 2013. godine potpisan je ugovor s vlasni\u010dkim konzorcijem od 12 prodavatelja, a proces je okon\u010dan godinu dana kasnije. Time je Agrokor u\u010dvrstio poziciju\u00a0najzna\u010dajnije kompanije<\/a> u maloporodaji i proizvodnji hrane u regiji, zapo\u0161ljavaju\u0107i oko 60 tisu\u0107e radnika i s o\u010dekivanim prihodima oko 54 milijarde kuna.\u00a0Prije preuzimanja Mercatora, u 2013. godini, Agrokor je zapo\u0161ljavao<\/a> oko 35 tisu\u0107a radnika, ostvarivao prihod od 34,9 milijardu kuna i dobit od 30,1 milijuna kuna.<\/p>\n

Akvizicijom Mercatora Todori\u0107 je dodatno u\u010dvrstio svoju ekonomsku poziciju na prostoru biv\u0161e jugoslavenske dr\u017eave. U Hrvatskoj, otkuda kre\u0107e njegova poslovna pri\u010da, u\u017eiva sna\u017enu podr\u0161ku politike u realizaciji svojih ciljeva, neovisno o vladaju\u0107oj stranci na dr\u017eavnoj razini ili mo\u0107nicima na lokalnoj razini. Njegova politi\u010dka neupitnost i ekonomska sveprisutnost vidljiva je u konkretnom djelovanju dr\u017eavnih institucija \u010diji mehanizmi kao da su pode\u0161eni Todori\u0107evoj nedodirljivosti. Nema stoga ni\u0161ta deklarativno u izjavama predstavnika vlasti koji interes Agrokora poistovje\u0107uju s nacionalnim interesom, poput izjave<\/a>\u00a0biv\u0161eg potpredsjednika Vlade \u010ca\u010di\u0107a da je kupovina Mercatora u interesu hrvatskih gra\u0111ana i dr\u017eave. Niti u izjavi<\/a>\u00a0istog biv\u0161eg du\u017enosnika da Todori\u0107 zaslu\u017euje maksimalnu pa\u017enju i respekt, nakon \u0161to se poreznoj upravi omakne pa priupitaju Todori\u0107a da objasni nesrazmjer osobnih primanja i vrijednosti imovine.<\/p>\n

Ovakva vrsta nacionalnog homogeniziranja trebala bi nas uvjeriti da smo svi na strani kapitala, da smo nepodijeljeni i ujedinjeni u obrani Todori\u0107evih poslovnih interesa, jer je posredno taj interes ujedno i interes svih slojeva hrvatskog dru\u0161tva. No ovo ideolo\u0161ko insistiranje na nacionalnoj zajednici stisnutoj u korist probitka “na\u0161eg”, “doma\u0107eg” tr\u017ei\u0161nog igra\u010da slu\u017ei isklju\u010divo tomu da se ugu\u0161e unutarnji klasni konflikti. U konkretnom slu\u010daju, politi\u010dki iskazi poput \u010ca\u010di\u0107evog usmjereni su ka otklonu potencijalnih sukoba izme\u0111u radnica i radnika u Konzumovim tgovinama ili kioscima Tiska i njihovog mo\u0107nog gazde. Zazivanjem nacionalnog dresa nastoje se premostiti klasne podjele i stvoriti iluzija beskonfliktne tr\u017ei\u0161ne ekonomije.<\/p>\n

Politi\u010dko kalibriranje tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Kada bi tr\u017ei\u0161te doista bilo oslobo\u0111eno sukoba i podjela, uloga politike postala bi posve suvi\u0161na. Ne samo da ne bi bilo pozivanja na nacionalno jedinstvo nego bi i sami politi\u010dari bili vi\u0161ak. Takvo tr\u017ei\u0161te, ono na kojem nema konflikta, proizvodilo bi potpuno dru\u0161tveno blagostanje i rastapalo bi svaku napetost. Vi\u0161e ne bi postojala potreba dr\u017eave da klasni konflikt suzbija institucijama poput Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a niti da koordinira razli\u010dite interese izme\u0111u pojedinih frakcija kapitala (npr. amortiziranje sukoba financijskog i industrijskog kapitala, tj. banaka i proizvodnje).<\/p>\n

Todori\u0107 se ne bi trebao osloniti na dr\u017eavne mehanizme u natjecanju s konkurencijom, niti bi \u010delni ljudi dr\u017eavnih institucija, agencija, sindikata i centralne banke slobodno fluktuirali kru\u017enim vratima izme\u0111u Agrokora i dr\u017eavne slu\u017ebe. 1<\/a><\/sup> \u00a0Ne bi bilo tajnog sastanka<\/a>\u00a0premijera, guvernera centralne banke i najve\u0107ih predstavnika kapitala. U krajnjoj liniji, vjerojatno ne bilo niti samog Todori\u0107a, koji bez podr\u0161ke politike nikada ne bi stekao ogromni vlasni\u010dki portfelj i politi\u010dku mo\u0107 kakvu ima danas.<\/p>\n

Me\u0111utim tr\u017ei\u0161te nije beskonfliktno, nije oslobo\u0111eno klasnih sukoba, dru\u0161tvenih podjela, unutarnje napetosti i ovisno je o sna\u017enoj dr\u017eavnoj intervenciji da ih koordinira i kontrolira. Tr\u017ei\u0161na ekonomija nu\u017eno je politi\u010dka jer se mora osloniti na vanjsko tijelo \u010diji mehanizmi upravljaju svim dru\u0161tvenim distorzijama kreiranim tr\u017ei\u0161nom dinamikom. Ne samo da dr\u017eava upravlja konfliktima nego unapre\u0111uje tr\u017ei\u0161ne uvjete za nesmetanu akumulacije kapitala (npr. stvaranje sve jeftinije radne snage), a to onda povratno zna\u010di i ja\u010danje socijalnih sukoba.<\/p>\n

Dr\u017eava i tr\u017ei\u0161te u tranziciji<\/strong><\/p>\n

U procesu tranzicije to je zna\u010dilo osloboditi postoje\u0107e tr\u017ei\u0161ne mehanizme (koji su nedvojbeno bili \u00a0prisutni u Jugoslaviji) i pretvoriti ih u temeljni uvjet funkcioniranja dru\u0161tva i ekonomije. To je bilo mogu\u0107e u\u010diniti samo sna\u017enom dr\u017eavnom intervencijom, ali u tom procesu trebalo je tako\u0111er transformirati i samu nacionalnu dr\u017eavu. Dr\u017eava nije vi\u0161e \u010duvar suverenosti nego postaje aparat transmisije mo\u0107i. Dr\u017eavni mehanizmi nisu vi\u0161e kalibrirani u interesu \u0161irokog dru\u0161tvenog blagostanja (karakteristi\u010dno za dr\u017eavu blagostanja) ve\u0107 njihov nacionalni legitimitet slu\u017ei provo\u0111enju reformi u korist pojedinih frakcija kapitala.<\/p>\n

Zahtijevane reforme su dobro poznate. Tra\u017ei se privatizacija dru\u0161tvene imovine, liberalizacija tr\u017ei\u0161ta, labavljenje postoje\u0107eg zakonodavnog okvira (naro\u010dito onog vezanog uz financije i radnu snagu). Na taj na\u010din primarna zada\u0107a nacionalne dr\u017eave vidljiva je u podvrgavanju pojedine ekonomije zahtjevima me\u0111unarodnog tr\u017ei\u0161ta i osiguravanju akumulacije kapitala. Zato je nacionalna dr\u017eava sve vi\u0161e okrenuta upravljanju radnom snagom, odnosno njezinom prilago\u0111avanju na te\u017ee radne uvjete i ni\u017eu cijenu. Suverenost nacionalne dr\u017eave postaje iluzija, a njezin narod po\u010dinje shva\u0107ati da vi\u0161e nije izvor suverenosti kako to garantira ustav ve\u0107 prave upravitelje treba tra\u017eiti u politi\u010dkim i financijskim centrima mo\u0107i.<\/p>\n

Nacionalne dr\u017eave nastale raspadom jugoslavenskog okvira razli\u010ditom su dinamikom i u razli\u010ditom povijesnom kontekstu prihva\u0107ale nova (neoliberalna) pravila globalne podjele rada. U Hrvatskoj je prihva\u0107ena doktrina \u0161oka i u ratnim su se godinama ekspresno uspostavljali \u010dvrsti temelji tr\u017ei\u0161ne dominacije. Stvarala se nacionalna bur\u017eoazija sa sada ve\u0107 \u010desto poslovi\u010dno spominjanih dvjesto bogatih obitelji. To\u010dan broj nije ni bitan, vlast je naprosto odabirala budu\u0107e nosioce doma\u0107e ekonomije, stvarala budu\u0107e perjanice ekonomskog progresa i promovirala uzdanice dru\u0161tvenog prosperiteta. Tu negdje treba potra\u017eiti i mladog ambicioznog poduzetnika Ivicu Todori\u0107a.<\/p>\n

Iluzija moralnog kapitalizma<\/strong><\/p>\n

Mnogi liberalni komentatori, istra\u017eiva\u010di i analiti\u010dari taj proces opisuju kao balkanski, divlji, korumpirani ili “politi\u010dki” kapitalizam jer ne odgovara njihovim predod\u017ebama ure\u0111enog, moralnog, civiliziranog tr\u017ei\u0161nog opho\u0111enja. Ne odgovara njihovoj predod\u017ebi nastanka samoreguliraju\u0107eg tr\u017ei\u0161ta u \u010diju se dinamiku prljavi prsti politike ne mije\u0161aju, niti koriste dr\u017eavne mehanizme za namje\u0161tanje tr\u017ei\u0161ne utakmice i biranje pobjednika.<\/p>\n

No ono \u0161to se \u010dini kao korupcijski skandal i nemoralna veza privatnog i javnog samo je uobi\u010dajena posljedica funkcioniranja kapitalisti\u010dkog sustava. Posljedica toga da kapitalizam kao potpuna dominacija tr\u017ei\u0161nih principa neizostavno treba intervenciju dr\u017eave, treba mehanizam garancije i za\u0161tite, mehanizam koordinacije i kontrole, mehanizam pouzdanog upravljanja u trenucima krize. Stoga kada analiziramo funkcioniranje akumulacije kapitala, idealne predod\u017ebe dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta bolje je ostaviti po strani, jer u \u010ditavoj svojoj povijesti taj proces nikada i nigdje nije odgovarao idealnim predod\u017ebama.<\/p>\n

U mjeri u kojoj je politika proizvela Todori\u0107a, u tolikoj pa i ve\u0107oj mjeri, Todori\u0107 proizvodi politiku. Spomenuti su mnogi kadrovi koji su iz Agrokora pre\u0161li na najvi\u0161e dr\u017eavna mjesta. Todori\u0107 je na vrijeme shvatio da za tr\u017ei\u0161ni opstanak na europskoj periferiji u uvjetima sna\u017ene konkurencije iz europskog centra (Billa, Lidl, Kaufland, Metro, Spar…) mora uspostaviti povoljni kadrovski raspored u dr\u017eavnim uredima.<\/p>\n

Periferni europski kapitalizam i uloga dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

Za periferni nacionalni kapital ovisnost o dr\u017eavi je presudna, daleko vi\u0161e nego za njihovu konkurenciju, jer su na periferiji financijski kapaciteti puno manji, a tr\u017ei\u0161te mnogo siroma\u0161nije. Neizbje\u017eno je stoga da se Todori\u0107, Tedeschi ili Vlahovi\u0107 sna\u017eno oslone na potporu dr\u017eave, jer znaju, za razliku od liberalnih komentatora i analiti\u010dara, da njihova konkurencija ima zale\u0111e<\/a>\u00a0vlastitih nacionalnih dr\u017eava i me\u0111unarodnih financijskih institucija. Oni naklonjenost dr\u017eavnog aparata zato koriste do maksimalnih granica uslu\u017enosti. Todori\u0107 si mo\u017ee \u010dak dopustiti da radnike, dobavlja\u010de i javna poduze\u0107a pla\u0107a u K bonovima, improviziranoj vlastitoj valuti namijenjenoj smanjivanju financijskog pritiska i ve\u0107oj likvidnosti. On dobro zna da mehanizme nacionalne dr\u017eave mora imati na raspolaganju jer predstavljaju nu\u017enost njegovog pre\u017eivljavanja, kao \u0161to to zna svaki krupniji tr\u017ei\u0161ni igra\u010d.<\/p>\n

Todori\u0107 je na vrijeme nau\u010dio kako sustav funkcionira, slikovito izra\u017eeno Kutlinom izjavom<\/a>\u00a0da bicikl ne pada dok se okre\u0107u pedale, a on ih sna\u017eno okre\u0107e i dobro zna da mu je svaka pomo\u0107 neophodna. Dok se pedale okre\u0107u, akumulacija traje. Todori\u0107 je danas najuspjeliji projekt tranzicijskog stvaranja nacionalne bur\u017eoazije. Njegovo poslovno carstvo prostire se po cijeloj jugoslavenskoj regiji, a njegova ogromna ekonomska mo\u0107 izvor je njegove izuzetne politi\u010dke mo\u0107i. Za razliku od brojne poslovne mrtvoro\u0111en\u010dadi hrvatske tranzicije, poput Kutle i Guci\u0107a, iza kojih je ostajala ekonomska i dru\u0161tvena pusto\u0161, Todori\u0107 je pre\u017eivio i uzdigao se vi\u0161e od svih. Postao je simbol postjugoslavenske tranzicije, postao je too big to fail<\/em>, a kupnjom Mercatora napravio dvostruki zamah pedalama i u\u010dvrstio se na vrhu. Bicikl se tako, barem zasada, nastavlja kretati.<\/p>\n

  1. “Osobe upu\u0107ene u poslovanje Agrokora svjedo\u010de o postojanju cijele mre\u017ee, pri \u010demu se vlastiti kadrovi \u0161alju u dr\u017eavne institucije, a za pretpostaviti je da u nekim slu\u010dajevima pogoduju biv\u0161em poslodavcu. Zamjetan je broj ministara koji su se, nakon sta\u017ea u Vladi, skrasili u Agrokoru. Todori\u0107ev prijatelj, biv\u0161i zagreba\u010dki gradona\u010delnik Branko Mik\u0161a, koji je tijekom rata bio HDZov ministar gospodarstva a potom i trgovine, i danas je zaposlen u Agrokoru, a tako\u0111er je i zamjenik predsjednika NO tog koncerna. Potom, Davorin Mlakar, ministar uprave u dvije HDZ-ove vlade, one sredinom 90-ih i vlade Ive Sanadera, u me\u0111uvremenu je proveo tri godine u upravi Agrokora. U Agrokor se, nakon visoke pozicije u ministarstvu poljoprivrede, vratio Kre\u0161imir Kuterovac, a tu je i Zdravko Mari\u0107, biv\u0161i zamjenik ministar financija Ivana \u0160ukera. Uz predstavnike Vlade, isti je poslodavac zaposlio i biv\u0161e sindikalne lidere Vitomira Begovi\u0107a i Anu Kne\u017eevi\u0107, pa se \u010dini kao da je koncern stvorio svoje gospodarsko-socijalno vije\u0107e. U upravi Agrokora je i Piru\u0161ka Canjuga, koja je to postala jo\u0161 u doba kad je njen suprug Zlatko Canjuga bio glavni tajnik HDZ-a. \u010clanica uprave Agrokora bila je Sanja Crnkovi\u0107- Prozai\u0107, biv\u0161a \u010dlanica uprave Agrokora, krajem 90-tih savjetnica predsjednika Vlade RH Franje Tu\u0111mana, a potom i dugogodi\u0161nja ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje. U Agrokoru je zaposlen i Davorin Spevec, suprug Olgice Spevec, predsjednice Vije\u0107a Agencije za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja (AZTN), koja relativno \u010desto analizira u\u010dinak pojedinih Agrokorovih akvizicija i daje ocjene o tr\u017ei\u0161noj koncentraciji. Od svih dosada\u0161njih zaposlenika Agrokora najzanimljiviji je ipak \u017deljko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke izme\u0111u 2000. i 2012. Prve dvije godine svog mandata, dakle sve do 2002. godine, sjedio je u NO Agrokora. U novije je vrijeme izbila afera kad se otkrilo da je njegova supruga Marija Rohatinski Agrokoru prodala svoju gubita\u0161ku \u0161peditersku tvrtku Romah d.o.o., a u \u010dijem je vlasni\u0161tvu ku\u0107a u kojoj \u017eivi guvernerova obitelj. To je zamrljalo lijepu sliku koju su Hrvati imali o guverneru i poja\u010dalo sumnju u njegova eventualna pogodovanja biv\u0161em poslodavcu.” Vi\u0161e u \u010dlanku Dr\u017eavni prijatelj br. 1<\/a>[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U ljeto 2014. godine dovr\u0161en je proces preuzimanja Mercatora, \u010dime se vlasni\u010dki portfelj Agrokora nastavio regionalno \u0161iriti. Vrijednost cijele transakcije iznosila je 544 milijuna eura…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8443,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,34],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-8440","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8440"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8450,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8440\/revisions\/8450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8440"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8440"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8440"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8440"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}