{"id":8402,"date":"2015-07-27T07:00:10","date_gmt":"2015-07-27T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8402"},"modified":"2015-07-26T22:20:59","modified_gmt":"2015-07-26T21:20:59","slug":"slucaj-javnog-poduzeca-ili-tragedija-sluzbenice-hp-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8402","title":{"rendered":"Slu\u010daj javnog poduze\u0107a ili tragedija slu\u017ebenice HP-a"},"content":{"rendered":"

U tekstu kojim otvaramo dvotjedni tematski blok o demokratizaciji upravljanja javnim sektorom i odnosu dr\u017eave i kapitala, bavimo se poslovnim modelom Hrvatske po\u0161te. Suo\u010dena s tehnolo\u0161kim promjenama, liberalizacijom usluga i ideolo\u0161kim imperativom korporativne efikasnosti, Po\u0161ta nastoji diverzificirati usluge koje nudi. Pri dono\u0161enju tih odluka ne odvijaju se niti nominalne konzultacije sa zajednicom o spektru javnih potreba koje bi se morale zadovoljiti, ve\u0107 se u prili\u010dno karikaturalnoj izvedbi poslovni model oslanja na notorne primjere iz privatnog sektora.<\/strong><\/p>\n

U onim davnim desetlje\u0107ima kad je europska dr\u017eava blagostanja na\u010delno funkcionirala na navodno tihom paktu rada i kapitala, i kad je jedan (bolji) dio barem britanske ljevice zagovarao koncepciju “duge revolucije”, Raymond Williams je ispisao konture socijalne definicije kulture. Ta njegova znamenita i zatim unedogled ponavljana definicija, ukljuc\u030cuje (uza sve \u0161to obi\u010dno pomi\u0161ljamo kad spominjemo kulturu) i analizu elemenata “nac\u030cina \u017eivota” koji “prema zagovornicima drugih definicija, uopc\u0301e nisu \u2018kultura\u2019: organizaciju proizvodnje, strukturu obitelji, strukturu institucija koje izra\u017eavaju ili ure\u0111uju dru\u0161tvene odnose, karakteristic\u030cne oblike kojima c\u030clanovi dru\u0161tva komuniciraju”. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Pedeset godina kasnije, analiziraju\u0107i u\u010dinke novolaburisti\u010dke kulturne politike utemeljene na (ni\u0161ta paradoksalno i proturje\u010dno) ta\u010deristi\u010dkim torijevskim ekonomskim na\u010delima i upakirane u “cool” i kreativnu ambala\u017eu, Robert Hewison retori\u010dki poentira da kultura nije samo sveukupan “na\u010din \u017eivota” nego organizirani<\/em> na\u010din \u017eivota. 2<\/a><\/sup>\u00a0Organizirani na\u010din \u017eivota neke zajednice uvelike ovisi o dr\u017eavnom okviru i smjeru, i to bi doista trebao biti smisleni odgovor onima kojima je dr\u017eava “najbolja kad je nema”, a nisu anarhisti starog kova nego zato\u010denici neoliberalne fobije kad je o dr\u017eavi rije\u010d.<\/p>\n

Izvu\u010demo li iz ovih ulaznih to\u010daka tek dva nu\u017ena elementa: organizaciju proizvodnje (pa i strukturu institucija koje izra\u017eavaju ili ure\u0111uju dru\u0161tvene odnose) i organizirani na\u010din \u017eivota, postavlja se smisleno pitanje o ulozi javnih poduze\u0107a u sveukupnom na\u010dinu \u017eivota zajednice. Za\u0161to javna poduze\u0107a imaju poslovnu strukturu jednaku korporativnom tipu organizacije? Je li posrijedi nomenklaturna magla ili provjereni model poslovne efikasnosti? Mogu li javna poduze\u0107a biti mjesto demokratske legitimacije u sferi rada i za\u0161to to nisu? Ima li za to kakvih izgleda u trenutnoj konstelaciji i bi li to moglo biti jedno od mjesta na kojemu bi i ne\u0161to socijalisti\u010dko moglo nastati?<\/p>\n

Poslovne politike i potrebe korisnika<\/strong><\/p>\n

“Gotovo je, zatvaramo 1. srpnja. Skoro da smo trajali od Univerzijade, one prave, do ove la\u017ene sljede\u0107e godine. Po\u0161ta izme\u0111u dviju Univerzijada, to smo mi bili” \u2013 rekla je zdvojno dugogodi\u0161nja slu\u017ebenica Hrvatske po\u0161te (HP) u zagreba\u010dkom Cvjetnom naselju koji dan prije zatvaranja poslovnice. Smje\u0161tena u zgradi na sjeveroisto\u010dnom obodu studentskog naselja, poslovnica je prestala s radom nakon gotovo tri desetlje\u0107a, nekoliko tehnolo\u0161kih revolucija i pokoje kontrarevolucije.<\/p>\n

Je li se spomenuta slu\u017ebenica i pod kakvim uvjetima pridru\u017eila impresivnoj brojci od 1300 radnika koliko ih po izvje\u0161taju o pro\u0161logodi\u0161njem poslovanju HP ima manje u odnosu na brojno stanje zaposlenih od po\u010detka restrukturacije toga javnog poduze\u0107a 2012. godine, 3<\/a><\/sup>\u00a0nije te\u0161ko predvidjeti, kao ni to da je njezin slu\u010daj dio osmi\u0161ljene poslovne politike jer se kao “dio optimizacije mrez\u030ce ureda” provodi “pretvaranje ureda u sezonske, pokretne urede ili urede sa skrac\u0301enim radnim vremenom s ciljem postizanja racionalnijeg poslovanja u skladu s potrebama korisnika”.<\/p>\n

Kako je pak ukidanje ureda ili poslovnice “u skladu s potrebama korisnika” (osim ako se ne misli na\u010delno na potrebe “kao takve” i, svakako, mimo elementarno po\u0161tanskih) konkretnog naselja i njihovom dobnom strukturom, navikama stanovni\u0161tva i dostupno\u0161\u0107u po\u0161tanskih usluga, komplicirano je pitanje, koje je, pretpostavljam, temeljito i racionalno razmotreno u upravnim strukturama HP-a prilikom dono\u0161enja kona\u010dne odluke. Jednako bi tako bilo zanimljivo po\u0161tansku poslovnu politiku usporediti s \u010darobnim deklarativnim rije\u010dima “misija” i “vizija” bez kojih pristojni poslovni subjekti ionako vi\u0161e ne izlaze na tr\u017ei\u0161te. “Vizija”, odnosno izjava o viziji, sugeriraju ekonomski priru\u010dnici, mora biti kratka, op\u0107enita, apstraktna, efektna, eti\u010dna, prepoznatljiva, motiviraju\u0107a, idealisti\u010dka, specifi\u010dna, a opet univerzalna. U tom je smislu “vizija” HP-a \u017eanrovski primjerna –\u00a0VIZIJA: VA\u0160A PO\u0160TA<\/em><\/strong>. Hrvatska po\u0161ta i njezini vrijedni, stru\u010dni, predani i zadovoljni djelatnici kvalitetom, \u0161irinom i dostupno\u0161\u0107u usluga zavrje\u0111uju biti prepoznati kao sastavni dio svake hrvatske obitelji i poduze\u0107a te gradivni dio nacionalnog identiteta Republike Hrvatske.<\/em><\/p>\n

Kiosk kao poslovni uzor javnom poduze\u0107u<\/strong><\/p>\n

Suo\u010dena s okolnostima koje ne idu na ruku njezinoj osnovnoj djelatnosti, Po\u0161ta je racionalno poduzela o\u0161tru promjenu kursa, svjesna da nekim “hrvatskim obiteljima” njihovi “zadovoljni djelatnici” vi\u0161e nikad ne\u0107e biti sastavnim dijelom. Upu\u0107ena u komparativno stanje i trendove na tr\u017ei\u0161tu po\u0161tanskih usluga, uprava HP-a je shvatila da je “supstitucija fizi\u010dkih usluga elektronskim”, iako zna\u010dajan, tek jedan dio problema. S druge strane, jedan dio sigurnog financijskog kola\u010da nestao je promjenom na\u010dina isplate mirovina, a ne\u0161to tradicionalnih po\u0161tanskih usluga, na primjer, u paleti i ionako svakovrsne ponude, preuzeo je Tisak<\/a>, ina\u010de dio Agrokor koncerna Ivice Todori\u0107a. TISAKPaket samo je jedan od brojnih kiosk-noviteta izme\u0111u prodaje autobusnih karata, “Podigni NOVAC – Cash Advance” usluge i pla\u0107anja re\u017eijskih tro\u0161kova ku\u0107anstava, i izravno konkurira tradicionalnoj vrsti po\u0161tanskog prometa, koliko god radnici u kiosku okru\u017eenoj paketima bilo tijesno i komplicirano dok u par kvadrata za minimalnu nadnicu poput multipraktika napla\u0107uje re\u017eije i prima uplatu lutrije, prodaje cigarete, novine i knjige, nadgleda pripremanja Franckove COFFEE TO GO (koja je, naravno, puno vi\u0161e od \u010distog “Ispijanja kave u hodu”), ispla\u0107uje gotovinu i izdaje autobusne karte. Distribucijska mre\u017ea kioska vi\u0161estruko nadilazi infrastrukturu po\u0161tanskih poslovnica, a usluga slanja i primanja paketa s kioska na kiosk izaziva uglavnom pozitivne reakcije krajnjih korisnika, unato\u010d \u010dinjenici da paket ne dolazi njima nego oni odlaze po njega. Naravno, smisliti model u kojem bi se po\u0161tanski paketi, kad se ve\u0107 dostavljaju naokolo, odlagali u najbli\u017eoj lokalnoj po\u0161tanskoj ispostavi u slu\u010daju da primatelj nije zate\u010den na adresi, predstavlja organizacijskom modelu HP-a ve\u0107 godinama nesavladiv izazov.<\/p>\n

Po\u0161ta se, barem u ovom primjeru, ne mo\u017ee tu\u0107i s ja\u010dim i jeftinijim od sebe pa mora, u odnosu na klasi\u010dnu djelatnost, ponuditi nove i druk\u010dije usluge. Tako je Statutom<\/a>, \u0161to ga je pro\u0161le godine slu\u017ebeno ovjerovio ministar i predsjednik Glavne skup\u0161tine Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107, HP ovla\u0161ten za obavljanje \u0161irokog spektra djelatnosti koji obuhva\u0107a i pokoju na prvi pogled bizarnu odnosno neo\u010dekivanu poslovnu stavku kao \u0161to su: uvoz ekolos\u030ckih proizvoda, proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od groz\u030c\u0111a i vina, proizvodnja i promet voc\u0301nih vina i drugih proizvoda na bazi voc\u0301nih vina, promet duhana na malo, pripremanje hrane za potros\u030cnju na drugom mjestu sa ili bez usluz\u030civanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering), turistic\u030cke usluge u nautic\u030ckom turizmu, turistic\u030cke usluge u ostalim oblicima turistic\u030cke ponude itd. Na prvi pogled nedostaju tek auto-\u0161kola (usluga tehnic\u030ckog pregleda i registracije vozila nalazi se na popisu djelatnosti) i par veleu\u010dili\u0161nih programa stru\u010dnih studija.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako je posrijedi ipak javno poduze\u0107e, HP ima zbog pru\u017eanja univerzalne financijske usluge zakonsko pravo<\/a>\u00a0na naknadu “nepravednog financijskog optere\u0107enja”, i to zbog jednostavne \u010dinjenice da obavljanje te univerzalne po\u0161tanske usluge proizvodi neto tro\u0161ak. Logika je otprilike sli\u010dna osnovnim postulatima prema kojima funkcioniraju javna poduze\u0107a, \u0161to pojednostavljeno zna\u010di da dobit kao i gubitak u na\u010delu pripadaju zajednici, onoj koja bi u svojoj sveukupnosti trebala raspolagati organiziranim na\u010dinom \u017eivota. Ta se nepravda ispla\u0107uje iz dr\u017eavnog prora\u010duna u skladu sa zakonskom procedurom i u nadle\u017enosti je Hrvatske regulatorne agencije za mre\u017ene djelatnosti. Zajednica, dakle, iz prora\u010duna nadokna\u0111uje neto tro\u0161ak javnom poduze\u0107u koje je osnovala radi djelatnosti va\u017ene za zajednicu, iako \u0107e korisnik, na primjer, za iznos re\u017eijskih tro\u0161kova ku\u0107anstva od otprilike 2 500 kuna tom istom HP-u platiti i 50-ak kuna \u0161alterske usluge naplate. U redu, nije klasi\u010dna po\u0161tanska nego financijska usluga, ali posve je jednako i s po\u0161tanskim poslovanjem \u2013 slanjem pisma, po\u0161iljke, paketa itd.<\/p>\n

Zajednica i kriteriji efikasnosti<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161le godine HP-u je uime toga nepravednog financijskog optere\u0107enja ispla\u0107eno 88 milijuna kuna: “U skladu sa Zakonom o pos\u030ctanskim uslugama, u 2014. godini Hrvatska pos\u030cta ostvarila je pravo na naknadu nepravednog financijskog opterec\u0301enja zbog obveze pruz\u030canja univerzalne pos\u030ctanske usluge, pri c\u030cemu je Hrvatskoj pos\u030cti isplac\u0301eno 88 mil. kn, a s\u030cto je znac\u030cajno utjecalo na ostvareni poslovni rezultat.”<\/p>\n

Budu\u0107i da se radi o javnom poduze\u0107u, postavlja se veoma jednostavno (i, naravno, s razli\u010ditih stajali\u0161ta: banalno) pitanje: je li zajednica (na nekoj razini lokalne samouprave) mogla o poslovnim odlukama, poput ukidanja poslovnice u nekom gradskom kvartu ili manjem naselju, raspravljati i na nju utjecati? Ili, drugim rije\u010dima, \u0161to javnost ima s javnim poduze\u0107ima, koja je uloga dr\u017eave, je li posrijedi tek titular koji nije privatni, a poslovanje je ionako organizirao prema rigidnim na\u010delima korporativne organizacije i 3E kriterijima\u2013 efikasnost, efektivnost, ekonomija, unato\u010d zajam\u010denoj “socijalizaciji tro\u0161kova”, nejasnim “grani\u010dnim tro\u0161kovima” osnovne djelatnosti i ostalim elementima iz poslovanja javnih poduze\u0107a?<\/p>\n

Da ne bude zabune, HP ima klasi\u010dnu korporativnu, “plitku” divizijsku organizaciju (sli\u010dan princip organizacije odnedavna postoji i na Hrvatskoj radioteleviziji) koja je, naravno, i efikasnost i efektivnost bez premca, ali, opet, \u0161to s tim ima zajednica?<\/p>\n

Ni\u0161ta jer smjer posve jasan: “Nastavljajuc\u0301i s provedbom Strategije cilj za naredna razdoblja jest da se Hrvatska pos\u030cta vremenom nuz\u030cno mora transformirati u logistic\u030cko-usluz\u030cno poduzec\u0301e. Jedan od koraka bio je znatno smanjenje broja artikala u maloprodaji, s namjerom da se Pos\u030cta vis\u030ce fokusira na usluge poput financijskih, osiguravateljskih i brojnih drugih koje trz\u030cis\u030cte treba. U cilju razvoja novih usluga, veliki pomak napravljen je u dijelu upravljanja projektima, a s\u030cto je u fokusu Ureda za upravljanje projektima i organizacijom. Upravljanje projektima primjenjuje se s ciljem povec\u0301anja uspjes\u030cnosti projekata u kompaniji, kroz definiranu metodologiju razrade poslovnih ideja, odobravanja i prioritizaciju istih. Cilj Hrvatske pos\u030cte jest da 2018. godine tvrtka generira najmanje 25% prihoda od usluga koje 2012. nisu postojale, a dok nove usluge ne poc\u030cnu davati rezultate, i dalje c\u0301e se morati raditi na reduciranju tros\u030ckovne baze i uskla\u0111ivanju s prihodima.”<\/p>\n

Ideolo\u0161ki resursi javnog<\/strong><\/p>\n

Po\u0161ta, ukratko, uskoro vi\u0161e ne\u0107e biti (samo) po\u0161ta, iako je i sada po\u0161ta tek dijelom unato\u010d \u010dinjenici da ima 70% udjela na liberaliziranom tr\u017ei\u0161tu po\u0161tanskih usluga i zakonom zajam\u010deno pravo na “nepravedno financijsko optere\u0107enje temeljne djelatnosti” zbog koje jest javno poduze\u0107e i “davatelj univerzalne usluge”. Knjige i igra\u010dke o\u010devidno nisu dovoljno osna\u017eile asortiman, o statutarno dopu\u0161tenim djelatnostima poput “uvoza ekolo\u0161kih proizvoda” i “proizvodnje i prometa voc\u0301nih vina i drugih proizvoda na bazi voc\u0301nih vina” zna se malo ili ni\u0161ta, ali je razvidno da se nu\u017eno mora dalje u specifi\u010dne varijante poslovanja koje stvarni i jedini uzor zapravo nalaze u dijelom konkurentskom Agrokorovu Tisku. Cinici bi rekli: opravdano, jer su i oba poslovna subjekta na odre\u0111en na\u010din dr\u017eavni miljenici.<\/p>\n

Jedan od noviteta u tom smislu \u2013 osim uspjele evotv <\/em>usluge koja je za godinu i pol dana dobacila do brojke od gotovo 50.000 pretplatnika s najbr\u017eim rastom u sektoru PayTV usluga i tr\u017ei\u0161nim udjelom od 6,5 % \u2013 jest i posao \u0161to ga je HP fri\u0161ko zaslu\u017eio na javnom natje\u010daju, pa su po\u0161tari pje\u0161ice u\u0161li u biznis<\/a> sa zagreba\u010dkom Gradskom plinarom preuzev\u0161i poslove o\u010ditanja plinomjera po ku\u0107anstvima. Pritom su “zastupanje u osiguranju”, “obavljanje trgovac\u030ckog posredovanja na domac\u0301em i inozemnom trz\u030cis\u030ctu” i “istraz\u030civanje trz\u030cis\u030cta i ispitivanje javnog mnijenja” ionako stvar ciljane korporativne budu\u0107nosti jednoga javnog poduze\u0107a s kapitalisti\u010dkom sinergijskom vizijom u gradnji hrvatskog plinsko-potro\u0161a\u010dkog identiteta, na primjer multipraktik po\u0161tara koji \u0107e u skoroj budu\u0107nosti donositi po\u0161tu, o\u010ditavati plinomjer, nuditi osiguravateljske usluge i dogovarati termin tehni\u010dkog pregleda vozila. S uslugom blagoslova doma i\u0107i \u0107e svakako znatno te\u017ee, jer na to vje\u010dnu koncesiju ima jedna druga korporacija, ali je lako prepoznati Todori\u0107ev model kioska u izvedbi HP-a, javnog poduze\u0107a.<\/p>\n

Me\u0111utim, primjer HP-a tek je jedan u nizu. Spektar sli\u010dnih pripovijesti – dodu\u0161e, dobrih koraka koji su u javnosti protuma\u010deni kao besprizorne interpretativne zabune – ve\u0107 godinama sna\u017ei diskurs onih kojima je dr\u017eava otjelovljena u dijelu javnog sektora odiozna prepreka na putu u privatno-poduzetni\u010dki raj. Oda\u0161ilja\u010di i veze vs. Hrvatski telekom (T-com) i izgradnja komunikacijske infrastrukture, 4<\/a><\/sup> zatim medijski privatni korporativni sektor i neprofitni (nekorporativni) javni mediji s javnim natje\u010dajnim financiranjem \u2013 tek su simptomi sli\u010dnih odnosa u kojima zajednica nekako formira javni interes nasuprot stihiji krupnog kapitala i partitokratskom kori\u0161tenju javnih poduze\u0107a kao kadrovskog zra\u010dnog jastuka. Naime, po jednoj od definicija javno bi poduze\u0107e uz tr\u017ei\u0161ni element (poduze\u0107e) trebalo udovoljiti i ideji javnosti (javno), \u0161to, naravno nije samo pitanje dr\u017eave kao titulara, nego slo\u017een problem participacije zajednice u poslovima \u0161to ih iziskuje organizirani na\u010din \u017eivota, kao \u0161to to na sli\u010dan na\u010din svjedo\u010de sve brojniji primjeri participativnih prora\u010duna jedinica lokalne samouprave. Naravno da nije revolucija i, \u0161tovi\u0161e, bit \u0107e uglavnom sporo i trajat \u0107e dugo.<\/p>\n

 <\/p>\n

  1. R. Williams, “Analiza kulture”, u: Politika teorije<\/em>, Disput, Zagreb, 2006.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. R. Hewison, Cultural Capital. The Rise and Fall of Creative Britain<\/em>, Verso, London, 2014.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Svi navedeni podaci i preuzeti navodi nalaze se u godi\u0161njim izvje\u0161tajima<\/a> Hrvatske po\u0161te za 2014. \u2013 poslovnom, financijskom i financijskom konsolidiranom, uz one neovisnog revizora.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Sukob oko izgradnje komunikacijske infrastrukture urodio je rijetko zanimljivim novinskim komentarom<\/a>, u kojem je jedan od nosivih argumenta vezan uz ime javnog poduze\u0107a koje se usudilo konkurirati bezinteresnom njema\u010dkom prijateljskom gigantu u tre\u0107inskom dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu: “Prvo, je li ikome palo na pamet da je pomalo \u010dudno da nacionalnu viziju budu\u0107nosti dr\u017eava gradi na tvrtki anakronog imena? Ljudi moji, \u010dinjenica da \u0107e ne\u0161to \u0161to se zove Oda\u0161ilja\u010di i veze razvoditi najbr\u017ee veze internetske budu\u0107nosti do svakog sela i zaselka trebalo bi zvoniti na uzbunu. Je li doista arhetip iz razdoblja planske ekonomije Sovjetskog Saveza na\u0161 konj za utrku do 2020. godine?” To \u0161to HP igrom slu\u010daja jo\u0161 uvijek zovemo “po\u0161ta” vjerojatno bi u skoroj budu\u0107nosti, iz posve opre\u010dnih razloga, moglo opet razljutiti komentatora Jutarnjeg lista<\/em>.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U onim davnim desetlje\u0107ima kad je europska dr\u017eava blagostanja na\u010delno funkcionirala na navodno tihom paktu rada i kapitala, i kad je jedan (bolji) dio barem britanske ljevice zagovarao koncepciju “duge revolucije”…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8406,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[136,105],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[23],"class_list":["post-8402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-javni-sektor","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8402"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8427,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8402\/revisions\/8427"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8402"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8402"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8402"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8402"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}