{"id":8386,"date":"2015-07-24T07:00:31","date_gmt":"2015-07-24T06:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8386"},"modified":"2015-07-25T18:19:03","modified_gmt":"2015-07-25T17:19:03","slug":"8386","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8386","title":{"rendered":"Tekstilna industrija: plakatni primjer nesigurnih oblika rada"},"content":{"rendered":"

Serijal tekstova o nesigurnim oblicima radnih odnosa zavr\u0161avamo s pregledom situacije u Makedoniji, a s fokusom na tekstilnu industriju. Sve tamo\u0161nje tranzicijske vlade promovirale su takve oblike rada, bilo zakonski, bilo toleriranjem kr\u0161enja zakona, a sve pod parolom stvaranja povoljne poduzetni\u010dke klima i privla\u010denja izravnih stranih investicija. U\u010dinci tih politika na \u017eivote radnika iznimno su nepovoljni i izrazito rodno obilje\u017eeni.<\/strong><\/p>\n

Kad je prije mjesec dana na svom radnom mjestu poginula radnica tvornice Drekselmaer<\/a> koja se bavi proizvodnjom (izme\u0111u ostalog i tekstilne) opreme za automobile, ova se tvornica, ina\u010de \u010desto spominjana u makedonskim medijima kao primjer izrazito lo\u0161ih radnih uvjeta, jo\u0161 jednom na\u0161la pod lupom javnosti. Na lo\u0161e radne uvjete u tvornicama izgra\u0111enima izravnim stranim investicijama upozoravale su i ljevi\u010darske organizacije Lenka i Solidarnost istaknuv\u0161i<\/a> kako radnici u tim tvornicama rade u tri smjene, u jako te\u0161kim uvjetima, s velikom koli\u010dinom prekovremenih sati i za izrazito niske pla\u0107e. Drekselmaer se \u010desto isti\u010de kao lo\u0161 primjer gdje radnici rade prekovremeno \u010dak i za vrijeme praznika, a bez adekvatne financijske naknade.<\/p>\n

Preduskrsni poku\u0161aj \u0161trajka<\/a>, iz 2014. godine potaknut uskratama financijskih naknada poput prekovremenih sati ili regresa za godi\u0161nji odmor koje su radnici trebali dobiti, neslavno je zavr\u0161io serijom kolektivnih otkaza, odmazdom uprave i zastra\u0161ivanjima ostalih radnika. Lenka i Solidarnost upozoravaju da ni\u0161ta od ovoga zakonski nije dozvoljeno, no isti\u010du, tu na vidjelo izlazi drugi aspekt ovog problema, a to je spremnost nadle\u017enih institucija da ignoriraju i najbrutalnija kr\u0161enja radni\u010dkih prava u korist privla\u010denja stranih investicija. Usprkos izrazito visokom broju prekovremenih sati, \u0161to je ina\u010de karakteristi\u010dno za tekstilnu industriju uop\u0107e, radnice dobivaju tek zakonom propisane minimalnu pla\u0107u, a ne iznose koje zapravo zarade.<\/p>\n

Drekselmaerovi radnici stradali u seriji kolektivnih otkaza koji su bili odmazda za poku\u0161aj \u0161trajka, nisu za\u0161utjeli, ve\u0107 mjesecima javno progovaraju upozoravaju\u0107i na jedva podno\u0161ljive radne uvjete, pla\u0107e koje su ispod zara\u0111enih te na veliku zastupljenost atipi\u010dnih ugovora o radu u ovoj tvornici. Ugovori o radu na svega par mjeseci, izme\u0111u ostalog, na primjeru ovog \u0161trajka, pokazalo se, imaju ulogu pacifikacije radnika te ciljano onemogu\u0107avaju radni\u010dko organiziranje u borbi za svoja prava. Onima koji su se okura\u017eili \u0161trajkati, a nisu promptno otpu\u0161teni izvanrednim otkazom, ugovori o radu jednostavno nisu produ\u017eeni. Opisana kr\u0161enja propisa omogu\u0107ava manjak kontrole inspekcije rada, ali i manjak interesa nadle\u017enih institucija da provode zakonske odredbe, a sve s ciljem izgradnje imid\u017ea Makedonije kao zemlje s najpovoljnijom poduzetni\u010dkom klimom<\/a> na Balkanu.<\/p>\n

“Made in Europe”<\/strong><\/p>\n

Makedonski “porezni raj<\/a>” izme\u0111u ostalog, posebno odgovara uzletu tekstilne i njoj srodnih industrija. Globalna proizvodnja u ovim industrijama vi\u0161e se desetlje\u0107a selila sa globalnog zapada na istok. Usprkos velikim tro\u0161kovima prijevoza roba, industrijalcima se isplatilo seljenje proizvodnje na istok jer su nadnice tamo\u0161njih radnika bile izrazito niske, a bilo je i mno\u0161tvo prostora za zapo\u0161ljavanje izrazito jeftine radne snage \u2013 \u017eena \u2013 koje dotad nisu u nekoj zna\u010dajnoj mjeri participirale u aktivnoj radnoj snazi i koje su se po prvi put zapo\u0161ljavale u ekstremno lo\u0161im radnim uvjetima u takvim tvornicama. Rastom nadnica u zemljama poput Kine i postro\u017eivanjem radnih uvjeta, profitna stopa je pala, a tranzicijsko podru\u010dje biv\u0161eg isto\u010dnog bloka bilo je idealan prostor za preseljenje ovih industrija ne\u0161to bli\u017ee europskom tr\u017ei\u0161tu. Postoje\u0107a postrojenja, izrazito jeftina, a kvalificirana radna snaga, kulturolo\u0161ka bliskost, i najva\u017enije, radikalno ni\u017ei tro\u0161kovi prijevoza roba, bile su “komparativne prednosti” koje su uzrokovale razvoj ovih industrija u zemljama poput Makedonije i Bugarske.<\/p>\n

Makedonija ima dugu povijest proizvodnje odje\u0107e. U momentu raspada Jugoslavije, svaka makedonska tvornica odje\u0107e zapo\u0161ljavala je vi\u0161e od 1000 radnika, 85 posto kojih su \u010dinile \u017eene. Ove su tvornice u doba Jugoslavije bile u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu te su restauracijom kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa bile spremne za privatizaciju. Danas u Makedoniji postoji vi\u0161e od 500 tvornica tekstilne i njoj srodnih industrija i sve su privatne. Uglavnom se radi o tvornicama srednje veli\u010dine koje zapo\u0161ljavaju oko 500 ljudi. Ve\u0107ina ovih tvornica bavi se poslovima dorade niske dodane vrijednosti, po izrazito niskim cijenama, za poznate europske firme i za zapadna tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Radni uvjeti u ovoj su se industriji u posljednjih 20 godina radikalno promijenili. Kako stoji u profilu zemlje<\/a>, u publikaciji “Stiched-up” koju je izdala organizacija Clean clothes campaign (CCC), u vrijeme socijalizma, radnici su imali sigurne ugovore o radu na neodre\u0111eno, osigurane mirovine, socijalnu za\u0161titu, izrazito visoke pla\u0107e, pla\u0107ani su im prekovremeni, a primali su i bonuse poput 13. pla\u0107e, regrese, topli obrok, K-15, financiran im je prijevoz od ku\u0107e do posla, itd… U usporedbi s tim godinama, prema CCC, na istom radnom mjestu, dana\u0161nje radnice u tekstilnoj industriji zara\u0111uju vi\u0161e nego duplo manje u odnosu na tada\u0161nje realne pla\u0107e.<\/p>\n

Radnice bez za\u0161titnih socijalnih mre\u017ea<\/strong><\/p>\n

Minimalna pla\u0107a u Makedoniji za sektor tekstilne industrije postavljen je na iznos od 111 eur. Tekstilne radnice<\/a> u prosjeku, sa svim prekovremenima i bonusima zarade oko 130 eura neto, \u0161to je ni\u017ee nego u svim ostalim industrijskim granama u zemlji. Prosje\u010dno, mjese\u010dno imaju po 48 prekovremenih sati (u pravilu nepla\u0107enih). Uobi\u010dajeni ugovor o radu u ovoj grani potpisuje se na rok od tri do \u0161est mjeseci te se godinama uzastopno produ\u017euje, usprkos suprotnim zakonskim ograni\u010denjima. Tekstilne radnice u Makedoniji \u010desto su jedini hranitelji obitelji ili samohrane majke bez dodatnih socijalnih za\u0161titnih mre\u017ea. U situaciji kad je rad na crno jo\u0161 uvijek veliki problem, biti prijavljena i imati bilo kakav ugovor o radu, pa makar i ovakav, ovim se radnicama \u010dini kao bolji od dva lo\u0161a izbora (lo\u0161 ili nikakav posao), jer s ugovorom o radu imaju pla\u0107eno zdravstveno osiguranje i kakve takve doprinose za mirovinu.<\/p>\n

Takvo je stanje samo jedan od na\u010dina na koji atipi\u010dni ugovori o radu, poput ovih na kratak vremenski period, negativno utje\u010du na radnice. Makedonija ima posebno visok stupanj \u017eenske neaktivnosti<\/a> u radnoj snazi, odnosno veliki broj \u017eena uop\u0107e se ne nalazi na tr\u017ei\u0161tu rada, njih 55 posto. Uzrok ovome treba tra\u017eiti u poziciji \u017eena na makedonskom tr\u017ei\u0161tu rada<\/a>: diskriminacija po\u010dinje ve\u0107 na razgovorima za posao u obliku neprikladnih osobnih pitanja (Da li ste udati? Imate li djecu? Planirate li uskoro imati djecu?), nastavlja se razli\u010ditim oblicima na samom radnom mjestu bilo u obliku kr\u0161enja brojnih propisa koji osiguravaju za\u0161titu na radu, bilo opisanim financijskim o\u0161te\u0107enjima.<\/p>\n

Podjela rada u ku\u0107anstva (teret socijalne reprodukcije, odnosno “dr\u017eanja \u010detiri kuta ku\u0107e”) i dalje, usprkos masovnom izlasku \u017eena na tr\u017ei\u0161te rada, primarno po\u010diva na ple\u0107ima \u017eena. O\u010dekivani patrijarhalni stereotipi koji nastoje odrediti kako se \u017eene trebaju pona\u0161ati, izgledati i govoriti, tako\u0111er su sna\u017ean faktor koji odre\u0111uje njihovu poziciju u dru\u0161tvu. Nesigurni oblici rada, atipi\u010dni ugovori o radu, mjere \u0161tednje odgovorne za razmontiranje za\u0161titnih mre\u017ea socijalne dr\u017eave te u kona\u010dnici ekonomska kriza u svim svojim oblicima ote\u017eavaju polo\u017eaj \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada u Makedoniji. CCC donosi pri\u010de makedonskih tekstilnih radnica u kojima ima primjera abortusa zbog straha od gubljenja posla ili nemogu\u0107nosti ekonomskog izdr\u017eavanja djeteta, rada u situacijama naru\u0161enog zdravlja, pri\u010da o brojnim napornim radnim satima bez predaha itd…. Atipi\u010dni ugovori o radu \u2013 na kratak vremenski period \u2013 izme\u0111u ostalog ne pokrivaju pla\u0107eni porodiljski dopust. One \u0107e tako pristati raditi i na crno, u ekstremnim radnim uvjetima, za gotovo nikakvu pla\u0107u jer je u zadatoj situaciji i to bolje od egzistencijalne panike.<\/p>\n

Ideolo\u0161ki maskirane fraze<\/strong><\/p>\n

Prema posljednjim dostupnim podacima<\/a>, 2015. godine Makedonija ima 30.000 radnika s ugovorom o radu na kratkoro\u010dno odre\u0111eno vrijeme (sezonci, radnice u tekstilnoj industriji, radnici na gra\u0111evini, tvornice izgra\u0111ene izravnim stranim investicijama) vi\u0161e nego 2005. Udio sive ekonomije u BDP-u iznosi 37 posto<\/a>, a \u010dak 14 posto (od ukupno 30 posto) slu\u017ebene nezaposlenosti pripisuje se radu na crno<\/a>.<\/p>\n

Kontinuirana erozija radni\u010dkih prava izborenih u 20. stolje\u0107u u Makedoniji je na snazi od po\u010detka tzv. tranzicije. Zakonska deregulacija imala je za cilj pove\u0107ati fleksibilnost radnih odnosa i sniziti cijenu rada. Ukidanje brojnih radnih propisa koji su regulirali adekvatne financijske naknade za rad, koji su osiguravali da se tro\u0161kovi socijalne reprodukcije socijalno i rasporede i da ne padaju samo na le\u0111a pojedinaca, koji su osiguravali adekvatnu za\u0161titu na radu, topli obrok, godi\u0161nji, dnevni i tjedni odmor sigurnim se tempom tope pod ideolo\u0161ki markiranim frazama sni\u017eavanja “tro\u0161kova rada”, poticanja poduzetni\u010dke klime i fleksibilizacije radnih odnosa.<\/p>\n

Kulminacija toga procesa doga\u0111a se u periodu mjera \u0161tednje poku\u0161ajem amortizacije ekonomske krize izme\u0111u ostalog uvo\u0111enjem brojnih “fleksibilnih” oblika ugovora o radu pa tako osim najpo\u017eeljnijeg, tipi\u010dnog, ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme \u2013 koji radnicima osigurava za\u0161titu postoje\u0107ih radnih prava, adekvatan omjer rada i odmora, pa izme\u0111u ostalog i instrument sindikalnog organiziranja kao posljednju liniju obrane ste\u010denih prava \u2013 imamo i razli\u010dite oblike ugovora na nepuno radno vrijeme (izrazito zastupljen kod \u017eena koje su ujedno i majke), ugovore o radu na odre\u0111eno (od jednog do nekoliko mjeseci, ovakve ugovore imaju sezonski radnici), ugovore na jedan dan, ugovore za rad od ku\u0107e, ugovore o djelu, ugovore o autorskom djelu itd… Zajedni\u010dko svim ovim atipi\u010dnim oblicima ugovora o radu jest to \u0161to osobama koje putem njih rade ne osiguravaju dugoro\u010dnu egzistencijalnu za\u0161titu. “Atipi\u010dne” radnike pritom je izrazito te\u0161ko sindikalno organizirati, bilo da se radi o radnicima koji nemaju zajedni\u010dko radno mjesto (oni koji rade od ku\u0107e ili na ugovor o autorskom djelu), pa su disperzirani i njihovo okupljanje zahtijeva resurse koje sindikati obi\u010dno nemaju, bilo da se radi o sezonskim radnicima, ili radnicima s ugovorom na nekoliko mjeseci, kao \u0161to pokazuje primjer tvornice s po\u010detka teksta.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad je prije mjesec dana na svom radnom mjestu poginula radnica tvornice Drekselamer koja se bavi proizvodnjom (izme\u0111u ostalog i tekstilne) opreme za automobile, ova se tvornica, ina\u010de \u010desto spominjana u makedonskim medijima kao primjer…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8389,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85,34],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[157],"class_list":["post-8386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","tag-tranzicija","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8386"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8401,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8386\/revisions\/8401"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8386"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8386"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8386"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8386"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}