{"id":8277,"date":"2015-07-13T07:00:11","date_gmt":"2015-07-13T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8277"},"modified":"2015-07-13T09:18:24","modified_gmt":"2015-07-13T08:18:24","slug":"jurko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8277","title":{"rendered":"Nova normalnost: oblici nesigurnog rada"},"content":{"rendered":"

Povremeni, privremeni, nepuni, prekarni, frilenserski, atipi\u010dni, agencijski, autorski , “mini” poslovi: opisi su za ono \u0161to se jednim imenom mo\u017ee nazvati nesigurnim oblicima rada. U sljede\u0107a dva tjedna Bilten \u0107e u svojoj ljetnoj \u0161emi objaviti seriju od 6 tekstova na ovu temu. Prvi u nizu je tekst autora Juraja Katalenca koji daje kratki op\u0107eniti uvid u to o \u010demu to\u010dno pri\u010damo kad govorimo o nesigurnim oblicima rada.<\/strong><\/p>\n

Nesigurni rad (eng. precarious work<\/em>) je termin koji se koristi kako bi se opisao rad koji je nestalan, neza\u0161ti\u0107en, slabo pla\u0107en, s kojim se ne mo\u017ee ili jedva mo\u017ee uzdr\u017eavati ku\u0107anstvo te koji se katkad ne regulira Zakonom o radu 1<\/a><\/sup>. On se povezuje s fleksibilizacijom radnih odnosa, o kojoj sve \u010de\u0161\u0107e \u010dujemo, jer \u010desto podrazumijeva umanjivanje radni\u010dkih prava i beneficija, dok istodobno poslodavcima daje \u0161iroku lepezu ovlasti i mogu\u0107nosti za iskori\u0161tavanje radnika.<\/p>\n

U Hrvatskoj se u nesigurni rad ubraja agencijski rad, ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, ugovor o radu u nepunom radnom vremenu, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada (telework<\/em>), ugovor o radu za stalne sezonske poslove, a ve\u017ee se i uz pojmove kao \u0161to su studentski i imigrantski rad, dakle radi se o onim poslovima gdje je radnik zaposlen na kratko vrijeme dok ugovor ne istekne, a nakon toga mora ponovno tra\u017eiti posao. Nesigurni radnici naj\u010de\u0161\u0107e rade u puno lo\u0161ijim uvjetima od radnika zaposlenih na neodre\u0111eno i nisu sindikalno organizirani.<\/p>\n

U knjizi Radnici za jednokratnu uporabu Renata Curcia upoznajemo se s razli\u010ditim oblicima nesigurnog rada. Za po\u010detak, Curcio izdvaja nekoliko oblika ugovora o radu, poput “izobrazba-rad”, ugovor na rok i unajmljeni rad. “Izobrazba-rad”, poznato kao i pripravni\u0161tvo, oblik je nesigurnog rada gdje je radnik zaposlen na odre\u0111eno vrijeme, a trebao bi za svoje nesigurno zaposlenje zauzvrat dobiti stru\u010dno osposobljavanje. Radnici naj\u010de\u0161\u0107e nisu pla\u0107eni ili su slabo pla\u0107eni, a rade za osposobljavanje za radno mjesto koje ne moraju nu\u017eno dobiti.<\/p>\n

Raznovrsnost radnih formi
\n<\/strong><\/p>\n

Ugovor na odre\u0111eni vremenski rok je oblik nesigurnog rada gdje je cilj “ispitati” kako odre\u0111eni radnik obavlja odre\u0111eni posao. Opet, na papiru, ovakav ugovor mo\u017ee zvu\u010dati primamljivo jer ispada da radnik koji se iska\u017ee na “probi” mo\u017ee dobiti stalno zaposlenje, no u stvarnosti poslodavci iscijede rad iz radnika, da bi potom uzeli novog radnika na rok i tako u nedogled. Naravno, radnici na odre\u0111eni rok, kao i pripravnici, znatno su lo\u0161ije pla\u0107eni, a poslodavac im nije nu\u017ean ni ispla\u0107ivati doprinose. Unajmljeni rad odnosi se na rad agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Agencije su, kako pi\u0161e u \u010dlanku 44. hrvatskog Zakona o radu, “poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu za privremeno obavljanje poslova”. Dakle, radnik je zaposlenik agencije koja ga iznajmljuje drugim poslodavcima za obavljanje odre\u0111enih poslova. Poslodavci vrlo rado unajmljuju radnike preko agencija jer dobiju radnu snagu za manji novac, a ne snose gotovo nikakvu odgovornost prema radnicima. Radnici naj\u010de\u0161\u0107e rade preko ugovora na odre\u0111eno, u puno lo\u0161ijim uvjetima rada od radnika koji su direktno zaposleni kod poslodavca, za manju pla\u0107u, a naj\u010de\u0161\u0107e nisu sindikalno organizirani jer sindikati nemaju interesa za radnicima \u010dija je budu\u0107nost, i time pla\u0107anje sindikalne \u010dlanarine, neizvjesna, a koji donose puno “problema”. Za sindikalno organiziranje ovih radnika potrebna je naime izrazito velika infrastruktura i resursi koje manji sindikati nemaju, stoga su najve\u0107i sindikati, s najve\u0107om infrastrukturom, naj\u010de\u0161\u0107e jedini koji se mogu upustiti u ovaj posao. Organiziranje radnika znatno ote\u017eava i \u010dinjenica da se na ovakvim poslovima radnici brzo izmjenjuju.<\/p>\n

Osim nesigurnih oblika rada zasnovanih na jednom od ova tri ugovora postoje i mnogi drugi oblici nesigurnog rada poput npr. rada na poziv, gdje radnik mora biti poslodavcu na raspolaganju 0-24 sata jer bi u odre\u0111enom vremenu mogao dobiti poslovne pozive, zatim rada na nepuno radno vrijeme (part-time<\/em>), koje je \u010desto fleksibilno prema potrebama poslodavca, a na koje se naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u0161ljavaju studenti, trudnice, mladi radnici itd., i rada na crno, gdje ne vrijede nikakva radni\u010dka prava i gdje su radnici u potpunosti podre\u0111eni volji poslodavca.<\/p>\n

Iskustvo zapadnih zemalja<\/strong><\/p>\n

U knjizi “New Capitalism? The Tranformation of Work” Kevin Doogan pi\u0161e kako su nesigurni oblici rada odraz poraza radni\u010dke klase posljednjih trideset godina, rasta neoliberalizma i posljedi\u010dnog demontiranja dr\u017eave blagostanja. Oni su u\u010dinili nezaposlenost znatno opasnijom po radnika nego u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata. Socijalna mo\u0107 koju su radnici neko\u0107 imali se rasula.<\/p>\n

Sli\u010dnog je mi\u0161ljenja i Charles Post koji u intervju “We’re All Precarious Now<\/a>“, objavljenom u ameri\u010dkom \u010dasopisu Jacobin, govori kako je 70-ih bilo puno lak\u0161e podnijeti gubitak posla. Prije se u slu\u010daju otkaza moglo neko vrijeme \u017eivjeti na beneficijama za nezaposlene, koristiti markice za hranu, vjerojatno dobiti Medicaid<\/em> i ubrzo prona\u0107i novi posao. Nakon neoliberalne ofenzive s kraja 70-ih, vidimo kako je znatno te\u017ee prona\u0107i posao na neodre\u0111eno koji bi sa sobom nosio i socijalne beneficije koje su postepeno nestale. Zbog toga su i posljedice otpu\u0161tanja, odnosno gubitka radnog mjesta, danas puno ozbiljnije i upravo je to ono \u0161to \u010dini nesigurni rad sve izra\u017eenijom i stalnijom pojavom.<\/p>\n

Isto tako, pove\u0107anje kori\u0161tenja raznih oblika nesigurnog rada i\u0161lo je ruku pod ruku s deindustrijalizacijom, mehanizacijom, ubrzavanjem proizvodnje i njenim rastakanjem na mno\u0161tvo jednostavnih poslova s jednostavnim i repetitivnim radnjama, eliminacijom zajedni\u010dkih poslova i stvaranjem uvjeta u kojima radnici rade sve te\u017ee i sve br\u017ee. Post uzima za primjer automobilsku industriju SAD-a, koja danas proizvodi vi\u0161e automobila nego ikad, s manje radnika nego ikad te izuzetno malim postotkom sindikalno organiziranih radnika. Upravo na primjeru sve slabije sindikalne organiziranosti radnika i uloge sindikata mo\u017eemo razumjeti stvarne razmjere ofenzive poslodavaca koju im nesigurni oblici rada omogu\u0107avaju.<\/p>\n

Post pi\u0161e kako je prije Prvog svjetskog rata ve\u0107ina radnika \u017eivjela i radila u izuzetno nesigurnim uvjetima. To potkrijepljuje primjerom viktorijanske Engleske gdje je postojao mali broj stalnozaposlenih radnika dok je ve\u0107ina radnika radila samo pola godine, bila podre\u0111ena dugim razdobljima nezaposlenosti, a kada su bili nezaposleni stalno su im prijetile “ovrhe”, odnosno mogu\u0107nost gubitka ku\u0107e. U tom smislu, nastavlja Post, ono \u0161to mi danas smatramo “normom” i “normalnim na\u010dinom rada” je povijesni izuzetak – izvojevan borbama radni\u010dkog pokreta: od sindikata, pa sve do socijalisti\u010dkih stranaka 2. Internacionale.<\/p>\n

Posljedice: zapo\u0161ljavanje na kra\u0107i vremenski period
\n<\/strong><\/p>\n

Na podru\u010dju Balkana najlak\u0161e je pratiti promjene ka \u0161irenju nesigurnih oblika rada kroz pregovore s Europskom unijom koje su neke dr\u017eave, poput Slovenije, Hrvatske, Bugarske i Rumunjske ve\u0107 provele, a koje neke poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije tek po\u010dinju provoditi. Ukratko, kao i na primjeru Zapada rije\u010d je o napu\u0161tanju tekovina socijalne dr\u017eave i dr\u017eave blagostanja, koje su bile glavni oslonac realsocijalisti\u010dkih re\u017eima, i poticanje zakonske fleksibilizacije radnih odnosa. Nesigurni oblici rada su tako uvezeni kroz pretpristupne pregovore, gotovo pa preko no\u0107i, pra\u0107eni privatizacijom, deindustrijalizacijom i naglim porastom nezaposlenosti.<\/p>\n

U Hrvatskoj se \u010desto isti\u010de kako je rad na neodre\u0111eno vrijeme temeljni oblik zapo\u0161ljavanja uz mogu\u0107nost kori\u0161tenja fleksibilnih oblika rada. Na\u017ealost, statistike pokazuju kako je 90 posto (!) novozaposlenih zaposleno na odre\u0111eno vrijeme. U kontekstu nesigurnog rada, zanimljivo je primijetiti promjene novog ZOR-a kojeg je sprovela lijeva SDP-ova vlada, jer upravo su ove promjene otvorile jo\u0161 vi\u0161e prostora nesigurnim oblicima rada. Ovim su se promjenama ZOR-a jako protivili sindikati isti\u010du\u0107i kako je izuzetno te\u0161ko sindikalno organizirati “nesigurne” radnike. \u010cesto ne rade za istog poslodavca, niti na istom mjestu pa je te\u0161ko organizirati kolektivno pregovaranje. Agencijski radnici tako\u0111er \u010desto mijenjaju radna mjesta, no kao \u0161to pokazuje primjer Croatia Airlinesa<\/a> i Novog sindikata, mogu\u0107e ih je organizirati. U slu\u010daju CA to je bilo izvedivo jer su svi agencijski radnici radili na istom radnom mjestu, i jer je Novi sindikat uspio prisiliti Agenciju da budu strana poslodavca u kolektivnom pregovaranju.<\/p>\n

U Hrvatskoj tako\u0111er ne postoji niti jedno nezavisno ili dr\u017eavno istra\u017eivanje koje mjeri u\u010dinak i rad agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje, ve\u0107 se Vlada i poslodavci oslanjaju isklju\u010divo na statistike koje plasiraju same agencije. Jedna od nepopularnijih mjera<\/a> je i tzv. pripravni\u0161tvo, svojevrsna mjera zapo\u0161ljavanja po kojoj mladi ljudi rade za 1600 odnosno 2400 kuna, bez ikakve garancije budu\u0107eg zaposlenja.<\/p>\n

Korak natrag<\/strong><\/p>\n

U Srbiji je vlada Aleksandra Vu\u010di\u0107a krenula u bolne rezove i restrukturiranja. Jedan od prvih poteza bila je i izmjena ZOR-a. Jedna od izmjena je i fleksibilizacija radnog vremena i mjesta rada. Tako\u0111er, uveden je institut “pripravnog radnika”, odnosno radnika koji je du\u017ean odazvati se na poziv poslodavca izvan zakonom propisanog radnog vremena. Taj rad ne spada u radno vrijeme i zapravo nema odredbe koje ga odre\u0111uju, poput ograni\u010denja ili minimalne naknade. Ovdje mo\u017eemo govoriti o kra\u0111i radnikova slobodnog vremena 2<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Slovenija se mu\u010di s velikom nezaposleno\u0161\u0107u mladih ljudi. Prema podatcima EUROSTAT-a, stopa nezaposlenosti mladih u Sloveniji izme\u0111u studenog 2011. i rujna 2012. porasla je od 15,3 do 23,5 posto. To je najve\u0107i porast u cijeloj EU, \u010dak ve\u0107i nego u Gr\u010dkoj i \u0160panjolskoj! Mladi nezaposleni na tr\u017ei\u0161tu rada slu\u017ee kao rezervna vojska \u010diji je zadatak pritiskati one zaposlene na neodre\u0111eno. Oni mladi koji su dobili posao, obi\u010dno su zaposleni na fleksibilnim radnim mjestima.<\/p>\n

Nesigurni oblici rada globalni su fenomen koji ozbiljno naru\u0161ava prava radnika. Po prvi put od 19. stolje\u0107a izgleda da \u0107e se radnici morati boriti kako bi o\u010duvali osmerosatni radni dan i ostala prava koja su se do sada smatrala “normalnima”, a koja je izvojevao radni\u010dki pokret kroz povijest. Mo\u017eemo re\u0107i kako je rije\u010d o jednom velikom koraku nazad. No pitanje je mo\u017ee li dana\u0161nji radni\u010dki pokret odgovoriti na ove napade?<\/p>\n

  1. Npr. Ugovor o autorskom djelu[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Vi\u0161e o izmjenama srpskog ZOR-a mo\u017eete pro\u010ditati u: Andrea Jovanovi\u0107: “Izmjene radnog zakonodavstva u Srbiji”, Stvar #6; str. 174-179[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nesigurni rad (eng. precarious work) je termin koji se koristi kako bi se opisao rad koji je nestalan, neza\u0161ti\u0107en, slabo pla\u0107en, s kojim se ne mo\u017ee ili jedva mo\u017ee uzdr\u017eavati ku\u0107anstvo te koji se katkad ne regulira Zakonom o radu …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":424,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,66,85],"theme":[458,456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[238],"class_list":["post-8277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-klasa","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8277"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8277\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8291,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8277\/revisions\/8291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8277"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8277"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8277"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8277"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}