Na sino\u0107njoj sjednici gr\u010dkog parlamenta koja se protegnula do ranih jutarnjih sati zastupnici su glasanjem usvojili prijedlog reformi koje je gr\u010dka vlada u \u010detvrtak nave\u010der poslala u Bruxelles. Prijedlog je podr\u017ealo 250 zastupnika, dok je unutar same Sirize dvoje zastupnika glasalo protiv, sedam ih je bilo suzdr\u017eano, uklju\u010duju\u0107i jednog od prominentnijih ministara Panajotisa Lafazanisa i predsjednicu parlamenta Zoe Konstantopolou, a osam ih bilo odsutno. \u010cetvero odsutnih se javno izjasnilo da bi glasalo protiv, dok je biv\u0161i ministar financija Janis Varufakis nazna\u010dio da bi podr\u017eao prijedlog u slu\u010daju prisutnosti. Treba napomenuti i da je skupina od petnaest Sirizinih zastupnika koja je glasala za prijedlog obznanila kako se zapravo ne sla\u017eu s prijedlogom, ali da su glasali za prihva\u0107anje kako ne bi pridonijeli destabilizaciji vlade. Svi zastupnici Sirizinog koalicijskog partnera ANEL-a su podr\u017eali prijedlog.<\/p>\n
Danas se sastaju ministri financija eurozone, tzv. eurogrupa, koja \u0107e razmotriti prijedlog iz Atene za novi program pomo\u0107i, dok je za sutra predvi\u0111en sastanak tzv. eurosamita, odnosno premijera zemalja \u010dlanica. Prema prvim kuloarskim informacijama i kratkim izjavama stje\u010de se dojam prigu\u0161enog optimizma kod europskih du\u017enosnika, odnosno gr\u010dki prijedlog se navodno smatra adekvatnom polaznom to\u010dkom za daljnje pregovore. Iako i dalje cijelu pri\u010du iz perspektive Trojke, poglavito njema\u010dkih du\u017enosnika, prili\u010dno obilje\u017eava dimenzija nepouzdanja i sumnje. I to ne zbog samog sadr\u017eaja prijedloga kao takvog ve\u0107 zbog \u010dinjenice da se radi o prijedlogu reformi prili\u010dno sli\u010dnome onome koji je gr\u010dki narod odbio na referendumu. Tako brz opoziv referendumske odluke je ono \u0161to zapravo izaziva nepovjerenje me\u0111u europskim obna\u0161ateljima vlasti s obzirom da izaziva sumnje u konzistentnost gr\u010dke vlade i uvjerljivost provedbe reformi. To sugerira i vjerojatno jo\u0161 o\u0161triji stav u daljnjim pregovorima i dodatno prekrajanje prijedloga.<\/p>\n
Opoziv demokratske odluke<\/strong><\/p>\n Dakle, sam prijedlog ne odudara previ\u0161e od prijedloga Trojke koji je bio predmet nedjeljnog referenduma. Na svim klju\u010dnim to\u010dkama<\/a> dogodili su se ustupci koji vi\u0161e ili manje koincidiraju s demokratski opozvanim prijedlogom Trojke: neodgodiva reforma mirovinskog sustava koja uklju\u010duje ukidanje prijevremenih umirovljenja, produ\u017eetak roka za umirovljenje, eliminacija dodatne dr\u017eavne pomo\u0107i najsiroma\u0161nijim umirovljenicima, ve\u0107e izdatke radnika u mirovinski sustav kao i ve\u0107e doprinose umirovljenika za zdravstveno osiguranje; zatim ukidanje izuze\u0107a otoka i restorana od standardne stope poreza na dodanu vrijednost; pove\u0107anja poreza na korporativnu dobit s 26% na 28%, a ne na 29% kao \u0161to je bio ishodi\u0161ni plan Sirize; nastavak privatizacije infrastrukture poput aerodroma i luka; ukidanje nekih vidova subvencija za poljoprivrednike, uglavnom paket kojim se raznim mjerama osigurava 13 milijardi eura, \u0161to u\u0161tede \u0161to prinosa. S tim da se jo\u0161 ra\u010duna da \u0107e novi program pomo\u0107i (predvi\u0111enih 59 milijardi eura kroz tri godine) uklju\u010divati i neku razinu otpisa dijela duga, ali to je prili\u010dno neizvjesno.<\/p>\n Iako je sasvim o\u010dito da je ovom odlukom parlamenta i vlade opozvan ishod referenduma, odnosno delegitimirana volja gr\u010dkog naroda i suspendirana demokracija, potrebno je sagledati dinamiku i okvir koji su ovu odluku u\u010dinili mogu\u0107om, pa i izvjesnom. Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali<\/a>, samo referendumsko pitanje – o prijedlogu koji vi\u0161e nije na snazi jer je program na koji se odnosio istekao – u svom tehni\u010dkom i operativnom smislu nije uklju\u010divalo jasan tip “zadatka” koji bi se \u010dinom odbijanja demokratski nametnuo vladi. Preciznije, iako je referendum potvrdio sna\u017eno protivljenje mjerama \u0161tednje i politi\u010dko-ekonomskom diktatu iz Bruxellesa, njime se nije odlu\u010divalo o nikakvom konkretnom politi\u010dkom potezu. \u0160to je dalo prostora Ciprasu da odmah u ponedjeljak sazove sve parlamentarne stranke \u0161ireg centra i s njima dogovori zajedni\u010dku poziciju u budu\u0107im pregovorima, navodno oja\u010danu demokratskim legitimiteom. \u010cinjenica da je Cipras podr\u0161ku zatra\u017eio od onih koji su na referendumu podr\u017eavali suprotnu opciju i da su ovi pristali na “koaliciju” sugerira da pri\u010da o tome kako je referendum sazvan takti\u010dki<\/a> da bi se izglasalo “Da” i kako bi Cipras mogao mirne du\u0161e prepustiti mandat dobiva sve vi\u0161e na plauzibilnosti.<\/p>\n Me\u0111utim, ako je to i bio plan vladaju\u0107e garniture, pritisak odozdo je stvar preokrenuo i putem kampanje i samim referendumom, dao jasan, iako nedefiniran, signal podr\u0161ke borbi protiv mjera \u0161tednje. I dok su razni europski du\u017enosnici tijekom kampanje poru\u010divali da se ovim referendumom glasa “za” ili “protiv” eura, gr\u010dke vlasti su se toj interpretaciji silno protivile. U tom je kontekstu nastao problem koji ju\u010dera\u0161nju “parlamentarnu izdaju” \u010dini prili\u010dno o\u010dekivanom. Na referendumu se nije glasalo o konkretnom politi\u010dko-ekonomskom prijedlogu ve\u0107 o intepretacijama politi\u010dki do kraja neformuliranih pozicija, a kampanje su zagovarale zapravo specifi\u010dne tipove interpretacije stvari posrijedi, a nisu razja\u0161njavale implikacije odluka. Jedino \u0161to je cijelo vrijeme bilo sigurno i svima razumljivo jest pozicija Trojke. Kao \u0161to se sve jasnijim i \u010dinio izbor koji je pred Grcima, a koji proizlazi iz te pozicije: ili kapitulacija ili Grexit<\/em>, napu\u0161tanje eurozone.<\/p>\n