{"id":8234,"date":"2015-07-10T07:00:57","date_gmt":"2015-07-10T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8234"},"modified":"2015-07-10T00:44:07","modified_gmt":"2015-07-09T23:44:07","slug":"bh-pravosudni-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8234","title":{"rendered":"Bh. pravosu\u0111e: politi\u010dka fikcija i funkcija"},"content":{"rendered":"

Manjkavosti u funkcioniranju pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini slu\u017ee kao prikladan poligon za politi\u010dke igrice etni\u010dkih elita kojima nastoje zacementirati postoje\u0107e podjele i osigurati neometan kontinuitet obna\u0161anja vlasti. Nedavna najava referenduma o nadle\u017enosti tih institucija na podru\u010dju Republike Srpske samo je jedna u nizu tih igrica.<\/strong><\/p>\n

Bosnu i Hercegovinu, ili barem jedan njezin dio, u septembru sude\u0107i prema najavama o\u010dekuje referendum. To ne\u0107e biti referendum o eventualnom karakteru daljnjeg zadu\u017eivanja (da li \u0107e se raditi o MMF-u, misterioznom ruskom kreditu, jo\u0161 uvijek nepoznatim komercijalnim bankama ili nekoj nedefinisanoj ruskoj pomo\u0107i), ve\u0107 onaj koji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik namjerava organizovati za gra\u0111ane ovog bh. entiteta i to sa pitanjem: “Da li prihvatate nametnute zakone visokih predstavnika u pro\u0161losti, posebno o Sudu i Tu\u017eila\u0161tvu BiH, te da li prihvatate da se u RS primenjuju odluke tih pravosudnih institucija?”<\/p>\n

Razlozi? Dr\u017eavne pravosudne institucije, navodno, nisu ulo\u017eile dovoljno napora u procesuiranju i rasvjetljavanju ratnih zlo\u010dina nad srpskim civilima<\/a> u ratu 1992-1995. Ovo bi, zapravo, zna\u010dilo da se ukoliko referendumski odgovor bude potvrdan, odluke dr\u017eavnog pravosu\u0111a, \u010dije je formiranje pod pritiskom me\u0111unarodne zajednice 2003. godine izglasao sam Dodikov SNSD, ne bi primjenjivale na teritoriji RS-a<\/a>, \u010dime bi BiH, uz du\u017eni\u010dku i politi\u010dku krizu (zbog koje su odlo\u017eeno i usvajanje tzv. reformske agende<\/a>\u00a0koja podrazumijeva novi zakon o radu i privatizaciju preduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu), mogla zapasti u pravni haos. Ili mo\u017eda ne bi?<\/p>\n

Pravni stru\u010dnjak Goran Markovi\u0107 precizira da Narodna skup\u0161tina RS-a mo\u017ee raspisati referendum samo o pitanjima svoje nadle\u017enosti, a to nisu institucije na dr\u017eavnom nivou, koje su i donele zakone o funkcionisanju spornih institucija. “Istina je da postoje krupna neslaganja o tome da li je dono\u0161enje tih zakona bilo u saglasnosti sa Ustavom BiH, ali su ti zakoni na snazi i primjenjuju se. Ustavni sud BiH je odlu\u010dio da osnivanje Suda BiH nije suprotno Ustavu BiH. Problem treba posmatrati sa vi\u0161e aspekata. S jedne strane, bilo bi dobro sa\u010dekati ishod tzv. strukturnog dijaloga o pravosudnom sistemu, ali je o\u010digledno da se nacionalne politi\u010dke elite o tome ne mogu sporazumjeti. S druge strane, zazivanje referenduma je uvijek korisno sredstvo u rukama nacionalnih politi\u010dkih elita, kako bi se mobilisale mase. U ovom slu\u010daju, Dodik koristi \u010dinjenicu da Sud i Tu\u017eila\u0161tvo, ruku na srce, nisu ulo\u017eili dovoljno napora da gone u\u010dinioce krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih za vrijeme rata iz reda svih naroda. Tako je jedna politi\u010dka odluka, da referendum bude raspisan, opravdana drugim politi\u010dkim postupkom, odnosno politi\u010darenjem nosilaca pravosudnih funkcija”, smatra Markovi\u0107 i dodaje da “referendumi koji se odr\u017eavaju u RS, pod uslovom da se gra\u0111ani na njima izja\u0161njavaju o pitanjima iz nadle\u017enosti Narodne skup\u0161tine RS, imaju savjetodavni karakter, \u0161to zna\u010di da ishod referenduma nije i ne mo\u017ee biti pravno obavezuju\u0107i.”<\/p>\n

Dodikov manevar<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, predsjednik RS-a, kojem se ne mo\u017ee sporiti politi\u010dka vje\u0161tina i osje\u0107aj za trenutak, priprema jo\u0161 jednu \u0161aradu, kojom \u0107e ubiti dvije muhe jednim udarcem. Predstavnike srpskog opozicionog Saveza za promjene koji su u vlasti na dr\u017eavnom nivou, dovest \u0107e u poziciju da zbog pakta sa bo\u0161nja\u010dkim SDA-om, Demokratskom frontom \u017deljka Kom\u0161i\u0107a i predstavnicima EU i SAD-a brane “antisrpske” institucije, dok \u0107e istovremeno kreirati nacionalisti\u010dku dimnu zavjesu u trenutku kada postane jasno da potpisuje<\/a> Reformsku agendu, iako je ulo\u017eio mnogo retorike<\/a> da se u slu\u010daju ovog dikata sa zapada predstavi kao politi\u010dar s ki\u010dmom (naspramno navodno druga\u010dijeg poltronstva zvani\u010dnog Sarajeva).<\/p>\n

No, ovo je samo jedan u nizu primjera koji ilustruje nagomilane probleme kada je u pitanju bosanskohercegova\u010dko pravosu\u0111e. Institucije koje \u0107e biti obuhva\u0107ene najavljenim referendumom, osnovane su 2002. i 2003. i to tako da Sud BiH u okvirima svoje krivi\u010dne nadle\u017enosti postupa u predmetima koji se odnose za krivi\u010dna djela, a to su, izme\u0111u ostalog, djela ratnih zlo\u010dina, organizovanog i privrednog kriminala te korupcije, dok je Tu\u017eila\u0161tvo<\/a> organ nadle\u017ean za provo\u0111enje istrage za krivi\u010dna djela za koja je nadle\u017ean Sud BiH kao i za gonjenje po\u010dinitelja pred Sudom BiH, u skladu sa Zakonom o krivi\u010dnom postupku BiH i drugim primjenjivim zakonima.\u00a0Tre\u0107a dr\u017eavna pravosudna institucija \u2013 Ustavni sud BiH ima propisanu apelacijsku nadle\u017enost za pitanja iz Ustava BiH koja se pojave temeljem presude bilo kojeg drugog suda u entitetima \u0161to zna\u010di da postoji mogu\u0107nost da se pravomo\u0107na presuda svih redovnih sudova u BiH preispituje<\/a> ukoliko se radi o povredi prava zagarantiranog Ustavom.<\/p>\n

Interesantno je da su tri sudijske pozicije u ovom dr\u017eavnom tijelu, koje bi trebalo predstavljati vrhovnu pravnu instancu kada je u pitanju tuma\u010denje ustavnih odredbi, uvijek rezervisane za strance <\/a>koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Kada se sve navedeno uzme u obzir, jasno je da Bosni i Hercegovini manjka hijerarhija i jedinstvo, odnosno uvezanost sudskog sistema, \u0161to ga \u010dini poligonom sukoba etno-politi\u010dkih elita u kombinaciji sa interesima predstavnika me\u0111unarodne zajednice, kao i sredstvom za kreiranje politi\u010dke magle, onda kada to kome zatreba u borbi za “vi\u0161e ili manje” Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Dometi “strukturiranog dijaloga”<\/strong><\/p>\n

“Stvari su s Dodikom vrlo jednostavne. Kad god se osjeti na bilo koji na\u010din ugro\u017eenim, a o\u010dito kod njega postoji realna svijest da ga \u010dekaju ozbiljni sudski procesi, on pose\u017ee za jeftinim populizmom i prijeti referendumima. Tako je bilo godinama po pitanjima otcijepljenja, kao \u0161to je sada po pitanju suda i tu\u017eila\u0161tva. To naravno ne predstavlja ni\u0161ta drugo doli potpunu politi\u010dku impotenciju i dimnu zavjesu za naivne. U krajnjoj liniji iz razloga \u0161to bi \u010dak i u slu\u010daju da poku\u0161a izvesti svoj naum do kraja, to bilo zakonski nemogu\u0107e”, smatra politi\u010dki analiti\u010dar Dragan Markovina u \u010demu ga podr\u017eava i banjalu\u010dki politolog Sr\u0111an Tralji\u0107, koji me\u0111utim, ne kritizira samo Dodika: “Naklonost suda i tu\u017eila\u0161tva BiH je apsolutno jasna svakome ko ima razuma. Bezbroj nerazja\u0161njenih predmeta vezanih za ratne zlo\u010dine, gdje se istrage ote\u017eu do beskona\u010dnosti kako bi se konsekvence po vladaju\u0107u bo\u0161nja\u010dku politiku izbjegle, jasno to dokazuju. To je o\u010dito bilo kada su zatra\u017eili izru\u010denje Nasera Ori\u0107a jer tobo\u017ee vode istragu koju, sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee re\u0107i, ne\u0107e nikada zavr\u0161iti. Problem sa Dodikom je taj \u0161to je on pristao na takav sud i \u0161to je on uvijek izgovor za politikanstvo jer se postavlja pitanje \u0161ta je do sada \u010dekao.”<\/p>\n

A da Dodik nije jedini, dokazuje nedavna apelacija Bakira Izetbegov\u0107a Ustavnom sudu BiH o neustavnosti Dana Republike Srpske (9. januar), uz obrazlo\u017eenje da se radi o danu progla\u0161enja ratne, a ne dejtonske Republike Srpske koja je dio Bosne i Hercegovine, \u0161to je, opet, pokrenulo lavinu besmiselnih rasprava i medijskih ispada, koji su kulminirali Dodikovom izjavom<\/a> da je BiH, ni manje ni vi\u0161e, nego “koncentracioni logor za srpski narod” i da Bo\u0161njaci svaku od bh. institucija, a pogotovo Tu\u017eila\u0161tvo i Sud BiH, koriste “da za\u0161tite svoje zlo\u010dine i svoje politi\u010dke namjere”. Ba\u0161 kao da sam nije 2012. godine sa biv\u0161im liderom SDP-a i onda\u0161njim ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumd\u017eijom<\/a> postigao sporazum prema kojem je pravo izbora dr\u017eavnih tu\u017eilaca trebalo oduzeti dr\u017eavnom Visokom sudskom i tu\u017eila\u010dkom vije\u0107u i dati ga politi\u010dkim predstavnicima, \u0161to bi, zapravo, zna\u010dilo daljnje podre\u0111ivanje dr\u017eavnih pravosudnih organa strana\u010dkim interesima.<\/p>\n

\u0160to je najsmije\u0161nije, cjelokupnom procesu “strukturiranog dijaloga<\/a>” o reformi bh. pravosu\u0111a, po Dodikovoj narud\u017ebi, kumovala je niko drugi do visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, barunica Catherine Ashton. I to nakon \u0161to je Narodna skup\u0161tina RS-a 13. aprila 2011. donijela odluku o raspisivanju republi\u010dkog referenduma o Sudu i Tu\u017eila\u0161tvu BiH sa istovjetnim pitanjem koje se najavljuje za septembar 2015.\u00a0Drugim rije\u010dima, i pored nekih dobro vo\u0111enih slu\u010dajeva procesuiranja ratnih zlo\u010dina<\/a>\u00a0i organizovanog kriminala<\/a>, te\u017enja za “nezavisnim pravosu\u0111em” na razini BiH je fikcija kojim me\u0111unarodna zajednica hrani svaku od bh. vladaju\u0107ih etno-elita i koje joj je potrebnije kao sanduk prljavog ve\u0161a, \u010dijim sadr\u017eajem se mo\u017ee prijetiti i\/ili potkupljivati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bosnu i Hercegovinu, ili barem jedan njezin dio, u septembru sude\u0107i prema najavama o\u010dekuje referendum koji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik namjerava organizovati za gra\u0111ane ovog bh. entiteta i to sa pitanjem…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8239,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-8234","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8234"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8244,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8234\/revisions\/8244"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8234"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8234"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8234"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8234"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}