{"id":8155,"date":"2015-07-06T09:36:45","date_gmt":"2015-07-06T08:36:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8155"},"modified":"2015-07-06T09:41:01","modified_gmt":"2015-07-06T08:41:01","slug":"rezolucija-o-srebrenici-i-stabiliziranje-podjela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8155","title":{"rendered":"Rezolucija o Srebrenici i stabiliziranje podjela"},"content":{"rendered":"

Uo\u010di subotnje dvadesete godi\u0161njice srebreni\u010dkog<\/a> masakra, politi\u010dko-medijska atmosfera u Bosni i Hercegovini, kao i susjednoj Srbiji, znatno je zao\u0161trena. Iako je ova okrugla obljetnica prema ranijim najavama trebala biti povod za pomirljive tonove i simboli\u010dne korake ka “suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u”, mogu\u0107nost da bi predsjednik ili premijer Srbije mogli sudjelovati na komemoraciji sada je definitivno otklonjena, a izgleda da je otpalo<\/a> i sudjelovanje “srpskih predstavnika” u institucijama BiH. Jedna od to\u010daka spora je rije\u010d “genocid”, kako se obi\u010dno opisuju doga\u0111aji u Srebrenici na ljeto 1995. godine, a koji Srbija i Republika Srpska negiraju, iako formalno priznaju da je rije\u010d o velikom masakru. Razlike izme\u0111u “genocida”, “masovnog pokolja” i “te\u0161kog zlo\u010dina” mo\u017eda se ne \u010dine toliko sudbonosnima, ali upravo se njima bavila intenzivna diplomatska aktivnost.<\/p>\n

Naime, prije mjesec dana je najavljeno kako Velika Britanija ususret obljetnici priprema rezoluciju koju \u0107e predlo\u017eiti Vije\u0107u sigurnosti Ujedinjenih naroda, a u kojoj se osu\u0111uje srebreni\u010dki genocid. Najava je izazvala paniku me\u0111u politi\u010darima u Srbiji i Republici Srpskoj koji su sve nade polagali u reakciju Rusije kao stalne \u010dlanice tog tijela. Pregovori izme\u0111u Britanije i Rusije su prema svemu sude\u0107i doveli do novog prijedloga rezolucije u kojem se osu\u0111uju zlo\u010dini na svim stranama, ali srebreni\u010dki genocid, kao i osuda njegovog negiranja, i dalje su sastavni dio dokumenta. Srbija je u me\u0111uvremenu pove\u0107ala ulog i raspisala tjeralicu na temelju koje je u \u0160vicarskoj uhi\u0107en Naser Ori\u0107, srebreni\u010dki zapovjednik Armije BiH, zbog zlo\u010dina nad srpskim civilima prije pokolja u ljeto 1995. godine. Ori\u0107 je naposljetku i izru\u010den, ali ne ne Srbiji, ve\u0107 BiH koja mu je odredila mjeru ograni\u010denja kretanja.<\/p>\n

“Umjerene” politike i nezamjenjivi Dejton<\/strong><\/p>\n

To je pak izazvalo nove sporove. Percipirana za\u0161titni\u010dka uloga sudskih struktura BiH prema Ori\u0107u potaknula je o\u0161tre reakcije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je povukao svoj standardni potez i tko zna po koji put najavio \u2013 referendum. Dakako, ni jedan od Dodikovih famoznih referenduma o “statusu Srpske” do sad nije proveden i sasvim je izvjesno da ne\u0107e ni ovaj, no to mu po svemu sude\u0107i nije ni svrha. Najava referenduma povod je za jo\u0161 jednu kampanju “srbovanja” u kojoj oslabljena Dodikova stranka poku\u0161ava dohvatiti izgubljenu potporu i optu\u017eivati opoziciju za nacionalnu izdaju. Treba podsjetiti kako je Dodik svoju je politi\u010dku karijeru zapo\u010deo kao opozicionar u Republici Srpskoj te kako nije izravno sudjelovao u ratnim aktivnostima niti je podr\u017eavao vlast Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a izravno odgovornih za najgora ratna zvjerstva.<\/p>\n

Kao takav, Dodik je u skladu sa me\u0111unarodnim mirovnja\u010dkim konceptima “umjerenjaka” (moderate<\/em>) u\u017eivao znatnu potporu u dolasku na vlast i njezinoj konsolidaciji. Umjereni Dodik je me\u0111utim ubrzo shvatio da u politi\u010dkom sustavu koji se temelji na strogim etni\u010dkim podjelama samo neprestano zao\u0161travanje odnosa me\u0111u zajednicama donosi kakvu-takvu sigurnost i stabilnost vlasti. Njegova transformacija u branitelja ratnog vodstva “Srpske” koje je svojevremeno kritizirao samo je logi\u010dna posljedica uvjeta u kojima se vr\u0161i vlast u BiH. Paradoksalno, najavljenom rezolucijom o Srebrenici, “me\u0111unarodna zajednica” \u0107e formalno osuditi genocid i njegovo negiranje, ali \u0107e tako\u0111er potvrditi \u010dvrstu predanost svojem dejtonskom sustavu \u010dija stabilnost uvelike ovisi o redovitim “nesuglasicama” o ratnim doga\u0111ajima me\u0111u sustavno podijeljenim narodima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uo\u010di subotnje dvadesete godi\u0161njice srebreni\u010dkog masakra, politi\u010dko-medijska atmosfera u Bosni i Hercegovini, kao i susjednoj Srbiji, znatno je zao\u0161trena. Iako je ova okrugla obljetnica prema ranijim najavama trebala biti povod za pomirljive tonove i simboli\u010dne korake ka “suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u”, mogu\u0107nost da bi predsjednik ili premijer Srbije mogli sudjelovati na komemoraciji sada je definitivno otklonjena, a izgleda da je otpalo i sudjelovanje “srpskih predstavnika” u institucijama BiH. Jedna od to\u010daka spora je rije\u010d “genocid”, kako se obi\u010dno opisuju doga\u0111aji u Srebrenici na ljeto 1995. godine, a koji Srbija i Republika Srpska negiraju, iako formalno priznaju da je rije\u010d o velikom masakru. Razlike izme\u0111u “genocida”, “masovnog pokolja” i “te\u0161kog zlo\u010dina” mo\u017eda se ne \u010dine toliko sudbonosnima, ali upravo se njima bavila intenzivna diplomatska aktivnost…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":8157,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8155"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8156,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8155\/revisions\/8156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8155"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8155"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8155"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8155"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}