{"id":8067,"date":"2015-07-02T12:00:25","date_gmt":"2015-07-02T11:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=8067"},"modified":"2015-07-02T12:21:35","modified_gmt":"2015-07-02T11:21:35","slug":"grcka-broj-tri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=8067","title":{"rendered":"Gr\u010dki referendum: svi potezi su odigrani, slijedi politika"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je gr\u010dki premijer Aleksis Cipras objavio pro\u0161li tjedan da \u0107e u nedjelju 5.7. Grci iza\u0107i na referendum predstoje\u0107i dani sveli su se na rasprave o tome o \u010demu se zapravo na referendumu odlu\u010duje, odnosno koje su politi\u010dke i ekonomske posljedice odluke koja \u0107e se donijeti. Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali<\/a>, osnovni tehni\u010dki problem s referendumskim pitanjem je taj \u0161to se odnosi na prijedlog kreditora, odnosno Trojke, od 27.6., gr\u010dkim vlastima, o uvjetima produ\u017eavanja programa pomo\u0107i koji je istekao 30. lipnja. Dakle, tehni\u010dki je program istekao i pitanje usko gledano ne mo\u017ee funkcionirati kao referendumsko pitanje. No, potezi Aleksisa Ciprasa u posljednja dva dana, kao i odgovori raznih europskih du\u017enosnika, sugeriraju da se na referendumu ne radi samo o odgovoru na pitanje koje bi se uz sve tehni\u010dke nezgrapnosti moglo svesti na – podr\u017eavate li poziciju Trojke koja se temelji na daljnjim o\u0161trim mjerama \u0161tednje? – ve\u0107 i da referendumski okvir slu\u017ei kao prostor politi\u010dke borbe za (re)artikulaciju odgovora “da” ili “ne”. Preciznije, tehni\u010dke manjkavosti pitanja otvaraju prostor borbi za politi\u010dke implikacije odgovora na pitanje, pogotovo odgovora “ne”. Podsjetimo kako je do\u0161lo do ove situacije i na kojim se razinama ona prelama.<\/p>\n

Osnovni \u010din koji je promijenio dinamiku bio je novi prijedlog gr\u010dke vlade kreditorima u kojem su u\u010dinjeni nezanemarivi ustupci s obzirom na prija\u0161nje pozicije, a aspekti programa na kojima se najvi\u0161e inzistiralo – reforma poreza na dodanu vrijednost i mirovinska reforma – djelomi\u010dno su prilago\u0111eni na na\u010din da se i dalje tra\u017ei izuze\u0107e gr\u010dkih otoka od standardne stope PDV-a i postepeno uvo\u0111enje “nepopularnih” mjera u mirovinski sustav, umjesto izravnog. Pored prijedloga za ekstenziju isteklog programa, Aleksis Cipras je predlo\u017eio i novi, tre\u0107i bailout program za Gr\u010dku u visini od 30 milijardi eura, kojeg bi pratilo i otpisivanje dijela duga. Odmah su se pojavile i \u0161pekulacije da bi gr\u010dka vlada odmah opozvala referendum ukoliko bi kreditori pristali na novi program pomo\u0107i kao i na prilago\u0111enu ekstenziju postoje\u0107eg dok se novi ne specificira i potpi\u0161e. Me\u0111utim, i njema\u010dka kancelarka Merkel i ministri financija \u010dlanica eurozone su prijedlog odbili s argumentom: moramo sa\u010dekati referendum, nema smisla pregovarati dok se ne zna ishod. Pritom su izgleda francuski predsjednik Hollande i talijanski premijer Renzi sugerirali da se gr\u010dki prijedlozi prihvate, ali ja\u010de figure nisu pristale na takav scenarij.<\/p>\n

Predreferendumske igrice<\/strong><\/p>\n

S druge strane, nakon \u0161to je obznanjeno da se gr\u010dki prijedlozi ne mogu uzeti na razmatranje, Cipras se obratio naciji i odagnao bilo kakve sumnje u opoziv referenduma i pozvao narod da glasa protiv. Priklju\u010dio mu se i ministar financija Janis Varufakis koji je u \u0161est kratkih to\u010daka obrazlo\u017eio za\u0161to treba glasati protiv i najavio da \u0107e dati ostavku ukoliko na referendumu pobijedi suprotna opcija. U me\u0111uvremenu je i Europska centralna banka signalizirala da je i ona za status quo i odlu\u010dila se za nastavak osiguravanja iste razine likvidnosti za gr\u010dki bankarski sustav – nedovoljno da se banke opet otvore, dovoljno da potpuno ne propadnu. U takvim uvjetima kre\u0107e borba i kampanja za referendum, me\u0111utim, kao \u0161to smo ve\u0107 naglasili, ne samo o odluci ve\u0107 i o smislu te odluke. Pogotovo odluke “ne” koja se s obzirom na ambivalentne poruke iz vlade koje su stizale zadnjih dana daleko od politi\u010dki formulirane. Odnosno, ne radi se samo o glasanju ve\u0107 i o politi\u010dkoj profilaciji te odluke.<\/p>\n

Vratimo se na kratko na drugu stranu barikade. \u010cini se o\u010ditim da se taktika Trojke temelji na cilju potpune politi\u010dke eliminacije Sirize, a onda posljedi\u010dno i prevencije svih budu\u0107ih takvih poku\u0161aja. Iako bi s obzirom na inicijalne pozicije Sirize prihva\u0107anje Ciprasovog prijedloga ju\u010der tako\u0111er zna\u010dilo i odre\u0111eni oblik politi\u010dkog samoubojstva Sirize, \u010dini se da su europski \u010delnici odlu\u010dni u tome da eliminacija bude \u0161to evidentnija i radikalnija. To je ono \u0161to bi se dogodilo u slu\u010daju da na referendumu pobijedi opcija “za”. Prema svemu sude\u0107i bi se moralo i\u0107i u nove izbore, tj. Siriza bi neminovno izgubila legitimitet. Vi\u0161e poteza sugerira da se radi o politi\u010dko-policijskom pristupu kreditora koji nema nikakve veze s bilo kakvom ekonomskom podlogom: od pritiska na banke preko ECB-a do dokumenta iz MMF-a<\/a> koji je nekidan procurio i u kojem se jasno priznaje da uz politike koje predla\u017ee Trojka gr\u010dki dug ne\u0107e biti odr\u017eiv niti 2030. godine. Zatim, danas je ECB u svoj program monetarnog kvantitativnog popu\u0161tanja<\/a>, odnosno pumpanja novca u sustav u svrhu stimuliranja ekonomije, u koji Gr\u010dka nije uklju\u010dena, uvrstila i kupovinu korporativnih obveznica. Dakle, ECB na mjese\u010dnoj razini kupuje 60 milijardi javnog i privatnog duga do rujna 2016. godine. Trenutni gr\u010dki dug iznosi oko 340 milijardi eura. Dovoljno jasno u svjetlu ucjenjuju\u0107ih pri\u010da o tome kako \u0107e u slu\u010daju neotplate gr\u010dkih dugova sve tro\u0161kove snositi slova\u010dki, slovenski i drugi porezni obveznici.<\/p>\n

Borba za sadr\u017eaj odgovora “ne”<\/strong><\/p>\n

No, dok je politika kreditora jasna, ona Sirize i nije sasvim, to jest iz vodstva vlade pre\u010desto dolaze zbunjuju\u0107i signali i o\u010dito je da sadr\u017eaj odgovora “ne” nije ni pribli\u017eno odre\u0111en. Istovremeno Cipras nudi ustupke kreditorima koji gotovo da koincidiraju s njihovim pozicijama, a onda uslijed negativnog odgovora odr\u017ei vehementni govor na kojem zagovara “ne”, ali govor pro\u017eet ideologijom europejizma koja je sav svoj smisao, ako ga je ikad i imala, izgubila u ovim petomjese\u010dnim pregovorima. Te\u0161ko je tu uo\u010diti, uz sav napor, neku genijalnu strategiju kojoj se mnogi na ljevici nadaju. Varufakis u kratkim to\u010dkama <\/a>obrazlo\u017eenja odgovora “ne” prvenstveno inzistira na otpisu dijela duga tvrde\u0107i i da institucije Trojke znaju da je dug neodr\u017eiv iako referendumsko pitanje nije usmjereno prema odr\u017eivosti duga niti su se kreditori izjasnili o prijedlogu tre\u0107eg bailouta koji uklju\u010duje otpis ve\u0107 su stvar prolongirala za nakon referenduma. Jedino \u0161to povezuje sve izjave vladinih du\u017enosnika oko referenduma je inzistiranje na \u010dinjenici da se ne radi o odluci o ostanku u eurozoni.<\/p>\n

Tu dolazimo do klju\u010dnog problema koji ko\u010di politi\u010dku profilaciju odgovora “ne” ili preciznije – bauka Grexita<\/em>. Naime, nije jasno koristi li Cipras referendum kao polugu u pregovorima ili pregovore (odnosno prijedlog poslan prije dva dana kreditorima) kao polugu za navigiranje smisla odluke “ne” na referendumu, ili u slu\u010daju da je Trojka prihvatila prijedlog, za opoziv samog referenduma. Sama \u010dinjenica da stvar nije sasvim jasna sugerira da se radi o politici (nehoti\u010dnog) potkopavanja socijalne mobilizacije i gra\u0111enja demokratske infrastrukture za sve implikacije odgovora “ne”. Odnosno, ne sasvim izvjesna politi\u010dka supstanca odgovora “ne” mo\u017ee nedvojbeno i\u0107i u prilog onima koji provode kampanju “za”, pogotovo u uvjetima pritiska na banke i strategija zastra\u0161ivanja. No \u010dini se da bez obzira na poneke oportunisti\u010dke dimenzije pozicioniranja Ciprasove vlade, bestidna i su\u0161tinski antidemokratska politika<\/a> europskih institucija i vlada je ona koja sve te dimenzije eliminira i doprinosi sna\u017enoj mobilizaciji odozdo o kojoj javljaju svjedo\u010denja s terena<\/a>.<\/p>\n

Rezultati anketa o rezultatima referenduma variraju s obzirom na \u010dinjenicu koji ih je vr\u0161io, jedino je razvidno da je glas “za” pone\u0161to dobio na popularnosti uslijed zatvaranja banaka i uvo\u0111enja kontrola kapitala. Dok je ishod referenduma sasvim neizvjestan, izvje\u0161taji s terena, pa i same fotografije prosvjeda i jednog i drugog kampa, otkrivaju da je polarizacija gr\u010dkog dru\u0161tva oko samog referenduma izvjesno klasna. Iz \u010dega nu\u017eno slijedi da jedino klasna politika mo\u017ee dati smisao odgovoru “ne”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je gr\u010dki premijer Aleksis Cipras objavio pro\u0161li tjedan da \u0107e u nedjelju 5.7. Grci iza\u0107i na referendum predstoje\u0107i dani sveli su se na rasprave o tome o \u010demu se zapravo na referendumu odlu\u010duje, odnosno koje su politi\u010dke i ekonomske posljedice odluke koja \u0107e se donijeti. Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali, osnovni tehni\u010dki problem […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8074,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[226,64],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-8067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-grcka","tag-kriza","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8067"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8079,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8067\/revisions\/8079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8067"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=8067"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=8067"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=8067"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=8067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}