{"id":7959,"date":"2015-07-01T07:00:43","date_gmt":"2015-07-01T06:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7959"},"modified":"2015-06-30T19:41:12","modified_gmt":"2015-06-30T18:41:12","slug":"7959","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7959","title":{"rendered":"Borba za javne vrti\u0107e: zajedni\u010dki interes roditelja, odgajatelja i lokalne zajednice"},"content":{"rendered":"

Premda su na svim razinama pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj odavno ve\u0107 doneseni potrebni propisi za provedbu prava svakog djeteta na jednak pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju, standardi njima propisani u praksi se ne provode. Kvalitetni pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje djelomi\u010dno saniraju posljedice dje\u010djeg siroma\u0161tva i u kona\u010dnici utje\u010du na ubla\u017eavanje klasnih razlika, no usprkos svemu tome, ovo se podru\u010dje i dalje nalazi van politi\u010dkog fokusa te nije prepoznato kao strate\u0161ki va\u017eno podru\u010dje.<\/strong><\/p>\n

Unazad nekoliko desetlje\u0107a rezultati brojnih istra\u017eivanja suglasni su oko toga da je i u razdoblju ranog djetinjstva klju\u010dna primjena sustavnog odgoja i obrazovanja kroz koji se poti\u010de razvoj djeteta na svim podru\u010djima od tjelesnog, preko socijalno emotivnog do kognitivnog. Odgojno obrazovnim radom u ustanovama za rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje stvaraju se kvalitetni temelji za razvoj djeteta, ali se ujedno izjedna\u010davaju mogu\u0107nosti za ravnopravno sudjelovanje sve djece u odgojno obrazovnom sustavu na vi\u0161im razinama.<\/p>\n

Zbog socioekonomskih promjena uvjetovanih novim tr\u017ei\u0161nim odnosima i zahtjevima koji iz njih proizlaze (smjenski rad, prekovremeni rad, rad vikendima, produljenje radnog vijeka i posljedi\u010dno izostanak podr\u0161ke “baka i djeda servisa”) kao i zbog pove\u0107anja udjela \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, dr\u017eava je du\u017ena osigurati i socijalnu funkciju pred\u0161kolskog sustava, odnosno osigurati dru\u0161tvenu brigu o djeci u vremenu kada roditelji rade. U tom kontekstu dru\u0161tveno organiziran sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja slu\u017ei kao alat koji poma\u017ee uskla\u0111ivanju roditeljskih i radnih obveza, poti\u010de zapo\u0161ljavanje s naglaskom na pove\u0107anje zaposlenosti \u017eena, na koje tradicionalno pada teret brige i skrbi o djeci, i poti\u010de rodnu ravnopravnost.<\/p>\n

Sustav pred\u0161kolskog odgoja i naobrazbe sastavni je dio obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, a namijenjen je dojen\u010dadi i djeci u dobi od 6 mjeseci do polaska u \u0161kolu. Reguliran je dvama klju\u010dnim zakonima, 1<\/a><\/sup> a definiran je programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene za\u0161tite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dje\u010djim vrti\u0107ima. Deklaracijom o ljudskim pravima poku\u0161alo se osigurati pravo svakog djeteta na u\u010denje i razvoj kroz jednak pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju uklju\u010duju\u0107i razdoblje ranog djetinjstva, neovisno o dobi, spolu i socijalnom porijeklu. Sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja poti\u010de razvoj i socijalizaciju sve djece te poma\u017ee u stvaranju jednakih mogu\u0107nosti za kasniji pristup obrazovanju, djelomi\u010dno sanira posljedice dje\u010djeg siroma\u0161tva i u kona\u010dnici utje\u010de na ubla\u017eavanje klasnih razlika.<\/p>\n

Regionalne nejednakosti
\n<\/strong><\/p>\n

Ipak, kako bi se \u017eeljene funkcije organiziranog sustava za rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje u praksi i ostvarile, potrebno je osigurati 3 klju\u010dna preduvjeta \u2013 nu\u017eno je da sustav bude javno financiran, jednako dostupan svima i kvalitetan. Hrvatska nominalno priznaje va\u017enost ovog sustava. 2<\/a><\/sup> Ipak, usprkos tome, sustav je jo\u0161 uvijek nedovoljno razvijen. Na politi\u010dkoj razini se on pritom ne prepoznaje kao strate\u0161ki klju\u010dno podru\u010dje u koje je nu\u017eno ulagati, nema sustavne razrade implementacije i strategije razvoja, kao ni politi\u010dke volje da se ona donese, a u javnom prostoru posve\u0107uje mu se minimalna pozornost.<\/p>\n

Nedovoljna i neadekvatna ulaganja te izostanak organiziranosti unutar sustava uzrokovano je jednim dijelom i decentralizacijom sustava. Nejednaki razvoj jedinica lokalne samouprave, razli\u010diti financijski kapaciteti, te preno\u0161enje odgovornosti dr\u017eave za ovaj sektor isklju\u010divo na lokalne jedinice, neki su od razloga razli\u010dite razvijenosti vrti\u0107kog sustava u Hrvatskoj. Zbog regionalnih nejednakosti, djeca iz razli\u010ditih sredina (posebno su nagla\u0161ene razlike izme\u0111u urbanih i ruralnih sredina) imaju nejednak pristup i nejednako ostvaruju svoje pravo na odgoj i obrazovanje.<\/p>\n

Problem predstavlja i\u00a0 komercijalizacija<\/a>, odnosno proces prebacivanja odgovornosti za organiziranje i financiranje sustava na privatne davatelje usluga, \u0161to ovaj javni servis prepu\u0161ta natjecateljskoj i profitnoj logici tr\u017ei\u0161ta. Opisana situacija dovodi do \u010ditavog niza strukturno povezanih problema. “Izvan” sustava, oni se prelamaju preko le\u0111a roditelja s naglaskom na \u017eene, samohrane roditelje, roditelje studente, nezaposlene roditelje (koji uop\u0107e nemaju pravo na vrti\u0107, odnosno ostvaruju ga ako ostane mjesta) i roditelje slabijeg socioekonomskog statusa koji, iako im je najpotrebnije, naj\u010de\u0161\u0107e ne uspijevaju upisati djecu u vrti\u0107e, a “unutar” sustava preko le\u0111a odgojno obrazovnih radnika i radnica, ali i djece. U gradu Zagrebu u pojedinim vrti\u0107ima veli\u010dina grupe prema\u0161uje standarde i za 14-ero djece, dok u drugim gradovima prekora\u010denje mo\u017ee biti i ve\u0107e, \u010dak toliko da se u stvari radi o dvije skupine spojene u jednu. Tako se primjerice, u mje\u0161ovitim skupinama u gradu Zagrebu, u jednoj skupini mo\u017ee nalaziti i do 24-ero djece na jednog odgajatelja, odnosno odgajateljicu.<\/p>\n

Derutna infrastruktura<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eavni pedago\u0161ki standard<\/a> (DPS) kojim se utvr\u0111uju uvjeti za rad ustanova za rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje donesen je 2008. godine. Me\u0111u ostalim, njim su definirani temeljni materijalni uvjeti rada, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgajatelja, stru\u010dnih suradnika i ostalih radnika u dje\u010djem vrti\u0107u i dr. Usprkos planovima, propisani standardi jo\u0161 uvijek nisu zadovoljeni te se zakon u najve\u0107em broju slu\u010dajeva ne po\u0161tuje. Od trenutka kad je donesen DPS, u gradovima i op\u0107inama izostaje postupna prilagodba te stvaranje uvjeta za njegovo ispunjavanje, \u0161to uzrokuje pove\u0107ane napore zaposlenih u ustanovama za rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje te posebno odgojno obrazovnih radnika i radnica.<\/p>\n

Jedan od najvidljivijih problema jest \u0161to se zbog pritiska roditelja i \u0161ire javnosti, ali i zbog nu\u017enosti da se pove\u0107a obuhvat djece, u vrti\u0107e upisuje prevelik broj djece u odnosu na smje\u0161tajne kapacitete i na broj odgajatelja i odgajateljica u grupama. Iako se posljednjih godina broj odgojno obrazovnih radnika i radnica zna\u010dajno pove\u0107ao, istra\u017eivanje koje je proveo\u00a0 Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK) pokazuje da su odstupanja u broju djece na broj odgajatelja i odgajateljica u odnosu na DPS jo\u0161 uvijek jako velika.<\/p>\n

U svom izlaganju na tribini Vrti\u0107i za sve, odr\u017eanoj u Zagrebu po\u010detkom lipnja, predsjednica SOMK-a Bo\u017eica \u017dili\u0107, objasnila je da je zbog manjka smje\u0161tajnih kapaciteta u vrti\u0107e u gradu Zagrebu upisano desetak tisu\u0107a vi\u0161e djece od dopu\u0161tenog. Dodatan problem \u010dini integracija djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju u redovne programe 3<\/a><\/sup> u uvjetima u kojima se ne po\u0161tuju standardi. Odstupanja u ukupnom broju djece u skupinama u kojima se integriraju djeca s te\u0161ko\u0107ama u razvoju u Zagrebu su od 3 do 14 djece, a u programe se uvodi vrlo malen broj asistenata te se po potrebi uvodi tre\u0107i odgajatelj iako je to rijetkost i \u010desto je odluka o njegovom uvo\u0111enju proizvoljna, odnosno nije strukturno rije\u0161ena.<\/p>\n

Osim problema s brojem djece u grupama, velika su odstupanja od propisanih uvjeta po pitanju stanja zgrada, koje su stare 30 ili vi\u0161e godina i u koje se godinama nije ulagalo, a u velikom broju prostora koji su prenamijenjeni za funkciju vrti\u0107a nema dvorane, dje\u010djeg igrali\u0161ta ili ne zadovoljavaju propisane uvjete veli\u010dinom. 4<\/a><\/sup> U gradu Zagrebu, koji je financijski najbolje stoje\u0107i grad od 141 grupe obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem njih 79 ima optimalan prostor, dok ih je 69 s minimalnim prostorom.<\/p>\n

Odgovornost na le\u0111ima odgajateljica<\/strong><\/p>\n

Povrh toga, velike su razlike u materijalnim uvjetima rada, opremljenosti prostora namje\u0161tajem, rekvizitima i didakti\u010dkim pomagalima. I dok se u ve\u0107im gradovima povremeno grade novi vrti\u0107i, u \u010diju se gradnju ula\u017ee iznimno puno sredstava i koji se opremaju vrhunskom opremom, u mnogim starijim vrti\u0107ima \u010desto izostaju osnovni materijalni uvjeti za rad. Posljedice nepo\u0161tivanja DPS-a u najve\u0107oj mjeri snose odgojno obrazovni radnici i radnice jer se radi o visoko stresnom poslu koji crpi neizmjerno mnogo energije, a u deficitarnim uvjetima, negativno utje\u010de na njihovo psihofizi\u010dko zdravlje. Kako je na spomenutoj tribini navela Dubravka Canjko, sindikalna povjerenica SOMK-a, sve \u010de\u0161\u0107e su profesionalne bolesti kralje\u017enice, \u0161titnja\u010de, mjehura, spu\u0161tanja maternice i sl., a s obzirom na tip posla i uvjete u kojima rade, za odgojno obrazovne radnike i radnice trebao bi biti uveden beneficirani radni sta\u017e.<\/p>\n

Istovremeno, programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja pred\u0161kolske djece pred odgajatelje i odgajateljice stavlja veliku odgovornost jer zahtjeva da se kroz \u0161iroko postavljene, otvorene i fleksibilne programe svakom djetetu osiguraju povoljni uvjeti za cjelovit razvoj ve\u0107 od prve godine \u017eivota \u0161to je zbog lo\u0161ih uvjeta rada uklju\u010duju\u0107i sve do sad nabrojano, gotovo nemogu\u0107e ostvariti.<\/p>\n

Organizirana radni\u010dka i sindikalna borba za bolje uvjete rada i radni\u010dka prava u sektoru ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja dijelom ovisi o ve\u0107 spomenutom decentraliziranom sustavu, s kojim su i ovlasti kolektivnog pregovaranja prepu\u0161tene pojedinim lokalnim samoupravama te u najve\u0107oj mjeri ovise o njihovim financijskim mogu\u0107nostima i o pozicioniranju djelatnosti na ljestvici prioriteta u lokalnoj sredini. S obzirom da na razini grane ne postoji kolektivni ugovor, radnici i radnice organizirani u nekoliko aktivnih sindikata, kolektivne pregovore vr\u0161e lokalno, \u0161to zna\u010di da postoje regionalne razlike po pitanju radnih uvjeta i razine radni\u010dkih prava. U mnogim sredinama kolektivni ugovori ne postoje, \u010desto izostaju bo\u017ei\u0107nice, regresi i drugi dodaci, razli\u010diti su uvjeti rada (broj djece u grupama, materijalni uvjeti rada) i neujedna\u010dene su pla\u0107e za isti posao.<\/p>\n

Ujedinjenje u borbi za isti cilj<\/strong><\/p>\n

U razgovoru s radnicama u dje\u010djem vrti\u0107u u Dvoru, jednoj od siroma\u0161nijih op\u0107ina u Hrvatskoj, saznajemo kako su pla\u0107e odgajateljica s 20 godina sta\u017ea ispod prosjeka i iznose 4200 kn. U Sisku su pla\u0107e ne\u0161to ve\u0107e i iznose 5200 kn, a u Zagrebu 6500\u20137000 kn. U nekim sredinama poput Hrvatske Kostajnice, zbog financijskog stanja gradske blagajne u 2013. godini svi zaposlenici i zaposlenice mjesecima nisu primali pla\u0107u, a kao jedino rje\u0161enje nametalo se zatvaranje dje\u010djeg vrti\u0107a \u0161to se na sre\u0107u nije dogodilo jer je, izme\u0111u ostalog, \u017eupanija financijski pomogla gradu. I u drugim se gradovima i manjim mjestima pod izlikom krize, a putem tzv. mjera \u0161tednje dodatno pogor\u0161avaju uvjeti, smanjuju se pla\u0107e i ukidaju se dodaci te se na taj na\u010din jednokratno popunjavaju rupe u gradskim prora\u010dunima.<\/p>\n

S obzirom na strukturni karakter problema i velik broj aktera na koje se oni direktno odnose \u2013 odgojno obrazovni radnici i radnice te drugi zaposlenici i zaposlenice u dje\u010djim vrti\u0107ima, roditelji i lokalne samouprave \u2013 te\u0161ko je ponuditi instant odgovor za njihovo rje\u0161avanje. Kako \u010desto nagla\u0161avaju odgajatelji i odgajateljice, prije svega je potrebno dru\u0161tveno i politi\u010dki marginalizirano podru\u010dje staviti u fokus javno politi\u010dkih rasprava, a struci koja “proizvodi najve\u0107u dru\u0161tvenu vrijednost” na simboli\u010dkoj razini osigurati po\u0161tovanje koje zaslu\u017euje. S obzirom na velike regionalne razlike na svim razinama problema, nu\u017eno je kreirati jedinstvena pravila u pogledu kapaciteta, obuhvata djece s naglaskom na djecu do 3 godine, (su)financiranja programa, radni\u010dkih prava, pla\u0107a i dr. kako bi se sve roditelje, djecu, radnike i radnice stavilo u ravnopravan polo\u017eaj.<\/p>\n

Za ispunjavanje takvih pravila, ali i za provo\u0111enje trenutno va\u017ee\u0107ih zakona, dr\u017eava nu\u017eno mora preuzeti aktivniju ulogu u rje\u0161avanju problema \u2013 kako politi\u010dku, na na\u010din da se razvoj ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja te skrbi za djecu promi\u0161lja kao klju\u010dni strate\u0161ki pravac te se postavi me\u0111u prvima na listi prioriteta, tako i financijsku, budu\u0107i da mnoge lokalne sredine nisu u mogu\u0107nosti same snositi tro\u0161kove financiranja i razvoja tog podru\u010dja. Tako\u0111er, mogu\u0107e je i potrebno promi\u0161ljati nove modele upravljanja dje\u010djim vrti\u0107ima poput onih zadru\u017enih, kao i modele ekonomski u\u010dinkovite, ekolo\u0161ki prihvatljive i energetski odr\u017eive izgradnje. Zaklju\u010dno, ako se vratimo na po\u010detak ove pri\u010de te sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja i skrbi za djecu promotrimo kroz prizmu njegovih vi\u0161estrukih uloga \u2013 kao odgojno obrazovni i socijalno va\u017ean servis \u2013 bitno je istaknuti da usprkos naizgled suprotnim perspektivama u pristupu i analizi problema, sindikati, radnici i radnice, roditelji, ali i lokalna samouprava, u kona\u010dnici trebaju ujediniti razli\u010dite aspekte borbe za isti cilj \u2013 javno financiran, svima jednako dostupan i kvalitetan sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n

  1. Zakonom o pred\u0161kolskom odgoju i naobrazbi te Dr\u017eavnim pedago\u0161kim standardom[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Uz ranije navedene zakone koji ga reguliraju, svoju obvezu u osiguravanju kvalitetnog i svima dostupnog ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja te skrbi za djecu definira Ustavom i Konvencijom o radnicima s obiteljskim obvezama te Konvencijom o pravima djeteta[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Integracija djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju u redovne programe pozitivno utje\u010de na njihov razvoj te je stoga ona pozitivna. Me\u0111utim, problem \u010dini ukupan broj djece u skupinama u kojima se nalaze i djeca s te\u0161ko\u0107ama u razvoju na jednu odgajateljicu \u010desto bez asistenta ili dodatne pomo\u0107i.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Za djecu jasli\u010dne dobi soba dnevnog boravka treba imati 5m\u00b2 praznog prostora po djetetu, a za djecu vrti\u0107ke dobi 3m\u00b2 po djetetu[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Unazad nekoliko desetlje\u0107a rezultati brojnih istra\u017eivanja suglasni su oko toga da je i u razdoblju ranog djetinjstva klju\u010dna primjena sustavnog odgoja i obrazovanja kroz koji se poti\u010de razvoj djeteta na svim podru\u010djima od tjelesnog, preko socijalno emotivnog do kognitivnog…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,63],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[114],"class_list":["post-7959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7959"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8041,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7959\/revisions\/8041"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7959"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7959"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7959"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7959"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}