{"id":7908,"date":"2015-06-24T11:15:48","date_gmt":"2015-06-24T10:15:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7908"},"modified":"2015-06-24T16:55:50","modified_gmt":"2015-06-24T15:55:50","slug":"grcka-na-rubu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7908","title":{"rendered":"“Lijeve” mjere \u0161tednje: Siriza pred kapitulacijom?"},"content":{"rendered":"

Ve\u010deras \u0107e se u Bruxellesu, tre\u0107i put u tjedan dana, odr\u017eati sastanak tzv. Eurogrupe, odnosno ministara financija zemalja \u010dlanica eurozone. Cilj sastanka je rasprava o predlo\u017eenim reformama<\/a> koje je gr\u010dka vlada obznanila u ponedjeljak. Usvajanjem reformi bi se prolongirao tzv. MFAFA (Master Financial Assistance Facility Agreement), odnosno dogovor o financijskoj pomo\u0107i Trojke uvjetovan raznim “fiskalnim prilagodbama”, pomo\u0107u kojeg bi Gr\u010dka bila u stanju otplatiti dug Me\u0111unarodnom monetarnom fondu koji dospijeva na naplatu 30.6. te bi osigurala daljnju financijsku pomo\u0107 i redovno servisiranje dugova.<\/p>\n

Reforme za cilj imaju smanjenje prora\u010dunskog deficita, odnosno ostvarenje primarnog prora\u010dunskog suficita (razlika izme\u0111u prihoda i rashoda koja ne ura\u010dunava sredstva za servisiranje dugova). Izmjene strukture poreza na dodanu vrijednost i reforma mirovinskog sustava predstavljaju klju\u010dna mjesta reformi. U slu\u010daju PDV-a pro\u0161irit \u0107e se podru\u010dje primjene standardne stope od 23% (iako \u0107e i dalje za neke osnovne potrep\u0161tine poput hrane i energije PDV se obra\u010dunavati po sni\u017eenoj stopi od 13%, a za knjige i medicinska sredstva po stopi od 6%), \u0161to uklju\u010duje i \u0161irenje standardne stope i na otoke, koji su dosada imali “popust” i na kojima se napla\u0107ivala ni\u017ea stopa. Prema procjeni gr\u010dke vlade promjene u sustavu PDV-a bi trebale donijeti rast prora\u010dunskih prihoda od 0,74% BDP-a. Ali, pod pretpostavkom da \u0107e nivo potro\u0161nje ostati isti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de mirovinskog sustava, predlo\u017eene reforme sastoje se od privremenog ukidanja opcija prijevremenog umirovljenja, pove\u0107anja stope mirovinskog doprinosa za radnike kao i pove\u0107anja zdravstvenog doprinosa za penzionere. Penzioneri su ju\u010der odgovorili prosvjedom u Ateni. Pored ovih socijalno prili\u010dno nepravednih reformi, s obzirom da je PDV regresivan porez koji jedinstvenom stopom vi\u0161e poga\u0111a one slabijeg imovinskog stanja, manji dio sredstava za dostizanje postepenog rasta primarnog prora\u010dunskog suficita namjerava se namaknuti i porezom na korporativnu dobit. Postoje\u0107a porezna stopa \u0107e se pove\u0107ati s 26% na 29%, dok \u0107e se dodatnih 12% zara\u010dunavati za profite iznad pola milijuna eura. Tako\u0111er, predvi\u0111en je i porez na luksuzne jahte \u010dija je funkcija s obzirom na predvi\u0111ena sredstva vi\u0161e stvar politi\u010dke ornamentike. Tako\u0111er, ni\u010dim nije najavljeno opozivanje privatizacijskih procesa, ve\u0107 su samo predvi\u0111ene neke proceduralne izmjene.<\/p>\n

Politi\u010dki okvir i posljedice<\/strong><\/p>\n

Ukoliko Trojka usvoji reforme koje predla\u017ee Gr\u010dka plan je da se dogovor stavi na izglasavanje u gr\u010dkom parlamentu u ponedjeljak. Prema informacijama koje kolaju u kuloarima i \u010ditanjima izme\u0111u redaka izjava raznih europskih du\u017enosnika \u010dini se da je dogovor dosti\u017ean, iako je stvar daleko od izvjesnosti, pogotovo prema zadnjim jutro\u0161njim izjavama Ciprasa koji tvrdi da prijedlog nije sasvim prihva\u0107en. Najozbiljnije zamjerke sti\u017eu iz MMF-a kojemu se ne svi\u0111a logika iza reformi, odnosno \u010dinjenica da je sva “nada” polo\u017eena u prihodovnu stranu prora\u010duna, dok se na rashodovnoj strani nije u\u010dinilo ni\u0161ta. Odnosno, nisu izravno smanjene penzije kako bi Cipras mogao zadr\u017eati politi\u010dki kredibilitet unutar Gr\u010dke i tvrditi da tzv. crvene linije nisu prije\u0111ene. Me\u0111utim, sna\u017ena lijeva frakcija unutar Sirize tvrdi da su te linije odavne opozvane i da od Solunskog programa nije ostalo ni\u0161ta, iako je sadr\u017eavao mjere koje bi se mogle nazvati skromnim kejnzijanizmom, a nikako radikalnim lijevim programom.<\/p>\n

Eventualnim dogovorom oko reformi najve\u0107i izazov \u0107e se prenijeti upravo pred zastupnike Sirize koji pripadaju lijevoj frakciji i zagovaraju razmatranje opcije Grexita,\u00a0<\/em>napu\u0161tanja eurozone.\u00a0Ukoliko glasaju protiv dogovora, a ve\u0107ina ostalih stranaka glasa za dogovor, neminovno \u0107e dovesti do odre\u0111ene destabilizacije Sirizine vlade. Me\u0111utim, mnogi komentatori isti\u010du da je razvidna nemogu\u0107nost realizacije politi\u010dkog programa na kojem je Siriza dobila mandat – ostanak u eurozoni i obustava mjera \u0161tednje – ve\u0107 destabilizirala vladu i da su jedine opcije na raspolaganju izlazak iz eurozone ili kapitulacija. Iako se pokazalo da su kritike proturje\u010dnih pozicija vlade u pregovorima s Trojkom koje su iznosili pripadnici lijeve frakcije bile to\u010dne, inzistiranje na njima putem parlamentarnog glasanja sasvim je druga stvar jer mo\u017ee prili\u010dno promijeniti politi\u010dku dinamiku u zemlji u korist desnice. To jest, ukoliko Ciprasova vlada nastavi i dalje s ovakvom politikom, nekakav tip raskola je izgledan, samo je nu\u017eno odvagnuti u kojem je trenutku on politi\u010dki najproduktivniji s obzirom na to da je malo vremena ostalo na raspolaganju. Klju\u010dan resurs za dono\u0161enje te odluke procjena je raspolo\u017eenja me\u0111u glasa\u010dima Sirize, ali i \u0161ireg odnosa dru\u0161tvenih snaga u Gr\u010dkoj.<\/p>\n

S druge strane, o\u010dito je da su ekonomske mjere na kojima inzistiraju institucije Trojke prije svega politi\u010dki diktat kojeg osigurava ekonomska mo\u0107, odnosno preciznije – policijske mjere. Radi se o tome da se \u017eeli poslati jasna poruka Sirizi i svima drugima u Europi da lijeva skretanja sa zadanog puta nisu dozvoljena ni za milimetar. O politi\u010dkoj dimenziji pozicije Trojke svjedo\u010di nedavni otpis dijela duga Ukrajini kao i oblici bezuvjetne pomo\u0107i toj zemlji, koji nisu poduprti nikakvom ekonomskom teorijom ili nu\u017eno\u0161\u0107u, ve\u0107 golim geopoliti\u010dkim interesima. Tako\u0111er, tijekom ve\u0107 petomjese\u010dnih pregovora u nijednom se trenutku nije ozbiljno raspravljalo o otpisu dijela gr\u010dkog duga, ve\u0107 su se politike, mjere i ustupci krojili iz perspektive po kojoj \u0107e jednog dana Gr\u010dka mo\u0107i otplatiti dug koji trenutno iznosi 175% BDP-a, \u0161to je evidentno nemogu\u0107e za o\u010dekivati.<\/p>\n

Nadalje, Gr\u010dka je izuzeta iz ovogodi\u0161njeg programa monetarnog kvantitativnog popu\u0161tanja kojim Europska centralna banka otkupom privatnog i javnog duga \u017eeli upumpati \u0161to vi\u0161e novca u sustav kako bi potaknula ekonomsku aktivnosti i prodrmala “investicijsku letargiju”. Tako\u0111er, europski du\u017enosnici pri obja\u0161njavanju funkcije tzv. Junckerovog investicijskog plana jasno ka\u017eu da se radi o javnom preuzimanju rizika za privatne investicije budu\u0107i da se investitori libe ulagati uslijed o\u010dekivanih nedostatnih profitnih stopa, iako europske kompanije “sjede na parama”. Dakle, same europske institucije raznim programima evidentno priznaju da je osnovni problem nevoljkost kapitala da investira, odnosno da su profitne stope preniske. A da u cijeloj pri\u010di ne spominjemo dosada\u0161nje empirijske dokaze neuspjeha mjera \u0161tednje u saniranju gr\u010dke situacije. O\u010dito je da su perspektive dru\u0161tvenog razvoja podre\u0111ene investicijskoj racionalnosti kapitala i racionalnosti europskih politi\u010dkih elita i pokrovitelja kapitala koja nastoji odagnati bilo kakvu lijevu prijetnju. Osnovno je pitanje ho\u0107e li u doglednom periodu lijeva racionalnost mo\u0107i postati politi\u010dka snaga koja \u0107e diktirati dru\u0161tveni razvoj. Za gr\u010dki slu\u010daj se \u010dini da je sve manje nade, da je protivnik prejak i da \u0107e se morati izvu\u0107i va\u017ene lekcije. No suzdr\u017eimo se od zavr\u0161nog suda dok borba jo\u0161 traje.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u010deras \u0107e se u Bruxellesu, tre\u0107i put u tjedan dana, odr\u017eati sastanak tzv. Eurogrupe, odnosno ministara financija zemalja \u010dlanica eurozone. Cilj sastanka je rasprava o predlo\u017eenim reformama koje je gr\u010dka vlada obznanila u ponedjeljak. Usvajanjem reformi bi se prolongirao tzv. MFAFA (Master Financial Assistance Facility Agreement), odnosno dogovor o financijskoj pomo\u0107i Trojke uvjetovan raznim “fiskalnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7919,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-7908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7908"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7934,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7908\/revisions\/7934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7908"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7908"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7908"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7908"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}