Koalicija okoli\u0161nih organizacija iz Hrvatske \u2013 S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente proteklog su vikenda iz Rovinja uputile jo\u0161 jedan apel za za\u0161titu morskog dobra, odnosno protiv bu\u0161enja nafte i plina u Jadranu. Akcija je odr\u017eana simultano u svim zemljama s izlazom na Jadransko more, s obje strane obale.<\/p>\n
Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je fragilni ekosustav ve\u0107 sada pod velikim pritiskom isti\u010de Zelena akcija. “Broj aktivnih dozvola za eksploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmi\u010dko istra\u017eivanje podmorja Jadranskog mora na povr\u0161ini ve\u0107oj od 45.000 km2. Procijenjena koli\u010dina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 milijuna tona, \u0161to bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana”, upozorava<\/a> Toni Vidan na stranicama Zelene akcije.<\/p>\n Istra\u017ena polja se na hrvatskoj strani prote\u017eu na \u010dak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano 10 dozvola za istra\u017eivanje i eksploataciju. U Italiji Hrvatskoj je tako pokriveno podru\u010dje od 55.595 km2 mora.<\/p>\n Talijanski aktivisti naglasili su da je odluka o eksploataciji fosilnih goriva u Jadranu u suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te je su istaknuli va\u017enost prekograni\u010dnog dijaloga i me\u0111unarodne konsolidacije. Du\u0161ica Radoj\u010di\u0107 u ime koalicije S.O.S. za Jadran istaknula je kako se manjak me\u0111unarodne koordinacije vezano za ovu temu vidi i iz \u010dinjenice da svaka od zemalja s izlazom na Jadransko more ima svoju strategiju bu\u0161enja Jadrana zasnovanu na logici maksimalne eksploatacije, a takva politika “ne uzima u obzir dugoro\u010dno kumulativno djelovanje svih zainteresiranih strana”, dok se “planovi zemalja donose neovisno jedne o drugima. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju \u201cjer i susjedi to \u010dine\u201d, kompetitivna politiku, uzajamno optu\u017eivanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno je zamijeniti zajedni\u010dkom za\u0161titom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bu\u0161enja nafte”.<\/p>\n Prema studiji koju je izradio Norve\u0161ki institut za istra\u017eivanje mora, “ribarstvo je jedan od sektora koji \u0107e u najve\u0107oj mjeri biti pogo\u0111en posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i pretrpjet \u0107e smanjivanje ulova od oko 50% u podru\u010djima u blizini zona u kojima \u0107e se vr\u0161iti seizmi\u010dka istra\u017eivanja podmorja air-gunovima”, nagla\u0161ava Vidan. Sli\u010dno vrijedi i za turisti\u010dku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi. Najve\u0107i dio profita ide i i\u0107i \u0107e privatnim kompanijama, dok \u0107e eventualne i mogu\u0107e \u0161tete morati sanirati zajednica, upozorava Zelena akcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Koalicija okoli\u0161nih organizacija iz Hrvatske \u2013 S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente proteklog su vikenda iz Rovinja uputile jo\u0161 jedan apel za za\u0161titu morskog dobra, odnosno protiv bu\u0161enja nafte i plina u Jadranu. Akcija je odr\u017eana simultano u svim zemljama s izlazom na Jadransko more, s obje strane obale. Jadran je zbog zatvorenosti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":7891,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128,182],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-7890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","tag-okolis","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7890"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7892,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7890\/revisions\/7892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7891"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7890"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7890"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7890"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7890"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}