{"id":7862,"date":"2015-06-24T07:00:27","date_gmt":"2015-06-24T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7862"},"modified":"2015-06-24T06:45:15","modified_gmt":"2015-06-24T05:45:15","slug":"minimalna-placa_slovenija_under-construction","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7862","title":{"rendered":"Minimalna pla\u0107a izme\u0111u ekonomskog mita i politi\u010dkog odgovora"},"content":{"rendered":"

Predod\u017ebe o negativnom utjecaju minimalne pla\u0107e na razinu zaposlenosti i ekonomski rast predstavljaju jedan od kamena temeljaca europskih ekonomskih politika. Iako je razvidna teorijska i empirijska neodr\u017eivost tih postavki, njihova “popularnost” ne jenjava, a prvenstveno zbog sve ni\u017ee razine sindikalne organiziranosti diljem Europe. Na nedavno odr\u017eanoj konferenciji u Ljubljani raspravljena je ekonomska uloga minimalne pla\u0107e u svjetlu mogu\u0107ih novih oblika sindikalne borbe.<\/strong><\/p>\n

U organizaciji Inicijative za demokratski socijalizam, \u010dlanice koalicije Ujedinjene ljevice, 4. juna je u Ljubljani odr\u017eana prva strana\u010dka programska konferencija. Posve\u0107ena je bila pitanju minimalne pla\u0107e, uz nju vezanih ekonomskih teorija i istra\u017eivanja, transformacijama strategije sindikalne borbe te problematici prekarnih radnika. Cilj konferencije je bio, kroz izlaganja predstavnika razli\u010ditih organizacija, poku\u0161ati otvoriti prostor za promi\u0161ljanje i raspravu, kao i za oblikovanje konkretnih prijedloga novih, socijalisti\u010dkih politika. One postaju tim aktualnije u svjetlu posljednjih istra\u017eivanja javnog mnijenja prema kojima je Ujedinjena ljevica po prvi puta zauzela prvo mjesto me\u0111u strankama. Iako ankete nisu i ne mogu biti orijentiri istinske socijalisti\u010dke politike, ipak pru\u017eaju ohrabruju\u0107 signal i simboli\u010dku potvrdu kako je druga\u010dija politika mogu\u0107a te da ta u\u017eiva potporu stanovni\u0161tva. O tome kakva je teorija i empirija minimalne pla\u0107e te \u0161to ona zna\u010di unutar ustroja Europske unije, u uvodnom je predavanju govorio Urban Su\u0161nik, asistent na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.<\/p>\n

Su\u0161nik je odmah naglasio kako mitologija slobodnog tr\u017ei\u0161ta nije konzistentna niti u teoriji, a nije ju mogu\u0107e potkrijepiti niti empirijskim dokazima. Osvrnuo se i na otkri\u0107e talijanskog ekonomista Pierra Sraffe, koji je uspio pokazati kako klasi\u010dna krivulja ponude i potra\u017enje te uspostave ravnote\u017ee me\u0111u njima, u slu\u010daju tr\u017ei\u0161ta radne snage jednostavno ne vrijedi. Sasvim logi\u010dnim pristupom uspio je pokazati da ve\u0107e pla\u0107e ne zna\u010de nu\u017eno manje radnih mjesta. John M. Keynes je, s druge strane, utvrdio kako je zaposlenost ovisna prvenstveno od o\u010dekivanja poduzetnika, tj. od njihovih investicija. Investicije su pak vezane uz o\u010dekivani prihod, odnosno profit, zbog \u010dega nu\u017eno dolazi do strukturnog deficita i asimetrije, budu\u0107i da investicijama nisu adekvatno pokrivena sva podru\u010dja ekonomskog \u017eivota, ve\u0107 samo ona u kojima poduzetnici naziru potencijalne profite. Manji dio stanovni\u0161tva, poduzetnici, na taj na\u010din utje\u010du na sve ostale, stoga je po Keynesu uloga dr\u017eave iznimno va\u017ena, jer bi dr\u017eava trebala brinuti da se strukturni deficit i asimetrije saniraju. Predstavnici kapitala, u Sloveniji primjerice Gospodarska komora (Gospodarska zbornica), neprestano tvrde kako ekonomiji nedostaje zraka, kako se ne mo\u017ee razvijati punim kapacitetom. “Gu\u0161i” ju socijalna dr\u017eava, sindikati te radni\u010dka prava kao rezultat njihova djelovanja. Prema uvjerenju Gospodarske komore otkazni rokovi su predugi, otpremnine prevelikodu\u0161ne, a minimalnu pla\u0107u bi neki najradije u potpunosti ukinuli, jer prema njihovom mi\u0161ljenju ko\u010di ekonomski razvoj, pa \u010dak i otvaranje novih radnih mjesta i zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Mit o utjecaju minimalne pla\u0107e<\/strong><\/p>\n

Zadnja istra\u017eivanja, koja je na uzorku dr\u017eava \u010dlanica OECD-a napravio Engelbert Stockhammer, profesor na sveu\u010dili\u0161tu Kingston u Londonu, pokazuju upravo suprotno. Utjecaj minimalne pla\u0107e na zaposlenost je statisti\u010dki nezna\u010dajna, ukratko re\u010deno, njezina promjena nema osjetan, niti spomena vrijedan utjecaj na stopu zaposlenosti. S druge strane, stopa akumulacije i posljedi\u010dne kapitalne investicije jesu statisti\u010dki zna\u010dajni. Stockhammer je pokazao kako 1-postotni porast akumulacije u prosjeku zna\u010di 0,7-postotni pad nezaposlenosti. Na razini Europske unije se takva, kejnzijanska, odnosno investicijski orijentirana politika ne poti\u010de, upravo suprotno, dr\u017eave \u010dlanice me\u0111usobno se natje\u010du u trci prema dnu, tj. u sni\u017eavanju tro\u0161kova radne snage. Zapravo se radi o klasi\u010dnoj dilemi zatvorenika nedavno preminulog ameri\u010dkog ekonomista Johna Nasha. Svaki zatvorenik, \u010dlanica EU, bori se za svoju korist i neposredne privilegije (u prvom redu Njema\u010dka). Te koristi mogu ostvariti isklju\u010divo na ra\u010dun gubitnika (periferije ju\u017enih i isto\u010dnih dr\u017eava \u010dlanica). U slu\u010daju kada bi svi zatvorenici, odnosno dr\u017eave \u010dlanice EU, djelovale uskla\u0111eno, od toga bi svi imali najve\u0107e koristi. No postoje\u0107i monetarni re\u017eim to prakti\u010dki onemogu\u0107ava, u njegovom je okviru voditi sindikalnu borbu iznimno te\u0161ko, ako ne i nemogu\u0107e. Institucije kapitala su, naime, ve\u0107 internacionalizirane te su si podredile kompletan dru\u0161tveni \u017eivot, dok radni\u010dke organizacije takvu internacionalnu mo\u0107 nemaju.<\/p>\n

Pote\u0161ko\u0107e s kojima se danas suo\u010davaju sindikati objasnio je Branimir \u0160trukelj, generalni sekretar Konfederacije sindikata javnog sektora (Konfederacija sindikatov javnega sektorja). U desetlje\u0107u izme\u0111u 1995. i 2005. godine u Sloveniji je udio pla\u0107a u BDP-u jednakomjerno rastao, da bi nakon 2005. godine (ulazak u EU, prva vlada Janeza Jan\u0161e) udio pla\u0107a u BDP-u po\u010deo padati. Vrhunac sindikalne mo\u0107i u Europi dosegnut je sredinom sedamdesetih godina, kada je u Velikoj Britaniji i Italiji sindikalno organizirano bilo preko 50 posto radnika, ne\u0161to manje u Njema\u010dkoj, a puno vi\u0161e u Skandinaviji. Nakon toga ovi udjeli po\u010dinju opadati, pa je tako danas u Velikoj Britaniji u sindikate u\u010dlanjeno jo\u0161 samo 30 posto radnika, a u Njema\u010dkoj tek 20 posto. U Sloveniji je 1991. godine sindikalna pokrivenost iznosila 60 posto, 2000. godine udio pada na 40 posto, 2003. opet raste na 44 posto, a danas se kre\u0107e na oko 20 posto. Od 800.000 registriranih radnika u Sloveniji, oko 160 do 180 tisu\u0107a ih je u\u010dlanjeno u sindikate. Povrh toga, to \u010dlanstvo je raspr\u0161eno na vi\u0161e od 2000 sindikata. Radni\u010dka se mo\u0107, stoga, kako u kvantitativnom (u sindikatima je sve manje radnika), tako i u kvalitativnom (sindikati su sve vi\u0161e fragmentirani i sve slabiji) smislu drasti\u010dno i kontinuirano smanjuje.<\/p>\n

Te\u0161ko\u0107e sindikalnog organiziranja<\/strong><\/p>\n

\u0160trukelj je ustvrdio kako su sindikati u krizu u\u0161li nepripremljeni, budu\u0107i su u okviru tripartitnih pregovora izme\u0111u dr\u017eave, kapitala i rada, bili prisiljeni na tzv. concession bargaining<\/em> (pregovaranje o ustupcima). Drugim rije\u010dima, na ubla\u017eavanje i uljep\u0161avanje kontinuiranog smanjivanja prava radni\u0161tva i socijalne dr\u017eave kao takve. Sindikatima danas prijeti i uspjeh neoliberalne ideologije, koja je radnike u javnom i privatnom sektoru uspje\u0161no nahu\u0161kala jedne na druge. K tome, unutar javnoga sektora i pojedinih njegovih grana po\u010dinju dominirati usko strukovne orijentacije pojedinih sindikata. Takvi sindikati se bore tek jo\u0161 za profesionalne interese vlastitog \u010dlanstva, dok za sudbinu ostalih zanimanja, grana i sektora, nimalo ne mare. U takvim okolnostima je za takve sindikate pobjeda ve\u0107 to ukoliko izgube manje nego “konkurentni” sindikati, dodao je \u0160trukelj te se i sam slo\u017eio kako je potrebna internacionalizacija borbe, jer je bojno polje unutar pojedine nacionalne dr\u017eave izrazito ograni\u010deno.<\/p>\n

Zala Tur\u0161i\u010d, predsjednica sindikata Mladi plus, koji se bavi prvenstveno pitanjem prekarno zaposlenih, u pravilu mladih, radnika i radnica, u uvodu svog izlaganja ustvrdila je kako je ugovor o radu osnova iz koje proizlaze sva radni\u010dka prava, pa tako i minimalna pla\u0107a. Za prekarno zaposlene, a slovenski udio mladih u takvom obliku zaposlenja je najve\u0107i me\u0111u \u010dlanicama Europske unije, takav ugovor o radu u pravilu ne postoji. Zato je \u010desto ra\u0161ireno mi\u0161ljenje kako se borba za minimalnu pla\u0107u prekarnih radnika ne ti\u010de. Za radnika koji \u017eivi iz dana u dan, odnosno od naru\u010ditelja do naru\u010ditelja te mu se sva druga prava i beneficije koje proizlaze iz ugovora o radu \u010dine gotovo znanstvenom fantastikom, takva se borba uistinu \u010dini udaljena od svakodnevnih problema te u tom smislu \u010dak i potpuno besmislena.<\/p>\n

La\u017eni generacijski sukob<\/strong><\/p>\n

Takvo razmi\u0161ljanje potpiruju i predstavnici kapitala i neoliberalni apologeti. U zadnje vrijeme nastaju \u010dak i inicijative samih mladih, utemeljene na generacijskom argumentu kako je srednjoj i starijoj generaciji bilo omogu\u0107eno sve, dok mladi, ro\u0111eni nakon 1980., mogu samo sanjati o mirovini, pla\u0107enom dopustu i bolovanju. Takvim inicijativama je zajedni\u010dko da pravdu \u017eele provesti tako \u0161to \u0107e prava oduzeti ili smanjiti onima koji ih imaju, dakle starijima, zaposlenima u javnom sektoru, a prava bi se onda prema na\u010delima “objektivne tr\u017ei\u0161ne alokacije” trebala preliti prema mladima i prekarno zaposlenima. No, takvo je razmi\u0161ljanje proma\u0161eno, jer ekonomsku, odnosno klasnu, borbu izme\u0111u onih koji imaju i onih koji nemaju zamjenjuje generacijskom borbom ili borbom izme\u0111u radnika javnog i privatnog sektora. Pritom se zamagljuju \u010dinjenice da su generacije unutar sebe podijeljene, da je sve ve\u0107i broj starijih tako\u0111er prekarno zaposlen, da je npr. javna ustanova RTV Slovenije jedno od najgorih legla nesigurnog rada, itd. Sve \u0161to bi takvoj politici uistinu po\u0161lo za rukom, a sve joj vi\u0161e ve\u0107 i polazi, jest smanjivanje raspona prava.<\/p>\n

S druge strane, Zala Tur\u0161i\u010d i sindikat Mladi plus se zala\u017eu za \u0161irenje ugovora o radu i ste\u010denih prava iz radnog zakonodavstva na \u0161to \u0161iri krug ljudi. Trude se u njih uklju\u010diti te na taj na\u010din ekonomski i politi\u010dki osna\u017eiti i prekarno zaposlene radnike. Suradnik Instituta za radni\u010dke studije (In\u0161titut za delavske \u0161tudije) i \u010dlan Inicijative za demokratski socijalizam, Branko Bembi\u010d, istaknuo je nu\u017enost gradnje mre\u017ea solidarnosti. Tek tako \u0107e, naime, biti mogu\u0107e uspostaviti klasnu svijest potrebnu kako bi radnice i radnici bili svjesni zajedni\u010dkih problema i nu\u017enosti zajedni\u010dke borbe. Za tu je svrhu potrebno strana\u010dku mre\u017eu uspostaviti po uzoru na istra\u017eiva\u010dku organizaciju. Lokalni odbori, kao i strana\u010dka centrala, moraju preuzeti istra\u017eiva\u010dku funkciju, uspostaviti mre\u017eu aktivista i aktivistkinja, koji \u0107e biti sposobni u lokalnim sredinama detektirati politi\u010dko-ekonomske i ostale probleme te na njih reagirati prije nego do\u0111e do toliko zao\u0161trene situacije da \u010desto vi\u0161e nije mogu\u0107e u\u010diniti ni\u0161ta.<\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na teoriju i praksu talijanskih operaista<\/a>, Bembi\u010d je pozvao na istra\u017eivanja u okviru kojih bi objekt istra\u017eivanja, tj. radnice i radnici, kao i istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice, kroz rad te vrste i sami postali subjekti vlastite emancipacije. Istra\u017eivanje vlastitog polo\u017eaja, njegova analiza i razumijevanje te artikulacija politi\u010dkih rje\u0161enja i akcija, omogu\u0107it \u0107e uvjete za postavljanje temelja danas potrebne radni\u010dke borbe i napad na institucije kapitala. Usporedno s tim, i gradnju radni\u010dkih institucija, njihovu internacionalizaciju i nadila\u017eenje uskih okvira ekonomske borbe, odnosno kanaliziranje neposrednih radni\u010dkih interesa u politi\u010dku platformu.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U organizaciji Inicijative za demokratski socijalizam, \u010dlanice koalicije Ujedinjene ljevice, odr\u017eana je 4. juna u Ljubljani prva strana\u010dka programska konferencija…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7866,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[66,85],"theme":[458,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-7862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-klasa","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7862"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7862\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7903,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7862\/revisions\/7903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7866"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7862"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7862"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7862"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7862"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}