{"id":7858,"date":"2015-06-26T07:00:58","date_gmt":"2015-06-26T06:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7858"},"modified":"2015-06-26T08:21:06","modified_gmt":"2015-06-26T07:21:06","slug":"7858","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7858","title":{"rendered":"Bugarski radnici pod opsadom"},"content":{"rendered":"

Novi bugarski zakon o radu donosi se u atmosferi hajke na nezaposlene koji primaju kratkotrajne i nedovoljne naknade, a navodno istovremeno rade “na crno”. Tobo\u017ee kako bi se sprije\u010dile prijevare, radi se na sustavnoj demonta\u017ei osnovnih zakonskih za\u0161tita radnika, osobito u poljoprivrednom sektoru,\u00a0\u010dime radnici umjesto zaposlenih ponovo postaju jednodnevni nadni\u010dari.<\/strong><\/p>\n

Nasuprot popularnom vjerovanju da koncept reforme podrazumijeva promjenu na bolje, spomen tog termina prije budi sliku opsadnog stanja. Preciznije, zami\u0161ljamo trenutak neposredno prije napada \u2013 posljednji stadij osvajanja. Taj trenutak karakterizira ekstremna iscrpljenost: napada\u010di pod gradskim zidinama postaju fanati\u010dni u o\u010dekivanju napada, a stanovni\u0161tvo pod opsadom nalazi se na umoru zbog gladi, bolesti i \u017ee\u0111i. Upravo ovu formulu slijedi kapital u Bugarskoj.<\/p>\n

Amandmani na Zakon o radu koji su prihva\u0107eni 12. lipnja ove godine tijekom prvog \u010ditanja u bugarskom parlamentu trebali bi omogu\u0107iti da novi zakon na snagu stupi ve\u0107 u kolovozu. Takozvanu “reformu rada” predlo\u017eila je komisija na \u010delu s Petrom Kanevom, \u010dlanom Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP). Najavljene promjene slijede dosada\u0161nju politi\u010dku liniju ove stranke \u0161to zna\u010di da su izrazito naklonjeni kapitalu pa je, o\u010dekivano, njihovo izglasavanje bilo konsenzualno.<\/p>\n

Po\u010detkom godine intenzivirala se rasprava vezana uz takozvano fleksibilno zapo\u0161ljavanje pri \u010demu je \u0007”privatni sektor”\b prigovarao da nefleksibilno zapo\u0161ljavanje \u0161teti ekonomiji. Bo\u017eidar Danev, izvr\u0161ni predsjednik Bugarske gospodarske komore (BSK), zalagao<\/a> se za fleksibilnost kao jedino mogu\u0107e rje\u0161enje za sve ve\u0107u prisutnost “sive ekonomije”, a BSP i kapital ujedinili su se u prozivanju iregularnog rada i sektora sive ekonomije. No njihova je logika zapravo na slabim temeljima.\b<\/p>\n

“Nu\u017ena fleksibilizacija”<\/strong><\/p>\n

Prema izvje\u0161taju<\/a> koji je izdala BSK, ekonomiju Bugarske (jo\u0161 uvijek) karakterizira jaka deindustrijalizacija koja rezultira visokom nezaposleno\u0161\u0107u i pove\u0107anjem broja mikrotvrtki i obiteljskih poduze\u0107a koje su sve ve\u0107em dijelu stanovni\u0161tva jedini izvor pre\u017eivljavanja. Takve male tvrtke i obiteljska poduze\u0107a su, prema Danevu, \u0161tetna za bugarsku ekonomiju jer potencijalno mogu prije\u0107i u sektor sive ekonomije i jer \u0007iskori\u0161tavaju javna sredstva\b. Smatra da prevelikom broju ljudi nedostaje “nu\u017eno”\b obrazovanje i kvalifikacije za upravljanje, \u0161to ih tjera prema lo\u0161e pla\u0107enim poslovima u sektoru sive ekonomije.<\/p>\n

Danev dakle vjeruje da je problem i civilizacijske i ekonomske prirode. Predla\u017ee da se prvome suprotstavimo prisilnim obrazovanjem u poljoprivrednim internatima, a drugom fleksibilnim ugovorima o radu (koji bi se prvo primjenjivali u poljoprivrednom sektoru). Predsjednik gospodarske komore je o\u010dito zainteresiran za poticanje stvaranja bugarskog poljoprivrednog proletarijata i sada je za to osigurao i zakonsku osnovu.<\/p>\n

U osnovi, zakonske promjene donesene 12. lipnja bave se dodatnom fleksibilizacijom rada. Navest \u0107u nekoliko primjera. Do sada, svaki slu\u010daj disciplinskog otkaza odre\u0111enim kategorijama radnika morao<\/a> je odobriti Inspektorat rada. No to vi\u0161e nije slu\u010daj. Promjene Zakona omogu\u0107avaju zaobila\u017eenje te za\u0161tite i poslodavcima daju punu slobodu otpu\u0161tanja radnika. Nadalje, “mikroposlodavci” (kategorija za koju jo\u0161 ne postoji pravna definicija) ne\u0107e imati obavezu po\u0161tivanja pravila koja jam\u010de sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu.<\/p>\n

Ugovor na jedan dan<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 posvjedo\u010dili, jednom kada se dogodi promjena koja se odnosi na samo jednu kategoriju radnika, ostali uskoro slijede. Ove promjene uslijedile su nakon sna\u017enog porasta broja i u\u010destalosti fatalnih nesre\u0107a<\/a> na radu i postavljaju temelje za nezapam\u0107eno uskra\u0107ivanje osnovnih (radnih) prava. “Biznis” je po\u0161te\u0111en \u010dak i neugodne zada\u0107e samog razmi\u0161ljanja o potencijalnom riziku, a radnicima je uskra\u0107en jedan od temeljnih stupova dosada\u0161nje za\u0161tite\b. U procjepu stvorenom izme\u0111u podzaposlenosti i nezaposlenosti, neprekidne emigracije i nepostojanja radni\u010dkog pokreta, odnos snaga ne izgleda dobro.<\/p>\n

Vjerojatno najspornija promjena Zakona o radu odnosi se na paragraf 114a koji se bavi “ugovorima o radu za kratkotrajni sezonski rad u poljoprivredi” te omogu\u0107ava potpisivanje jednodnevnih ugovora o radu izme\u0111u registriranih poljoprivrednika i radnika. Najhvaljeniji dio novog Paragrafa 114a je mogu\u0107nost dana radnicima da nastave primati nov\u010danu naknadu za nezaposlene neovisno o tome \u0161to su zaposleni “na jedan dan”.<\/p>\n

Biti u mogu\u0107nosti primati pomo\u0107 za nezaposlene i istovremeno raditi za pla\u0107u uistinu zvu\u010di atraktivno. “Dare\u017eljivost” zakonodavca utjecat \u0107e, naravno, samo na one koji ve\u0107 primaju naknadu za nezaposlene i koji uop\u0107e imaju pravo na nju (naknada traje samo nekoliko mjeseci, ovisno o sta\u017eu). Kao \u0161to Vanja Grigorova iz organizacije Solidarna Bugarska ispravno primje\u0107uje, sezonski radnici naj\u010de\u0161\u0107e su trajno nezaposlene osobe, \u0161to zna\u010di da odavno ne dobivaju nikakve naknade.<\/p>\n

Nezaposleni bez naknada<\/strong><\/p>\n

Rad na temelju jednodnevnih ugovora u radu bit \u0107e mogu\u0107 samo tijekom 90 radnih dana u kalendarskoj godini, odnosno tijekom pribli\u017eno \u010detiri i pol mjeseca. Taj se rad ne\u0107e ra\u010dunati kao sta\u017e koji je, pak, nu\u017ean kada radnik \u017eeli iskoristiti pravo na godi\u0161nji odmor ili pla\u0107eno bolovanje (potrebno je barem osam mjeseci za pravo na godi\u0161nji odmor i \u0161est mjeseci za pravo na bolovanje). Zbog toga \u0107e ovi ugovori biti posebno nepovoljni za osobe koje se zapo\u0161ljavaju po prvi puta. Ti se radnici mogu oprostiti s dvama navedenim pravima barem tijekom prvih dviju godina zaposlenja. Dodatni izvori prihoda bit \u0107e im neophodni za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

U Kanevljevu je prijedlogu parlamentu izri\u010dito predlo\u017eeno da “ti radnici [trebaju biti] osigurani samo u Mirovinskom fondu i Fondu za osiguranje u slu\u010daju nesre\u0107e na radu ili profesionalnog oboljenja”. Zakon propisuje da osoba mora biti osigurana u Fondu za osiguranje za slu\u010daj nezaposlenosti kako bi mogla u\u017eivati pravo na naknadu za nezaposlene, \u0161to zna\u010di da je morala biti zaposlena barem devet od posljednjih petnaest mjeseci.<\/p>\n

Bugarska socijalisti\u010dka stranka protiv nezaposlenosti se dakle bori ugovorima koji ne jam\u010de naknadu u slu\u010daju nezaposlenosti. Stvar se dakle razvija u smjeru u kojem \u0107e poljoprivredni radnik umjesto zaposlenog koji radi za pla\u0107u i prima naknadu za nezaposlene postati nezaposleni radnik koji nema mogu\u0107nost primati nikakvu naknadu. A uskoro bismo svi mogli postati takvi radnici. Procjenjuje se da \u0107e se ovakvi ugovori odnositi<\/a> na oko 100.000 radnika. Naravno, ako “reforma” bude uspje\u0161na – tj. ako stvori povoljnije uvjete za kapital – otvorit \u0107e se novi sektori, obe\u0107ava Kanev.<\/p>\n

Sustavna prekarizacija<\/em><\/strong><\/p>\n

Danev, pak, “ima san<\/a>“: “pru\u017eiti poslodavcima mogu\u0107nost da testiraju novozaposlene radnike u aktivnom okru\u017eenju, barem na kratko vrijeme”. I doista, BSP mu je osigurao ostvarenje sna. Novi Paragraf 114a poni\u0161tava odgovornost poslodavca za definiranje radne du\u017enosti za radnike koji se zapo\u0161ljavaju na jedan dan. Naime, to predstavlja previ\u0161e papirologije za poslodavca, tvrdi Kanev. Ovo jednostavno zna\u010di da ne\u0107e postojati pisani ugovor koji navodi karakteristike posla koji treba obaviti i efektivno \u0107e pro\u0161iriti granice Danevljeva “testiranja u aktivnom okru\u017eenju”.<\/p>\n

Kao i obi\u010dno, oni koji \u0107e platiti za deindustrijalizaciju u Bugarskoj, visoke stope nezaposlenosti, gubitak radni\u010dkih prava na zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, sami su otpu\u0161teni radnici. Fleksibilni ugovori o radu nisu nepoznati u Europi i Sjevernoj Americi. Takvi su, na primjer, neslavni britanski \u0007ugovori na nula sati\b i sjevernoameri\u010dki \u0007privremeni poslovi\b, koji su rezultirali velikom nesigurno\u0161\u0107u me\u0111u radnicima i poja\u010dali nesigurnost (prekarnost<\/em>) \u017eivota u svim njegovim aspektima. Oni stvaraju<\/a> zalihu radne snage koja je uvijek dostupna, a nepostojanost granice izme\u0111u radnog i slobodnog vremena postaje konstanta. Umor, iregularni radni sati, akutni stres i gubitak vje\u0161tina samo su neke od neposrednih posljedica onoga \u0161to se krije pod pojmovima fleksibilnosti i svestranosti radne snage.<\/p>\n

Sve se to odvija pod okriljem borbe protiv rada “na crno”: Danev i \u010ditav parlament iregularni rad \u017eele rije\u0161iti regularizacijom, ograni\u010davaju\u0107i se samo na dualnost regularnog i neregularnog. To je izme\u0111u ostalog i na\u010din na koji liberalna ljevica govori o ovim stvarima. \u010cesto \u010dujemo da je protuotrov iregularnosti regularnost i da rad mora biti reguliran i definiran pod svaku cijenu kako bi bio za\u0161ti\u0107en. Kao da za kapital postoji razlika. Kapital iskori\u0161tava rad u oba slu\u010daja, i u njegovom regularnom i u neregularnom statusu. Liberalni bi ljevi\u010dari trebali ponovno razmisliti o implikacijama i dometima svojih zahtjeva.<\/p>\n

Reforme bez kraja i bez otpora<\/strong><\/p>\n

Uz sve to, spremaju se jo\u0161 dvije dodatne reforme koje bi trebale dovr\u0161iti opsadu bugarskih radnika: reforma zdravstva i reforma mirovinskoga sustava. One djeluju u skladu s promjenama omogu\u0107enima u Zakonu u radu. Reforma zdravstvenoga sustava imat \u0107e osobito \u0007te\u0161ke\b posljedice za najsiroma\u0161nije. Jedan od amandmana, na primjer, pove\u0107ava obavezne uplate za ljude koji su izgubili pravo na zdravstveno osiguranje. Oni su do nedavno morali platiti svoje doprinose za protekle tri godine, ali od sije\u010dnja 2016. godine morat \u0107e pokriti posljednjih pet godina. To je jednostavno neizvedivo za one koji su ispali iz sustava.<\/p>\n

Bugarski premijer Bojko Borisov je optimisti\u010dan. Podr\u017eao je reforme i vjeruje da \u0107e vrlo skoro Bugari biti zdraviji i \u017eivjeti du\u017ee. Zbog toga dr\u017eava mo\u017ee pove\u0107ati dob umirovljenja. Prema trenutnom prijedlogu, radnici zaposleni u najopasnijim zanimanjima, takozvani radnici prve kategorije, na primjer rudari, mo\u0107i \u0107e oti\u0107i u mirovinu kada navr\u0161e 55 godina, a ne 53 (mu\u0161karci) odnosno 48 godina (\u017eene) kao \u0161to je sada slu\u010daj (u nekim slu\u010dajevima \u010dak 45 godina, ako je prijevremeno umirovljenje posljedica zatvaranja radnog mjesta).<\/p>\n

Uza sve ve\u0107i broj reformi koje se donose u korist kapitala, \u010dini se da smo davno kapitulirali pred uporno\u0161\u0107u s kojom se one doga\u0111aju. Sindikati \u0161ute i \u010duju se samo sporadi\u010dne kritike, ali nema indikacija da “predstavnici radni\u010dke klase” namjeravaju pru\u017eiti otpor kapitalu. Izgleda da stanje mogu promijeniti samo radikalni potezi.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nasuprot popularnom vjerovanju da koncept reforme podrazumijeva promjenu na bolje, spomen tog termina prije budi sliku opsadnog stanja. Preciznije, zami\u0161ljamo trenutak neposredno prije napada \u2013 posljednji stadij osvajanja. Taj trenutak karakterizira ekstremna iscrpljenost: napada\u010di pod gradskim zidinama postaju fanati\u010dni u o\u010dekivanju napada, a stanovni\u0161tvo pod opsadom nalazi se na umoru zbog gladi, bolesti i \u017ee\u0111i. Upravo ovu formulu slijedi kapital u Bugarskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6668,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[22],"class_list":["post-7858","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7858"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7950,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7858\/revisions\/7950"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6668"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7858"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7858"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7858"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7858"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}