{"id":7801,"date":"2015-06-23T07:00:16","date_gmt":"2015-06-23T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7801"},"modified":"2015-06-23T06:30:37","modified_gmt":"2015-06-23T05:30:37","slug":"radak-franak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7801","title":{"rendered":"Presuda o valutnoj klauzuli: pobjeda pravne nesigurnosti"},"content":{"rendered":"

Prema nedavnoj odluci Vrhovnog suda Hrvatske, odredbe o vezivanju kredita uz \u0161vicarski franak bile su “razumljive”, odnosno gramati\u010dki ispravne, stoga se Sud nije trudio ulaziti u njihovu ekonomsku logiku i pitanje njihove pravednosti. No udruge du\u017enika s valutnom klauzulom ipak pravnim putevima poku\u0161avaju vratiti raspravu na \u010dinjenicu neza\u0161ti\u0107enosti potro\u0161a\u010da kao ugovorne strane u odnosu s bankama.<\/strong><\/p>\n

Kada smo posljednji put na ovom mjestu pisali<\/a> o problemu gra\u0111ana optere\u0107enih kreditima s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima, a bilo je to povodom Vladinog vatrogasnog fiksiranja te\u010daja \u0161vicarskog franka na 6,39 kuna, izrazili smo bojazan kako se bez radikalnih zaokreta u (monetarnoj) politici u skorije vrijeme ne mo\u017ee o\u010dekivati “pravi razvod od \u0161vicarca”. O\u010dekivani status quo<\/em> potvrdila je kako nemo\u0107 ministra financija Borisa Lalovca da prona\u0111e zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) i osam tu\u017eenih poslovnih banaka, tako i odluka Vrhovnog suda objavljena sredinom svibnja, kojom je odbijena revizija tu\u017eitelja, a potvr\u0111ena presuda Visokog trgova\u010dkog suda.<\/p>\n

Potro\u0161a\u010d \u2013 Hrvatski savez udruga za za\u0161titu potro\u0161a\u010da u svojoj je tu\u017ebi tvrdio da su poslovne banke povrijedile kolektivne interese i prava potro\u0161a\u010da tako \u0161to su, u periodu od 2004. do 2008. godine, zaklju\u010divale ugovore o kreditima s valutnom klauzulom u \u0161vicarcima koriste\u0107i u njima nepo\u0161tene i ni\u0161tetne ugovorne odredbe. No prema mi\u0161ljenju Vrhovnog suda, koji se pozvao na identi\u010dnu argumentaciju Visokog trgova\u010dkog suda, odredbe o vezivanju kredita uz \u0161vicarski franak bile su jasne i razumljive te ne podlije\u017eu ocjeni po\u0161tenosti, pa stoga Vrhovni sud nema potrebu ocjenjivati ni po\u0161tenost ni ni\u0161tetnost tih odredbi.<\/p>\n

Radi se o vi\u0161estrukim prevarama gra\u0111ana (\u0161tetnim kreditima u \u0161vicarcima pogo\u0111eno je, \u0161to neposredno \u0161to posredno, oko 400 tisu\u0107a ljudi), koje nitko nije za\u0161titio na odgovaraju\u0107i na\u010din, kako je nakon ovakve odluke Vrhovnog suda ocijenila Udruga Franak. Ta je Udruga Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu RH i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) podnijela kaznene prijave protiv pravomo\u0107no osu\u0111enih banaka, odgovornih osoba u tim bankama, biv\u0161eg guvernera HNB-a \u017deljka Rohatinskog i sada\u0161njeg guvernera Borisa Vuj\u010di\u0107a.<\/p>\n

Nepo\u0161teni uvjeti<\/strong><\/p>\n

Predana je i ustavna tu\u017eba: Ustavni sud, smatraju u Udruzi Franak, trebao bi dubinski prou\u010diti ovaj problem u kojem \u0107e se pokazati da dvije strane u ugovoru nisu bile jednakopravne i da je naru\u0161ena eti\u010dnost poslovanja, a i monetarni suverenitet dr\u017eave Hrvatske, \u0161to ugro\u017eava<\/a> same temelje Ustava, odnosno pravo gra\u0111ana. Istovremeno je Europskoj komisiji upu\u0107en zahtjev za pokretanje postupka protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom zbog povrede dvaju \u010dlanaka Ugovora u Europskoj uniji (UEU) i Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).<\/p>\n

S opravdanim oprezom prema dometima odluka Ustavnog suda, pogotovo u svjetlu njegova dosada\u0161njeg rada (primjerice, referendumsko pitanje o zabrani outsourcinga<\/em> proglasio je nedopu\u0161tenim) i uz punu svijest o klasnom karakteru prava, kako onog na razini dr\u017eava \u010dlanica tako i onog na razini same Europske unije, detaljnije \u0107emo se pozabaviti indikativnim propustom Vrhovnog suda RH u primjeni i tuma\u010denju europskog prava.<\/p>\n

Naime, ve\u0107 se u prvostupanjskom postupku pred Trgova\u010dkim sudom u Zagrebu pojavilo pitanje primjene europske Direktive 93\/13 o nepo\u0161tenim uvjetima u potro\u0161a\u010dkim ugovorima, koja je donesena radi za\u0161tite minimalnih prava potro\u0161a\u010da kao slabije ugovorne strane, a u hrvatski je pravni sustav implementirana Zakonom o za\u0161titi potro\u0161a\u010da. Dok prvostupanjski sud tuma\u010di tu Direktivu u skladu s njezinim smislom (ratio legis<\/em>), ve\u0107 je Visoki trgova\u010dki sud interpretira potpuno suprotno, odnosno na \u0161tetu umjesto u cilju za\u0161tite potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Ekonomski razlozi i “jezi\u010dna jasno\u0107a”<\/strong><\/p>\n

Ni Vrhovni sud “nije imao dodatnog znanja, inspiracije i volje da se dublje upusti u razja\u0161njavanje fenomenologije valutne klauzule kako bi do\u0161ao do pravog zaklju\u010dka. (…) Ograni\u010dio se na pitanje je li ugovor bio jasan klijentima u smislu jezi\u010dne, odnosno gramati\u010dke ispravnosti. Po\u0161to je utvrdio da su ugovori u tom smislu bili jasni, Vrhovni sud zaklju\u010duje: ‘Nema mjesta ocjenjivati po\u0161tenost ovih ugovornih odredbi primjenom testa po\u0161tenosti, propisanog tim zakonskim odredbama.’ Ovakav stav Vrhovnog suda je razo\u010daravaju\u0107i i daleko je ispod utemeljenosti prvostupanjske presude, pa se mo\u017ee re\u0107i da je i sramotan za struku”, ocijenio<\/a> je Ivan Lovrinovi\u0107 s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

Koliko je ovakav stav Vrhovnog suda sramotan za struku, koliko je otvorio brojna pravna pitanja i koliko je unio dodatnu nesigurnost umjesto \u0161to je razrije\u0161io onu pravnu, detaljno je argumentirala Udruga Franak u svom zahtjevu<\/a> za pokretanje postupka protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom. Prema tom zahtjevu, Vrhovni je sud po\u010dinio dvostruku povredu Ugovora o funkcioniranju Europske unije: najprije onu postupovnu, jer je propustio uputiti prethodno pitanje o primjeni Direktive 93\/13 Europskom sudu (njemu su se, ina\u010de, u vezi tuma\u010denja te Direktive obra\u0107ali najvi\u0161i sudovi \u0160panjolske, Italije, Francuske, Rumunjske, Belgije, Ma\u0111arske…, ali ne i onaj Hrvatske), a onda i onu koja se ti\u010de merituma spora, odnosno odbio je ocjenjivati po\u0161tenost odredbi o valutnoj klauzuli vezanoj uz \u0161vicarski franak.<\/p>\n

U vezi ovog potonjeg, Europski sud jasno ka\u017ee da “zahtjev prema kojem ugovorna odredba mora biti jasno i razumljivo sastavljena podrazumijeva obvezu ne samo da konkretna odredba potro\u0161a\u010du bude gramati\u010dki jasna i razumljiva, nego i da su potro\u0161a\u010du tako\u0111er jasni i razumljivi ekonomski razlozi koji se nalaze u pozadini primjene te ugovorne odredbe kao i odnos izme\u0111u te odredbe i ostalih odredbi ugovora”.<\/p>\n

Potro\u0161a\u010di \u2013 slabija ugovorna strana<\/strong><\/p>\n

Ekonomskim razlozima koji su u pozadini primjene ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli Vrhovni se sud, vidimo, nije dao zamarati: Direktivu 93\/13 koja je donesena radi za\u0161tite minimalnih prava potro\u0161a\u010da kao slabije ugovorne strane, i \u0161to se ti\u010de pregovara\u010dke pozicije i \u0161to se ti\u010de razine obavije\u0161tenosti, upotrijebio je protiv istih tih potro\u0161a\u010da odbiv\u0161i odlu\u010divati o po\u0161tenosti spornih odredbi zato \u0161to su one bile \u2013 formalno-gramati\u010dki ispravne!<\/p>\n

“Vrhovni sud RH je pojam valutne klauzule razmatrao tek op\u0107enito u smislu poznatosti samog termina, umjesto da razmatra jasno\u0107u i razumljivost konkretne odredbe u konkretnoj vrsti ugovora (potro\u0161a\u010dko kreditiranje) i to na na\u010din da otplatu kredita vezuje za \u0161vicarski franak, valutu koja se nedvojbeno u Republici Hrvatskoj prvi put pojavljuje 2004. godine, i to na ovaj posredan na\u010din, upravo kroz sporne potro\u0161a\u010dke kredite, da bi ve\u0107 2008. prestankom ovog na\u010dina kreditiranja ponovno nestala. Sud je zanemario \u010dinjenicu da gra\u0111ani nikakva vlastita iskustva u pogledu valute \u0161vicarski franak nisu imali po\u0161to se ova valuta nikada, pa ni danas, nije koristila bilo kao oblik pla\u0107anja, bilo valuta uz koju bi se vezivale bilo kakve obveze ili pla\u0107anje (…)”, stoji u\u00a0prijavi<\/a>\u00a0udruge Franak Europskoj komisiji.<\/p>\n

Ishod prvog kolektivnog slu\u010daja u Hrvatskoj je razo\u010daravaju\u0107i i mo\u017ee se ocijeniti kao pobjeda pravne nesigurnosti: pitanje je kako \u0107e se nakon njega op\u0107inski sudovi odnositi prema individualnim tu\u017ebama nositelja kredita u \u0161vicarskim francima (njihova je praksa do sada bila \u0161arolika, no u pojedinim su slu\u010dajevima znali prepoznati potro\u0161a\u010de kao slabiju ugovornu stranu). Zanimljivo je tako\u0111er da su vi\u0161e sudske instance u kolektivnom sporu banaka (vjerovnika) i nositelja kredita (du\u017enika) stale na stranu mo\u0107nijih, \u0161to se mo\u017ee tuma\u010diti potrebom da se sada\u0161nji poredak odr\u017eava uz \u0161to manji rizik \u2013 mogli bismo \u010dak zaklju\u010diti da \u0161to je sudska instanca vi\u0161a, u njezinim se presudama za\u0161tita postoje\u0107eg poretka vi\u0161e o\u010dituje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O\u010dekivani status quo potvrdila je kako nemo\u0107 ministra financija Borisa Lalovca da prona\u0111e zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) i osam tu\u017eenih poslovnih banaka, tako i odluka Vrhovnog suda objavljena sredinom svibnja, kojom je odbijena revizija tu\u017eitelja, a potvr\u0111ena presuda Visokog trgova\u010dkog suda…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":7871,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,34],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-7801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-tranzicija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7801"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7881,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7801\/revisions\/7881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7801"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7801"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7801"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7801"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}