{"id":7776,"date":"2015-06-18T07:00:24","date_gmt":"2015-06-18T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7776"},"modified":"2015-06-17T23:10:44","modified_gmt":"2015-06-17T22:10:44","slug":"florin-neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7776","title":{"rendered":"Premijer pod optu\u017ebom i zaokret prema novoj autoritarnosti"},"content":{"rendered":"

Krajem pretpro\u0161log tjedna objavljena je optu\u017enica protiv rumunjskog premijera za korupciju koja je po svemu sude\u0107i bila dio koordiniranog poku\u0161aja smjene aktualne vlade. Iako korupcija doista predstavlja ozbiljan problem u vrhu rumunjske politike, kao uostalom i u drugim zemljama, posljednja je afera jo\u0161 jednom pokazala kako se antikorupcijske kampanje koriste u tranzicijskim sukobima razli\u010ditih frakcija vladaju\u0107e klase.<\/b><\/p>\n

Protiv rumunjskog premijera Victora Ponte je 5. lipnja podignuta optu\u017enica za vi\u0161e koruptivnih djela, uklju\u010duju\u0107i navodnu prevaru, pranje novca i krivotvorenje. Uz to, Ponta je optu\u017een za sukob interesa jer je biv\u0161eg suradnika imenovao ministrom u svojoj vladi. Svega nekoliko minuta nakon objave Dr\u017eavne uprave za borbu protiv korupcije, opozicija je podnijela prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Pontinoj vladi. \u010cinilo se kao da je Pontinom opstanku na mjestu premijera i \u010ditavoj politi\u010dkoj karijeri prakti\u010dki odzvonilo u manje od pola sata. No gotovo dva tjedna kasnije, Ponta je jo\u0161 uvijek premijer: prvo je parlament odbio prijedlog o podizanju optu\u017enice za sukob interesa, a onda prijedlog izglasavanja nepovjerenja vladi nije skupio nu\u017ean broj glasova. Za sada je Ponta pre\u017eivio ovu politi\u010dku oluju, ali se nalazi daleko od sigurnosti.<\/p>\n

Pitanje koje moramo postaviti je sljede\u0107e: \u0161to zna\u010di podizanje optu\u017enice protiv Ponte? Je li u pitanju istinska u\u010dinkovitost trenutne antikorupcijske kampanje, koja dakle dose\u017ee sve do najvi\u0161eg e\u0161alona rumunjskih politi\u010dara \u2013 kao \u0161to tvrde Pontini protivnici? Ili se pak radi o tome da je sudstvo uvu\u010deno u politi\u010dku borbu \u2013 kao \u0161to tvrde Pontini prista\u0161e? Obje interpretacije, iako u svakoj ima ne\u0161to istine, treba odbaciti u korist tre\u0107e: pomaka rumunjske dr\u017eave i dru\u0161tva prema autoritarnosti.<\/p>\n

Kako bismo ovo objasnili, prvo trebamo demistificirati antikorupcijsku kampanju. Svakako, po\u017eeljno je da korumpirani politi\u010dari budu privedeni pravdi ako to zaslu\u017euju. Zahvaljuju\u0107i prirodi rumunjske tranzicije nakon 1989. godine, politi\u010dari su \u010desto kombinirali politi\u010dku i ekonomsku mo\u0107 te djelovali u sklopu sveobuhvatne mre\u017ee interesa i me\u0111uzavisnosti. Kontrola dr\u017eavnih institucija, imovine i resursa bila je klju\u010dna u tolikoj mjeri da je dr\u017eavna birokracija postala samo dodatak mo\u0107nim privatnim ekonomskim interesima. Ovaj se odnos po\u010deo mijenjati nakon 2004. godine: predsjednik Traian B\u0103sescu otvorio je zemlju globalnim tokovima kapitala u nadi da \u0107e ovo nagristi snagu doma\u0107ih mo\u0107nika te je istovremeno po\u010deo ja\u010dati klju\u010dne dr\u017eavne institucije (poput sudstva, policije i tajnih slu\u017ebi) kako bi ih uklju\u010dio u borbu protiv doma\u0107eg kapitala.<\/p>\n

Zakon i red<\/strong><\/p>\n

To je nazvano antikorupcijskom kampanjom, koju su \u010dvrsto podr\u017eali europski du\u017enosnici i ameri\u010dka ambasada. Dakle, antikorupcijska borba je neodvojiva od pomaka prema globalnom kapitalu te slabljenja lokalnog kapitala i logi\u010dno je da su je predstavnici prvoga podr\u017eali svim raspolo\u017eivim sredstvima. Pod ovim utjecajima, korupcija je postala vrlo op\u0107enit pojam koji je velik broj prijestupa po\u010deo tretirati kao kaznena djela, pri \u010demu su se slu\u010dajevi koji se bave korupcijom na sudovima rje\u0161avali po ubrzanom postupku (u usporedbi s regularnim slu\u010dajevima \u010dije rje\u0161avanje i dalje kasni zbog stalnih odgoda). Uz to, kazne za osobe osu\u0111ene zbog korupcije mnogostruko su se pove\u0107ale, do te mjere da sada silovatelj ili ubojica dobivaju manju zatvorsku kaznu od osobe osu\u0111ene zbog korupcije.<\/p>\n

Ova kampanja uistinu je postigla svoju svrhu. Ve\u0107ina velikih lokalnih vlasnika kapitala sa sna\u017enim politi\u010dkim vezama sada je u zatvoru, dok su mnogi drugi pod istragom. Kao \u0161to smo pisali ranije<\/a>, \u010dak se ni oni koji su otvoreno podr\u017eavali kampanju protiv korupcije predsjednika B\u0103sescua nisu izvukli neka\u017enjeno. U me\u0111uvremenu, proces je vodio sve ve\u0107oj autonomiji dr\u017eavne birokracije, osobito sudstva i tajnih slu\u017ebi (dvaju ogranaka koji su nadle\u017eni za nadziranje i ka\u017enjavanje ve\u0107ine slu\u010dajeva korupcije), i posljedi\u010dno do daljnje demonizacije politi\u010dke klase. Politi\u010dari i sama politika po\u010deli su se razumijevati kao smetnja, odnosno ljudi koji jo\u0161<\/em> nisu poslani u zatvor, a krivnja je izjedna\u010dena s pripadno\u0161\u0107u politi\u010dkoj klasi, i samo je pitanje vremena kada \u0107e se i slu\u017ebeno dokazati. Politi\u010dki mehanizmi kontrole zamijenjeni su institucijama “reda i zakona”, nad kojima nema nikakvog politi\u010dkog nadzora i koje su podlo\u017ene samo unutarnjoj kontroli.<\/p>\n

Ovo je bio glavni prijepor i u Pontinom slu\u010daju. Optu\u017enicu koju je podigao tu\u017eitelj velik dio javnosti i Pontini suparnici odmah su smatrali dokazom njegove krivnje i zbog toga je zatra\u017eeno da smjesta da ostavku. Samo je manjina (nekolicina ljevi\u010dara \u010dija je uloga silom prilika ponovno reducirana na branjenje liberalnih vrijednosti) bila spremna istaknuti da je premijer nedu\u017ean dok mu se ne doka\u017ee krivnja. Ali \u010dini se da to vi\u0161e ne vrijedi za rumunjsko sudstvo: nedavno je politi\u010darku optu\u017eenu za korupciju i mito sud proglasio nedu\u017enom, me\u0111utim ona je ve\u0107 provela \u0161est mjeseci u zatvoru zbog tih optu\u017ebi, \u0161to je uni\u0161tilo cijelu njenu karijeru i uzdrmalo \u017eivot do temelja. Po zakonu, tu\u017eitelj koji je bio zadu\u017een za slu\u010daj nije odgovoran za svoju odluku, a dr\u017eava nema obvezu platiti ikakvu kompenzaciju \u017ertvama sudskih pogre\u0161aka poput ove. Ukratko, dok se ljude de facto<\/em> smatra krivima prije su\u0111enja, ne postoji nikakav civilni nadzor ni na\u010dini kontrole sudstva.<\/p>\n

Primat sudstva nad politikom<\/strong><\/p>\n

U takvim okolnostima uop\u0107e nije iznena\u0111uju\u0107e da premijer jo\u0161 nije dao ostavku. \u0160tovi\u0161e, u rijetkoj gesti politi\u010dke samorefleksije Ponta je priznao da se nalazi u privilegiranom polo\u017eaju za obranu od sudskim optu\u017ebi. “Obi\u010dni” ljudi nalaze se u mnogo ranjivijoj situaciji kada su suo\u010deni sa sudskim sustavom. Bez da pretvorimo premijera u \u017ertvu ili metu sudstva, kao \u0161to se sam opisao, ipak trebamo zapaziti da je taj slu\u010daj uistinu simptom trenutnog odnosa izme\u0111u politi\u010dke klase i sudstva u Rumunjskoj: na temelju pukih sumnji neizabrani tu\u017eitelj koji nikome ne odgovara za svoj rad mo\u017ee uzrokovati ostavku izabranog premijera ili parlamentarnog zastupnika.<\/p>\n

Ono \u0161to je potaklo val teorija zavjere me\u0111u Pontinim prista\u0161ama bila je ranije spomenuta podudarnost izme\u0111u objave optu\u017enice i prijedloga za izglasavanje nepovjerenja vladi. Nesposobna formirati ve\u0107insku koaliciju koja bi smijenila premijera, oporba je iskoristila priliku u nadi da \u0107e optu\u017enica ili natjerati premijera da da ostavku ili skupiti dovoljan broj glasova za izglasavanje nepovjerenja. Nije se dogodilo ni jedno ni drugo, unato\u010d zna\u010dajnim naporima da se pokrenu i masovni uli\u010dni prosvjedi. Za sada premijer ostaje na du\u017enosti, ali glavni \u0107e problemi ostati isti.<\/p>\n

Stvari dodatno komplicira \u010dinjenica da je trenutni skandal koji okru\u017euje premijera stvorio novu kontradikciju: onu korupcije nasuprot protivljenju mjerama \u0161tednje. Dok ve\u0107ina ukazuje na Pontinu navodnu korumpiranost, drugi su skloni ukazati na njegova konkretna ekonomska postignu\u0107a, koja su ni\u0161ta manje nego impresivna. Koriste\u0107i mje\u0161avinu liberalnog kejnzijanizma radi pove\u0107anja potro\u0161nje i mekih neoliberalnih mjera kako bi zadovoljio velike kompanije, Ponta je omogu\u0107io ekonomski rast koji je jedan od najve\u0107ih u Europi u posljednje tri godine te efektivno poduzimao mjere za ubla\u017eavanje posljedica mjera \u0161tednje koje je nametnula prethodna vlada. Pove\u0107ao je minimalnu pla\u0107u i mirovine te smanjio poreze na dohodak i PDV na osnove prehrambene artikle, \u0161to su mjere usmjerene na pomaganje najsiroma\u0161nijima i najranjivijima. Ostaje jo\u0161 mnogo posla, ali ovo su bile prve takve mjere nakon 2007. godine. Ponta je efektivno zaustavio ciklus mjera \u0161tednje. Iako mu to nije pomoglo da pobijedi na predsjedni\u010dkim izborima pro\u0161le godine, \u010dini se da mu poma\u017ee zadr\u017eati mjesto premijera.<\/p>\n

Autoritarna klasna ofanziva<\/strong><\/p>\n

Naravno, ne bismo trebali biti prisiljeni birati izme\u0111u borbe protiv korupcije i dokidanja mjera \u0161tednje. Ali budu\u0107i da su, naposljetku, i jedno i drugo klasne politike koje izra\u017eavaju duboko ukorijenjene klasne interese, nemogu\u0107e je ovaj aspekt ostaviti po strani. Barem u Rumunjskoj, antikorupcija je\u00a0tijekom tranzicijskog perioda bila neizostavni dio neoliberalnog diskursa. Bila je usmjerena protiv korumpiranih politi\u010dara, ali neizravno je podr\u017eavala diskurs protiv siroma\u0161nih i protiv socijalne dr\u017eave kao oblika “korumpiranja” siroma\u0161nih, kao oblika kupovanja njihovih glasova. Na Pontine ekonomske mjere dokidanja “\u0161tednje” ukazuje se upravo kao na oblik populisti\u010dke korupcije, poku\u0161aj zadr\u017eavanja bira\u010dkog tijela. Antikorupcijska kampanja protiv Ponte bila je dakle neodvojiva od kampanje protiv njegovih bira\u010da: uglavnom ruralnog stanovni\u0161tva i urbane sirotinje.<\/p>\n

Ovaj je mehanizam bio prisutan ve\u0107 tijekom pro\u0161logodi\u0161nje predsjedni\u010dke kampanje. Pontini bira\u010di demonizirani su kao neobrazovani, siroma\u0161ni, glupi, stari i ovisni o alkoholu, spremni prodati svoje glasove za pi\u0107e. Mnogi su \u010dak tvrdili da takvi ljudi ne bi uop\u0107e smjeli imati pravo glasa, a mladi ljudi iz srednje klase odlazili su u sela kako bi nadgledali tamo\u0161nje izbore. Ponta je izgubio i urbana srednja klasa proslavila je svoju pobjedu. Ali uz Pontu koji je i dalje premijer i aktivno provodi politiku suprotnu mjerama \u0161tednje, borba nije gotova. Trenutno previranje koje okru\u017euje Pontu i pozivi na njegovu ostavku nisu usmjereni samo protiv njega nego i protiv njegovog bira\u010dkog tijela: oni izra\u017eavaju mr\u017enju prema dr\u017eavi koja funkcionira (neva\u017eno u kako maloj mjeri) u korist najsiroma\u0161nijih dijelova dru\u0161tva.<\/p>\n

Uz sudstvo nad kojim ne postoji nikakav politi\u010dki nadzor, uz kr\u0161enje temeljnih ljudskih prava (poput habeas corpusa<\/i>) koje bez ka\u017enjavanja provode tu\u017eitelji i policija diljem zemlje, uz politike protivne mjerama \u0161tednje koje se povezuju s korupcijom siroma\u0161nih i otvorenu mr\u017enju onih koji podr\u017eavaju antikorupcijsku borbu prema toj kategoriji ljudi, Rumunjska o\u010dito klizi prema autoritarizmu. \u010cini se da je jedina razlika u tome da nositelj u ovome slu\u010daju nije konkretna politi\u010dka stranka ili politi\u010dar, nego pravosudno-sigurnosni dio dr\u017eavnih institucija.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Protiv rumunjskog premijera Victora Ponte je 5. lipnja podignuta optu\u017enica za vi\u0161e koruptivnih djela, uklju\u010duju\u0107i navodnu prevaru, pranje novca i krivotvorenje…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":7797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[127],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-7776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-korupcija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7776"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7830,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7776\/revisions\/7830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7776"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7776"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7776"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7776"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}