{"id":7753,"date":"2015-06-16T07:00:27","date_gmt":"2015-06-16T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7753"},"modified":"2015-06-16T07:05:05","modified_gmt":"2015-06-16T06:05:05","slug":"bosna-skole_neuredeno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7753","title":{"rendered":"Reforma obrazovanja: strana\u010dko kadroviranje u doba mjera \u0161tednje"},"content":{"rendered":"

Vlada sarajevskog kantona naumila je provesti radikalne mjere \u0161tednje u sektoru obrazovanja. I ne sasvim poman pregled predvi\u0111enih reformskih zahvata dovoljan je da se proklamirani cilj – unaprje\u0111enje kvalitete obrazovanja – u\u010dini potpuno nerealnim. O\u010dito je da se radi o poku\u0161aju strana\u010dkih elita da \u0161to bezbolnije po vlastite kadrove provedu mjere \u0161tednje nalo\u017eene od strane me\u0111unarodnih institucija.<\/strong><\/p>\n

Na adresu kantonalnih odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, kao i svih osnovnih i srednjih \u0161kola u Kantonu Sarajevo, stigao je 9.5.2015. neprotokolisani i nepotpisani dokument kantonalne Vlade, sa vrlo karakteristi\u010dnim naslovom: “Program mjera racionalizacije bud\u017eeta ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo u cilju unapre\u0111enja kvaliteta nastavnog procesa i sukcesivne isplate tu\u017ebi uposlenika osnovnog i srednjeg obrazovanja”. Radi se o “radnoj verziji” spiska Vladinih dekreta kojima se, izme\u0111u ostalog, najavljuje otpu\u0161tanje tehnolo\u0161kih vi\u0161kova, zabrana daljnjeg zapo\u0161ljavanja, smanjivanje autonomije \u0161kola i njihovo potpuno podre\u0111ivanje Ministarstvu te ne\u010dega \u0161to se naziva “objedinjavanje stru\u010dnih slu\u017ebi”. Vlada koju \u010dine narodnja\u010dka Stranka demokratske akcije (SDA), “istinska ljevica” Demokratska fronta \u017deljko Kom\u0161i\u0107 (DF) i populisti\u010dki jezi\u010dak na vagi Bosanskohercegova\u010dka patriotska stranka (BPS), prosvjetnim je radnicima poru\u010dila da je “op\u0161ta\u2026 ocjena da je javni sektor (a prema tome i obrazovni sistem op.a.) u Bosni i Hercegovini predimenzioniran i nefunkcionalan u odnosu na potrebe i mogu\u0107nosti privrede i gra\u0111ana koji ga finansiraju”.<\/p>\n

Ne ulaze\u0107i u to o kakvoj “op\u0161tosti” se radi, o kojim podacima se uop\u0161te radi, odnosno na koje konkretne dijelove javnog sektora se misli, Vlada je zaklju\u010dila da je osnovno\u0161kolskom i srednjo\u0161kolskom obrazovanju u Kantonu Sarajevo potrebna “racionalizacija”, koja podrazumijeva: spajanje \u0161kola sa ciljem stvaranja jednakih uvjeta za rad, \u0161to zna\u010di ukidanje mati\u010dnih i pretvaranje u podru\u010dne svih \u0161kola koje imaju mali broj u\u010denika te fuzija svih osnovnih \u0161kola koje ne ispunjavaju uslove utvr\u0111ene standardom (min. 18 odjeljenja). Vi\u0161ak radnog prostora, osiguran kroz ovu mjeru racionalizacije, treba koristiti za iznajmljivanje i sticanje finansijske dobiti. Zatim, odre\u0111uje se smanjenje broja zaposlenih na osnovu penzioniranja i raspore\u0111ivanje vi\u0161ka zaposlenih (tzv. tehnolo\u0161kog vi\u0161ka) kroz program zbrinjavanja zaposlenika. Racionalizacija zna\u010di i promjene u na\u010dinu pla\u0107anja nastavnika nastavnika. Naime, oni koji ostanu u radnom odnosu bit \u0107e pla\u0107ani u zavisnosti od rezultata rada i uspjeha njihovih u\u010denika.<\/p>\n

Tako\u0111er se uvodi zabrana zapo\u0161ljavanja u svim osnovnim i srednjim \u0161kolama Kantona Sarajevo osim ukoliko se ne pribavi saglasnost resornog ministra. Niti prijem pripravnika i volontera se ne mo\u017ee vi\u0161e vr\u0161iti bez saglasnosti Ministarstva dok traju mjere iz ovoga programa. U\u0161teda se planira ostvariti i ukidanjem radnog mjesta no\u0107nog \u010duvara (kojeg video nadzor). Usluge \u0161efova \u0161kolskih ra\u010dunovodstava predvi\u0111a se zamijeniti uslugama privatnih agencija. Zabranjuje se uvo\u0111enje i pla\u0107anje prekovremenog rada, kao i isplata naknada za posebne rezultate rada, stimulacije i sli\u010dne naknade. Odre\u0111uje se preispitivanje pravilnika o unutra\u0161njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta s ciljem maksimalne racionalizacije potrebnog broja izvr\u0161ilaca i maksimalnog radnog anga\u017emana svih zaposlenih. Te u kona\u010dnici, predvi\u0111a se analiza pravilnika o unutra\u0161njoj organizaciji te procjenjivanje da li se odre\u0111eni poslovi mogu obavljati preraspodjelom ili pak objedinjavanjem odre\u0111enih poslova.<\/p>\n

Proma\u0161ena argumentacija \u0161tednje<\/b><\/p>\n

Glavni argument kantonalne Vlade jeste da \u0107e suficit koji \u0107e se ostvariti u\u0161tedama na osnovu navedenih mjera omogu\u0107iti “ne samo unapre\u0111enje kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa i stvaranje jednakih uvjeta za sve u\u010desnike u ovom procesu, ve\u0107 i rje\u0161avanje problema vansudskim nagodbama.\u201d Vansudske nagodbe se odnose na slu\u010dajeve u kojima su prosvjetni radnici tu\u017eili kantonalnu Vladu radi neispla\u0107enih li\u010dnih dohodaka u pro\u0161losti, \u0161to implicira da kantonalna vlada zapravo prijeti da \u0107e rigoroznim nametima i naru\u0161avanjem autonomije \u0161kolstva zapravo rije\u0161iti probleme koje je sama stvorila gomilanjem dugova. Drugim rije\u010dima, prosvjetni radnici \u0107e ispa\u0161tati jer im se duguje novac. Me\u0111utim, to nije glavni apsurd vladinog dekreta u poku\u0161aju.<\/p>\n

Glavni argument vlade za smanjivanje broja profesora, a to je pad nataliteta, a prema tome i smanjenje broja u\u010denika, demantovan je u statistikama poslatim sindikatima i osnovnim i srednjim \u0161kolama, u kojima je vidljivo da se broj u\u010denika u 2014. i 2015. pove\u0107ao u odnosu 2013. godinu (ove \u0161kolske godine upisano je 4432, pro\u0161le 4145, pretpro\u0161le 4049.) Iako broj u\u010denika jeste znatno manji u odnosu na 2000. godinu, Vlada nekako zna da \u0107e “ekonomsko-socijalne i kulturolo\u0161ke promjene” (niko ne navodi kakve ekonomsko-socijalne i kakve kulturolo\u0161ke promjene i na osnovu kojih se istra\u017eivanja do\u0161lo do takvih zaklju\u010daka), dovesti do daljnjeg smanjivanja broja u\u010denika.<\/p>\n

Vlada je tako\u0111er propustila da primijeti da su eventualni ekonomsko-socijalni razlozi smanjenja broja u\u010denika (zbog smanjenog nataliteta, ali i emigracije u EU) mo\u017eda upravo uzrokovani katastrofalnim ekonomskim politikama dosada\u0161njih kantonalnih i entitetskih vlada od 2000. godine do danas. Probleme namjerava rje\u0161avati tako \u0161to \u0107e zavrnuti ruku prosvjetnim radnicima i, potkopavaju\u0107i srednjo\u0161kolsko, a time i kvalitet visoko\u0161kolskog obrazovanja, dugoro\u010dno produbiti krizu, pove\u0107ati emigraciju i smanjenje nataliteta. Pored politi\u010dke proma\u0161enosti, razvidna je i dimenzija diletantizma u artikulaciji reformi \u010demu svjedo\u010di i \u010dinjenica da prijedlozi ovakvih reformi dolaze od Vlade na \u010dijem je \u010delu Elmedin-Dino Konakovi\u0107 (SDA), sportski menad\u017eer koji na Vi\u0161oj trenerskoj \u0161koli, u razmacima od jednog do dva dana, “polo\u017eio” 9 najva\u017enijih ispita i od ministra obrazovanja kantonalne vlade Elvira Kazazovi\u0107a (SDA), tako\u0111er profesora tjelesnog odgoja, koji nemaju nikakve stru\u010dne kvalifikacije, a kamoli iskustva u reformama obrazovnog sistema.<\/p>\n

\u0160kola za strana\u010dke kadrove<\/strong><\/p>\n

Da je tome tako svjedo\u010di i pau\u0161alni zaklju\u010dak da \u0107e se, navodno, ostvareni suficiti koristiti za “unaprje\u0111enje nastavno-obrazovnog procesa”, bez da je Vlada i pored silnih uvida u budu\u0107nost i jednom rije\u010dju nagovijestila koji su to ta\u010dni koraci u njegovom unaprje\u0111enju, ukoliko se npr. ukinu podru\u010dne \u0161kole te izvr\u0161i “natrpavanje” u\u010denika u objedinjene \u0161kole, koji \u0107e sa manjkom nastavnog kadra, sasvim sigurno, davati lo\u0161ije rezultate nego do sada. Kako Vlada onda misli ispuniti jednu od svojih direktiva koja podrazumijeva da bi nastavnici trebali biti pla\u0107ani na osnovu uspjeha svojih u\u010denika? Tako \u0161to \u0107e im onemogu\u0107iti printanje materijala (osim, o svome tro\u0161ku), ograni\u010diti pristup telefoniranju, ili tako \u0161to \u0107e im se smanjiti pla\u0107e na osnovu ideje o finansiranju \u0161kola “na osnovu broja u\u010denika kao kriterija”?<\/p>\n

“Satiri\u010dar ve\u0107 zami\u0161lja direktore kako stoje ispred \u0161kolskih toaleta i nastavnicima dijele po tri lista iz rolne, s napomenom da ih poslije upotrebe odlo\u017ee na odre\u0111eno mjesto, radi prodaje otkupljiva\u010dima. Iako bi valjalo razmisliti i o tome da se \u0161kolska kanalizacija nekako preusmjeri u bazene u kojima bi se skupljalo \u0111ubrivo za \u0161kolske farme, na kojima bi nastavnici bez dovoljno norme uzgajali krompir radi prodaje otkupljiva\u010dima”, prokomentirao je cjelokupnu situaciju voditelj projekta \u0160kolegijum Nenad Veli\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

U isto vrijeme je vrlo jasno \u0161ta je osnovna namjera ministarstva po pitanju stavljanja kompletne autonomije \u0161kola pod svoju \u0161apu. Prevashodno se radi o namjeri lak\u0161eg upo\u0161ljavanja poslu\u0161nih i ideolo\u0161ki podobnih strana\u010dkih kadrova, a time i \u0161irenje odanog glasa\u010dkog tijela, pa potom i lak\u0161a kontrola te preusmjeravanje dobiti od iznajmljivanja \u0161kolskih (javnih) povr\u0161ina privatnicima u d\u017eepove razli\u010ditih Vladinih “posrednika” i “reketa\u0161a”. Nema sumnje da bi i povjeravanje \u0161kolskih finansija privatnim agencijama, tako\u0111er donijelo lijepe procente u d\u017eepove politi\u010dara “posrednika”. Kada se sve uzme u obzir jasno je da se radi o “bosanskom funkcionisanju” mjera \u0161tednje predvi\u0111enih tzv. Britansko-njema\u010dkom inicijativom<\/a>, po ugledu na “bosansko funkcionisanje” bolonjskog procesa i drugih prilagodbi tr\u017ei\u0161tu od 1995. godine.<\/p>\n

Prilagodba planovima sa Zapada<\/strong><\/p>\n

Saudin Sivro, predsjednik sarajevskog kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja FBiH je na vladinu inicijativu reagovao vrlo hladno: “Racionalizacija se prvo treba provoditi spajanjem (fuzijom) \u0161kola, pa tek onda spajanjem odjeljenja i drugim aktivnostima. Prosvjetni radnici i Sindikat nisu krivci za smanjenje broja u\u010denika i pove\u0107anje broja zaposlenika, niti ih je neko pitao da li treba uvesti devetogodi\u0161nje osnovno obrazovanje, obavezno poha\u0111anje prva dva razreda srednje \u0161kole, uvesti nekoliko novih predmeta, smanjiti fond \u010dasova za pojedine predmete, pove\u0107ati fond \u010dasova za pojedine predmete i niz drugih tema koje su direktno ili indirektno proizveli ovakvu situaciju u obrazovanju.\u201d Sindikat za sada nema namjeru organizovati proteste ovim povodom, ali je Sviro upozorio da se, ukoliko se to poka\u017ee potrebnim, ne\u0107e libiti da se ponovi 21. maj 2013., dan mirnog protesta prosvjetnih radnika. Nejasno je kako \u0107e novi protest biti u\u010dinkovit prije po\u010detka naredne \u0161kolske godine, \u0161to Vladi ostavlja vremena da stvari uradi po svome.<\/p>\n

Diletantski pozivi na ruiniranje osnovno\u0161kolskog i srednjo\u0161kolskog obrazovanja dolaze upravo u trenutku sveop\u0161te krize vlasti u Federaciji BiH, kada ministri Demokratske fronte, radi nemogu\u0107nosti dogovora o raspodjeli direktorskih pozicija u javnim preduze\u0107ima Federacije napu\u0161taju vladaju\u0107u koaliciju SDA-HDZ-DF na federalnom, \u010dime se otvara i mogu\u0107nost krize kantonalnog nivoa vlasti, u kojoj tako\u0111er participira DF. Jasno je da se SDA \u017euri sa sprovo\u0111enjem Njema\u010dko-britanske inicijative i mjera \u0161tednje vezanih za program Compact for Growth and Jobs<\/em> za Bosnu i Hercegovinu te je stoga svojim nekompetentnim kadrovima sugerirala \u0161tednju po svaku cijenu, a oni su se okomili na najslabiju kariku – prosvjetne radnike. I to koriste\u0107i se bizarnom logikom da \u0107e nastava biti unaprije\u0111ena smanjenjem broja nastavnika i zatvaranjem \u0161kola.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na adresu kantonalnih odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, kao i svih osnovnih i srednjoh \u0161kola u Kantonu Sarajevo, stigao je 9.5.2015. neprotokolisani i nepotpisani dokument…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7765,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-7753","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7753"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7753\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7775,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7753\/revisions\/7775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7753"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7753"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7753"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7753"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}