{"id":773,"date":"2014-05-07T07:00:13","date_gmt":"2014-05-07T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=773"},"modified":"2021-02-25T11:06:51","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:51","slug":"logika-periferne-drzave-korupcija-kao-politicki-instrument","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=773","title":{"rendered":"Logika periferne dr\u017eave – korupcija kao politi\u010dki instrument"},"content":{"rendered":"

Uz takozvane kulturne ratove, korupcija se pojavljuje kao gotovo jedina tema u hrvatskom medijskom i politi\u010dkom prostoru. Ne samo da je sva dru\u0161tvena pa\u017enja i politi\u010dka mobilizacija usmjerena ka intrigama otkrivanja\/zata\u0161kavanja korupcijskih skandala, ve\u0107 puno presudnije, sva politi\u010dka imaginacija je svedena na korupciju kao jedini preostali eksplanatorni okvir za razumijevanje dru\u0161tvenih procesa. Pitanje je kako razumjeti korupciju kao dru\u0161tveni proces.<\/strong><\/p>\n

Iako je prva petoljetka ekonomske krize ve\u0107 iza nas, obrasci obja\u0161njavanja uzroka i prijedlozi rje\u0161enja izlaska i dalje\u00a0su prili\u010dno tvrdoglavi i sku\u010deni. Kako kriza funkcionira i kao kona\u010dna ovjera neuspjeha tranzicijskog puta, identi\u010dni su obrasci i njihovi obzori u igri kad se poku\u0161ava podvu\u0107i valorizacijska crta ispod procesa restauracije kapitalizma u Hrvatskoj. Osnovne razloge analiti\u010dkih manjkavosti tih obrazaca mo\u017eemo prona\u0107i u dvjema ishodi\u0161nim premisama: 1) dr\u017eava i tr\u017ei\u0161te su dva potpuno razdvojena dru\u0161tvena entiteta; njihov odnos je fundamentalno antagonisti\u010dki; krimen je uvijek na strani dr\u017eave 2) razvoj kapitalizma u Hrvatskoj promatra se iz perspektive normativnog ideala dosti\u017enog svakoj dr\u017eavi pod uvjetom da slijedi ud\u017ebeni\u010dke i\/ili briselske upute; iz jednad\u017ebe se izuzimaju odnosi kapitalisti\u010dke konkurencije i globalna podjela rada; korupcija se tretira kao glavna prepreka proplamsaju poduzetni\u010dkih sloboda i njen se korijen nalazi u mentalitetnim zadanostima. Oslanjanje na ove dvije nazna\u010dene premise prije\u010di nas da sagledamo dr\u017eavu kao kapitalisti\u010dku dr\u017eavu, odnosno da ustanovimo koje su strukturne funkcije dr\u017eave u reprodukciji kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje i da smjestimo te uvide u konkurentsku dinamiku globalnog kapitalizma te da istra\u017eimo kako su te strukturne funkcije artikulirane u perifernim dr\u017eavama poput Hrvatske. Osim bistrenja ideolo\u0161kog mulja, pristup dr\u017eavi li\u0161en histeri\u010dnog papagajstva bilo poduzetni\u010dkih heroja bilo civilnodru\u0161tvenih lijepih du\u0161a, ocrtat \u0107e nam i dinamiku politi\u010dkog polja, odnosno njegovu strukturnu sku\u010denost u hrvatskom kontekstu.<\/p>\n

Kapitalisti\u010dka dr\u017eava<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eava je neophodna za reprodukciju kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa. Pored toga \u0161to jam\u010di pravnu nedodirljivost privatnog vlasni\u0161tva, ona sudjeluje i u neposrednijim ekonomskim zahvatima kao \u0161to je na primjer ulaganje u javnu infrastrukturu poput prometnog sustava u koji zbog neisplativosti niti jedan kapitalist nikad ne bi ulo\u017eio, a ta infrastruktura je presudna za odr\u017eivost sistema i privatne profite. Tako\u0111er, dr\u017eava kroz zdravstveni i \u0161kolski sustav izravno sudjeluje u reprodukciji radne snage, odnosno \u010dini ju produktivnijom za kapital. Me\u0111utim, ono \u0161to je presudno za na\u0161u perspektivu jest da dr\u017eava mora koordinirati reprodukciju kapitalisti\u010dkog sistema, odnosno rije\u010dima Friedricha Engelsa, ona se pona\u0161a kao idealni kolektivni kapitalist. Bez obzira na utje\u0161ne pri\u010de o tr\u017ei\u0161nom ekvilibriju, netko mora koordinirati konfliktne interese razli\u010ditih jedinica kapitala i razli\u010ditih sektora. Dr\u017eava to \u010dini razli\u010ditim regulatornim mjerama i makroekonomskim odlukama. Konfliktne interese mo\u017eemo locirati u kontradikcijama na vi\u0161oj razini apstrakcije \u2013 npr. svaki pojedini kapitalist nastoji \u0161to vi\u0161e sniziti cijenu rada u vlastitoj firmi i time si priskrbiti ve\u0107u profitnu marginu, no tako\u0111er mu nije u interesu da to rade i ostali kapitalisti u drugim sektorima jer bi na taj na\u010din uni\u0161tili potra\u017enju za njegovim proizvodima i onemogu\u0107ili mu realizaciju vi\u0161ka vrijednosti stvorenog u proizvodnji \u2013 kao i u konkretnijim formacijama npr. odlukom o monetarnoj politici koja \u00a0ide u prilog financijskom i uvozni\u010dko-trgova\u010dkom sektoru, ali ko\u010di razvoj proizvodno-izvoznog sektora. Jer s obzirom na konkurentsku unutarsektorsku i me\u0111usektorsku dinamiku raspodjele ukupnog dru\u0161tvenog profita, nije mogu\u0107e da interesi jedinice kapitala ili odre\u0111ene frakcije korespondiraju u potpunosti s interesom kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje kao cjeline. Tu na scenu mora stupiti dr\u017eava nastoje\u0107i pomiriti kratkoro\u010dne konkurentske interese pojedinih kapitala i frakcija i dugoro\u010dan interes reprodukcije kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n

Dakle, nu\u017ena je uspostava dr\u017eave kao relativno autonomnog politi\u010dkog polja unutar kojeg se konsolidiraju konfliktni interesi razli\u010ditih frakcija kapitala. Odvajanje dr\u017eave od proizvodnih odnosa za ideolo\u0161ki efekt ima njihovo tretiranje kao odnosa sli\u010dnih prirodnima, koje dr\u017eava svojim djelovanjem kontaminira i ugro\u017eava. No, upravo zbog te odvojenosti od proizvodnih odnosa dr\u017eava ima potencijal da integrira interese vladaju\u0107e klase i da osigura stabilnu vladavinu kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa. To \u010dini formiraju\u0107i, gram\u0161ijevskim rje\u010dnikom, blok mo\u0107i. Zbog navedenih konfliktnih interesa razli\u010ditih kapitala unutar bloka mo\u0107i uvijek je jedna frakcija hegemona. Ona si priskrbljuje koincidiranje vlastite dugoro\u010dne strategije s kolektivnim interesom bloka mo\u0107i sputavaju\u0107i ostale frakcije vladaju\u0107e klase. No, osim unutarnjih konflikata, vladaju\u0107a klasa je u konfliktu s podre\u0111enim klasama i za reprodukciju sistema nu\u017eno je integrirati odre\u0111ene dijelove narodnih klasa u blok mo\u0107i. S obzirom na formalnu jednakost u kapitalizmu koju u\u017eivaju i oni koji ne posjeduju ni\u0161ta osim vlastite radne snage i na nepodudaranje ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i, nu\u017eno je upotrijebiti razli\u010dite mehanizme konsenzualne integracije dijelova podre\u0111enih klasa i uspostavu hegemonije. Treba ista\u0107i da razli\u010dite krizne situacije uklju\u010duju obustavu gore navedenih jednakosti i separacija, poznatih u raznim fa\u0161isti\u010dkim oblicima bur\u017eoaskih vladavina, no ovdje nam je bitno ukazati na osnovne mehanizme funkcioniranja kapitalisti\u010dke dr\u017eave bez posezanja za ekstremnijim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Blok mo\u0107i<\/strong><\/p>\n

Kako je u Hrvatskoj artikuliran blok mo\u0107i? Koja frakcija kapitala dr\u017ei hegemonu poziciju i na koji na\u010din su integrirani dijelovi podre\u0111enih klasa? Mo\u017eda je najilustrativniji primjer od kojeg se mo\u017ee krenuti lanjska pri\u010da oko referenduma za ulazak u Europsku uniju. Od samog osamostaljenja pa do dva dana nakon referenduma nitko iz e\u0161alona vladaju\u0107e klase nije zucnuo ni minimalni prigovor na eurointegracijske procese. Par dana nakon referenduma javili su se glasnogovornici nacionalne bur\u017eoazije (prvenstveno iz prehrambeno-prera\u0111iva\u010dkog sektora) tra\u017ee\u0107i pomo\u0107 od dr\u017eave. Naime, ulaskom u EU Hrvatska je morala automatski istupiti iz CEFTA-e unutar koje je ostvarivala pozitivnu trgovinsku bilancu, a posebno je pogodovala spomenutom sektoru. Jasno su izlo\u017eili svoj strah da \u0107e ih konkurencija na evropskom tr\u017ei\u0161tu pokopati i ucjenjuju\u0107i Vladu radnim mjestima navijestili da \u0107e u slu\u010daju izostanka bilo kakve pomo\u0107i premjestiti pogone na istok, u BiH i Srbiju. Njihova apsolutna \u0161utnja u predreferendumskim raspravama jasan je indikator odnosa u bloku mo\u0107i i hegemonije financijskog i trgova\u010dko-uvoznog kapitala. Kroz cijeli tranzicijski period dr\u017eava je putem eurointegracijskih procesa organizirala liberalizaciju trgovine i monetarnu politiku stabilnog i apreciranog te\u010daja, uvjete reprodukcije kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa iz perspektive dugoro\u010dnih interesa navedenih frakcija kapitala. S obzirom da su ti kapitali u ve\u0107inski stranom vlasni\u0161tvu dolazimo do specifi\u010dnosti periferne kapitalisti\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n

Hrvatska dr\u017eava je ulaskom u EU veliku ve\u0107inu funkcija idealnog kolektivnog kapitalista prenijela na tu nadnacionalnu formaciju. Kao \u0161to je poznato, u Europskoj uniji postoji odre\u0111ena podjela rada izme\u0111u njenih institucija i sporazuma te nacionalnih dr\u017eava \u2013 trgovinska, monetarna i fiskalna politika su \u0161to u potpunosti \u0161to dominantno odre\u0111eni europskim okvirom, dok su nacionalne dr\u017eave u prvom redu zadu\u017eene za i dalje segmentirana tr\u017ei\u0161ta rada i socijalnu proviziju. Logika osnovnih ekonomskih odnosa nam sugerira da je i ono \u0161to je preostalo pod upravljaju\u0107om rukom nacionalnih dr\u017eava presudno odre\u0111eno politikama koje diktira EU na zajedni\u010dkoj razini. Uz taj institucionalno sku\u010deni manevarski prostor za politi\u010dko-ekonomsko djelovanje i \u010dinjenica da je bankarski sustav u stranim rukama gotovo u potpunosti ve\u017ee ruke<\/a> bilo kakvom poku\u0161aju hegemonijskih promjena u bloku mo\u0107i i li\u0161ava dr\u017eavu, odnosno neku progresivniju snagu koja bi eventualno preuzela vlast, bilo kakvog prostora za politi\u010dko djelovanje i samim tim presudno su\u017eava politi\u010dku dinamiku u zemlji.<\/p>\n

Hegemonijski odnosi<\/strong><\/p>\n

Pritom se pojavljuje kontradikcija vezana uz funkcioniranje hegemonijskih odnosa u bloku mo\u0107i. Odnosno, hegemonija frakcije financijskog i trgova\u010dkog kapitala me\u0111u vladaju\u0107om klasom ne korespondira s hegemonijom integriranja podre\u0111enih klasa. Postojao je kratak period od 2003. do 2008. kad je ta frakcija uspijevala integrirat dijelove podre\u0111ene klase kroz strategiju imovinske inflacije i masovno kreditiranje potro\u0161nje ku\u0107anstava, no dolaskom krize ta je strategija postala nemogu\u0107a kao dominantna i ve\u0107ina hegemonijskog rada prepu\u0161tena je dr\u017eavi, strankama i povezanim fragmentima nacionalne bur\u017eoazije. A klju\u010dni mehanizam integracije je korupcija. Korupcija periferne dr\u017eave je strate\u0161ki odgovor na me\u0111unarodnu kapitalisti\u010dku konkurenciju i osiroma\u0161enje \u0161irokih slojeva, a ne neizbrisiv talog nekog imaginiranog balkansko-socijalisti\u010dkog mentaliteta. Radi se o jedinom instrumentu aktivne ekonomske politike koji je preostao na raspolaganju lokalnim politi\u010dkim akterima. Tu nam nije cilj ni na koji na\u010din braniti koruptivne radnje ve\u0107 ih smjestiti u strukturni kontekst.<\/p>\n

Nakon \u0161to su frakcije nacionalne bur\u017eoazije uvidjele da se ne mogu nositi s ja\u010dom konkurencijom sa Zapada ili da im nivo potra\u017enje nije dovoljan za profitabilno djelovanje, okrenuli su se dr\u017eavnom prora\u010dunu i koruptivnim poslovima \u010dijim sudskim epilozima ili bar medijskim aferama svjedo\u010dimo svakodnevno. Jednostavno, nisu kao u neoliberalnoj bajci pravedne tr\u017ei\u0161ne utakmice nakon poraza rekli \u2013 OK, priznajemo, slabiji smo, idemo ku\u0107i. Zbog toga su presudno povezani sa strankama jer im one omogu\u0107uju unosne poslove, od pumpanja cijena kilometra autoceste do predste\u010dajnih nagodbi. S druge strane, stranke, barem zasad, omogu\u0107uju i integraciju dijela podre\u0111enih klasa i njihovo pacificiranje. I tu je korupcija kroz prijevremena umirovljenja i zapo\u0161ljavanja u javnom sektoru jedini mehanizam na raspolaganju. Hegemona frakcija kapitala je prepustila integraciju dr\u017eavnim aparatima tra\u017ee\u0107i pritom \u0161to ni\u017ee poreze i socijalna davanja, direktno ugro\u017eavaju\u0107i taj integracijski balans. U situaciji u kojoj korupcija funkcionira kao efekt kontradikcije u bloku mo\u0107i, dolazi do mije\u0161anja razli\u010ditih funkcija dr\u017eave, primjerice upravlja\u010dke i socijalne, jer je klijentelisti\u010dko zapo\u0161ljavanje socijalna mjera koju socijalna dr\u017eava nije u stanju ispuniti. Zato ne treba \u010duditi da ljudi i dalje glasaju za HDZ ili Bandi\u0107a, ili u nekim gradovima za SDP, bez obzira na afere. Radi se o stvorenim klijentelisti\u010dkim mre\u017eama koje nadomje\u0161taju socijalnu dr\u017eavu ili apsorbiraju vi\u0161kove s tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

Neizvjesno je koliko \u0107e kontradikcija u bloku mo\u0107i izdr\u017eati i koliko \u0107e ovaj mehanizam djelomi\u010dne integracije dr\u017eati situaciju iznad vode. Prora\u010dunska politika preostala je kao jedini prostor politi\u010dko-ekonomskog djelovanja, a korupcija gotovo jedini instrument i posljedi\u010dno gotovo jedina tema javnog govora kao i refleks za obja\u0161njavanje dru\u0161tvenih procesa. Fiskalni monitoring iz Bruxellesa dodatno intenzivira klaustrofobi\u010dnu sku\u010denost. Manjem dijelu podre\u0111enih klasa zaposlenih u sektorima pod dominacijom hegemonog kapitala odgovara status quo<\/em>, ne\u0161to ve\u0107i dio uklju\u010den je u \u0161iroke klijentelisti\u010dke mre\u017ee, dok velik broj ostalih ne vidi nikakvu politi\u010dku opciju na raspolaganju. U takvoj konstelaciji razne regresivne inicijative dobivaju na zamahu \u2013 ne zato jer su ljudi reakcionarni kao takvi, ve\u0107 jer su svi prostori realnog politi\u010dkog djelovanja ispra\u017enjeni od bilo kakvog demokratskog upliva koji bi koincidirao s njihovim materijalnim interesima. Barem zasad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je prva petoljetka ekonomske krize ve\u0107 iza nas, obrasci obja\u0161njavanja uzroka i prijedlozi rje\u0161enja izlaska su i dalje prili\u010dno tvrdoglavi i sku\u010deni…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":772,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,66,127],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-773","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-klasa","tag-korupcija","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=773"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36898,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/773\/revisions\/36898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=773"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=773"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=773"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=773"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}