{"id":7688,"date":"2015-06-12T07:02:39","date_gmt":"2015-06-12T06:02:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7688"},"modified":"2015-06-12T08:14:04","modified_gmt":"2015-06-12T07:14:04","slug":"dugina-kolona-na-raskrscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7688","title":{"rendered":"Dugina kolona na raskr\u0161\u0107u"},"content":{"rendered":"

LGBTIQ pokret u Hrvatskoj se nalazi na politi\u010dkoj prekretnici. Unato\u010d konzervativnim preprekama, neke su pobjede izborene i sve va\u017enije postaje artikulirati poziciju prema pitanjima poput socijalne i ekonomske nejednakosti. Ta su pitanja osobito va\u017ena jer coming out<\/em> \u010desto za sobom povla\u010di ne\u017eeljene posljedice poput besku\u0107ni\u0161tva, no mla\u0111e generacije sve su spremnije uhvatiti se u ko\u0161tac s ovim problemima.<\/strong><\/p>\n

U subotu, 13. lipnja odr\u017eava se sredi\u0161nji doga\u0111aj doma\u0107eg LGBTIQ pokreta: Zagreb Pride, odnosno zagreba\u010dka povorka ponosa. Rije\u010d je o doga\u0111aju koji je zasigurno obilje\u017eio posljednjih (skoro) petnaest godina aktivisti\u010dke borbe za priznanje, a onda i zakonsku regulaciju i pro\u0161irivanje prava LGBTIQ osoba te bio motor promjena koje su se desile na tom planu. Me\u0111utim, \u0161iri dru\u0161tveni kontekst kao i transformacija dr\u017eave u vrijeme mjera \u0161tednje i njeno polagano povla\u010denje iz socijalnog servisiranja gra\u0111ana, postavlja nove izazove i za LGBTIQ pokret u Hrvatskoj.<\/p>\n

Posljednje dvije godine bile su najintenzivnije za LGBTIQ pokret u Hrvatskoj koji je javno stasao od 2002. godine, nakon prve povorke ponosa, te uz mnoge turbulencije do\u0161ao do stadija u kojem je postao vidljivi akter na politi\u010dkoj sceni, suprotstaviv\u0161i se konzervativnom civilnom sektoru, neizravno vr\u0161e\u0107i pritisak na Vladu koja je u kona\u010dnici sa svojom saborskom ve\u0107inom odobrila \u017eivotno partnerstvo, odnosno \u2013 skoro bra\u010dnu jednakost. Kad podvu\u010demo crtu ispod posljednjih 13 godina vidljivog anga\u017emana dolazimo do zaklju\u010dka da je aktivisti\u010dkim i zagovara\u010dkim radom, prisutno\u0161\u0107u u javnom, medijskom i kulturnom prostoru postignuto mnogo, vjerojatno i najvi\u0161e u ovom dijelu Europe. Jedino se u Sloveniji od dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije i \u0161ireg okru\u017eenja oti\u0161lo korak dalje ovogodi\u0161njim izglasavanjem promjena Zakona o braku i obitelji \u0161ire\u0107i ta prava na istospolne parove.<\/p>\n

Na nedavnoj rang listi proiza\u0161loj iz, istina metodolo\u0161ki diskutabilnog istra\u017eivanja<\/a> Me\u0111unarodnog LGBTI udru\u017eenja (ILGA), Hrvatska je zauzela visoko peto mjesto po razini prava za LGBT populaciju. Me\u0111utim, ti trendovi svakako nisu fiksirani niti postoji neki jasan model progresa LGBTIQ prava, kao \u0161to se ne mo\u017ee donijeti neki unificirani zaklju\u010dak o op\u0107em i globalnom progresu za LGBTIQ prava. U Irskoj se na nedavnom referendumu izglasala podr\u0161ka \u0161irenju zakonske definicije braka, u SAD-u 17 saveznih dr\u017eava to ve\u0107 omogu\u0107uje, paralelno se u nekim saveznim dr\u017eavama na sve na\u010dine poku\u0161ava sprije\u010diti taj progres. Kod nas se se ne\u0161to sli\u010dno doga\u0111a medijskom prisutno\u0161\u0107u \u017deljke Marki\u0107 koja proro\u010dki najavljuje promjene dosegnute razine LGBT prava u mandatu idu\u0107e Vlade \u0161to stvara nepotrebnu histeriju, ali i dozu opreza.<\/p>\n

Otvaranje novih pitanja<\/strong><\/p>\n

Ako \u0107emo \u201c\u017eivotno partnerstvo\u201d odnosno (u budu\u0107nosti) brak uzeti kao primarni cilj aktivisti\u010dkog djelovanja, onda je svakako pokret izvojevao pobjedu unato\u010d svim preprekama koje su ovih godina stajale na putu, a doista su bile prepreke iz klasi\u010dnog scenarija nekih sli\u010dnih i ve\u0107 vi\u0111enih pri\u010da na Zapadu: od nevoljkosti politi\u010dke elite da se obrati ovim temama, preko otvorenog i aktivnog zgra\u017eanja moralnog autoriteta \u2013 Katoli\u010dke crkve do kona\u010dno \u2013 one issue<\/em> kampanje organizacije U ime obitelji. Uz borbi za bra\u010dnu, odnosno obiteljsku jednakost, mijenjao se medijski jezik, podizala svijest i op\u0107i stav javnosti o ovim pitanjima. Me\u0111utim, paralelno sve je jasnije je postajalo da je frontova na kojima se vodi borba za progres sve vi\u0161e i vi\u0161e i da su izravna posljedica transformacije socijalne dr\u017eave i njenih institucija. Drugim rije\u010dima, po\u010delo se postavljati pitanje<\/a> o idu\u0107em stadiju aktivisti\u010dkog djelovanja koji bi onda pretpostavljao i druga\u010diji pristup i odnos prema dr\u017eavi, \u0161to zaziva i neke povijesne epizode iz borbe za LGBTIQ oslobo\u0111enje.<\/p>\n

U trenutcima kada bi se dr\u017eava nalazila u krizi, odnosno kad su promjene u proizvodnji iziskivale od dr\u017eave ve\u0107u kontrolu i regulaciju radne snage, opresija prema homoseksualcima je rasla \u2013 i tijekom druge polovice 19. stolje\u0107a, a onda i poslije Drugog svjetskog rata uspostavom dr\u017eave blagostanja i modela heteroseksualne nuklearne obitelji mu\u017ea radnika i \u017eene ku\u0107anice. U tom se kontekstu \u0161ezdesetih na Zapadu uz razli\u010dite pokrete (prije svega feministi\u010dke i crna\u010dke) razvio i pokret za oslobo\u0111enje lezbijki i gejeva koji je imao po dr\u017eavu transformativni politi\u010dki potencijal \u010desto uparen s drugim pokretima, ali i lijevim politikama.<\/p>\n

Me\u0111utim, godinama je pokret za oslobo\u0111enje zamijenio pokret za prava koji je na Zapadu u razli\u010ditim etapama i s razli\u010ditom brzinom gotovo ostvario bra\u010dnu jednakost, ali na\u017ealost \u2013 neadekvatno (zasad) odgovorio na socijalne probleme LGBTIQ populacije koji izravno proizlaze iz transformacije socijalne dr\u017eave i njenih institucija koje bivaju sve manje dostupne uslijed mjera \u0161tednje, ali i rapidnih demografskih promjena te strukturne nezaposlenosti u pojedinim dr\u017eavama. Naravno, na\u0161 postsocijalisti\u010dki kontekst je oslikao druga\u010dije tendencije razvoja LGBTIQ pokreta, ali i neke sli\u010dnosti koja se mo\u017eda najvi\u0161e o\u010dituju u istovjetnim pitanjima postavljenima u razli\u010ditim kontekstima: a \u0161to dalje?<\/p>\n

Od coming outa<\/em> do besku\u0107ni\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Kako sada stvari stoje LGBTIQ pokret kao i neki drugi socijalni pokreti ranije (studentski, radni\u010dki \u2013 najaktualnije \u2013 zeleni) morat \u0107e do\u0107i u neku vrstu konfrontacije s ovakvom dr\u017eavom \u201cu opadanju\u201d. Dosada\u0161nja konfrontacija se vodila oko pitanja pravne za\u0161tite, \u0161ire zakonske regulative i kona\u010dno osiguranja jednakosti. U ovoj fazi, ta borba \u0107e se pro\u0161iriti na pitanje socijalne i zdravstvene za\u0161tite, za\u0161tite na radnom mjestu, osiguranja uvjeta za adekvatno obrazovanje o vlastitoj seksualnosti koje ne\u0107e promovirati tek \u201ctoleranciju\u201d.<\/p>\n

Uzmimo samo nekoliko primjera koji najbolje oslikavaju tu situaciju: obrazovni sustav je u statusu quo<\/em> \u0161to se pitanja \u201cmijenjanja svijesti\u201d ti\u010de \u2013 gra\u0111anski odgoj je pod ko\u010dnicom, na svaki poku\u0161aj uvo\u0111enja zdravstvenog odgoja koji \u0107e olak\u0161ati mladim LGBTIQ ljudima da postanu svjesni svoje seksualnosti \u0161to ranije \u2013 di\u017ee se na \u010detiri noge klerikalna bulumenta sa barjacima protiv nekakve \u201crodne ideologije\u201d; zdravstveni sustav se fragmentira i postepeno privatizira \u0161to se ti\u010de svih gra\u0111ana, a posebno HIV pozitivnih i trans osoba koji prolaze emocionalno i psihi\u010dki te\u017eak proces fizi\u010dke prilagodbe svom rodu koji im zdravstveni i socijalni sustav nimalo ne olak\u0161ava, \u0161tovi\u0161e. Socijalna skrb, odnosno onaj dio sustava u nadle\u017enosti ministrice Milanke Opa\u010di\u0107, ve\u0107 je u nekoliko navrata dokazao u kakvom se upravlja\u010dkom kaosu nalazi. Nedavne promjene Zakona o socijalnoj skrbi za jedini cilj imaju kresanje broja korisnika bez imalo svijesti o posljedicama po gra\u0111ane u egzistencijalnoj ugrozi me\u0111u kojima su i mladi LGBTIQ ljudi koji se u ovom dru\u0161tvu usude autat nerijetko time riskiraju\u0107i gubitak emocionalne skrbi, \u201csredstava za pre\u017eivljavanje\u201d i dom.<\/p>\n

Princip coming outa<\/em> kao to\u010dke stjecanja potpune svijesti o vlastitoj seksualnosti, javne ekspresije vlastitog identiteta i emancipacije, dio je politi\u010dkog naslje\u0111a LGBTIQ pokreta i jedan od temeljnih koraka u procesu osloba\u0111anja od dru\u0161tveno nametnutih zabrana, heteronormativne strukture nuklearne obitelji i \u010desto popratnih institucija poput konzervativne lokalne zajednice, crkve i sli\u010dno. Mo\u017eemo se slo\u017eiti \u2013 svojevrstan temelj svake borbe za vlastitu vidljivost i priznavanje u dru\u0161tvu i njen prvi korak. Me\u0111utim, coming out<\/em> je uz to \u0161ta je politi\u010dki neizmjerno hrabar i za seksualni i svaki drugi razvoj mlade osobe \u2013 presudan \u010din, zna, na\u017ealost biti i destruktivan po njegovu ili njenu trenutnu egzistenciju. Jer nemojmo zaboraviti da to nije apstraktni \u010din van vremenskih, kulturnih i geografskih parametara.<\/p>\n

Odgovori mla\u0111ih generacija<\/strong><\/p>\n

Govorimo o istupanju u dru\u0161tvu koje ne samo da je obilje\u017eeno (uza sve pobjede) jako niskom svije\u0161\u0107u o ovim pitanjima, nego i stalnim smanjenjem dostupnosti institucija socijalne dr\u017eave kojih upravo u takvim trenucima gubitka \u201ctla\u201d pod nogama, odnosno krova nad glavom, emocionalne i financijske roditeljske skrbi \u2013 jednostavno nema. Zakonska funkcija centara za socijalnu skrb, ako i postoji \u2013 u izvedbi je \u010desto potpuno zastranila \u0161to je nemalo puta u svojim intervjuima svjedo\u010dio<\/a> Neven Rauk \u2013 jedina osoba koja u javnosti napravila dvostruki coming out<\/em> \u2013 kao gej i besku\u0107nik. Zbog nedostatka obrazovanja i razvoja kadra i zapu\u0161tenosti (u svakom smislu) socijalnog sustava, mladi LGBTIQ ljudi bivaju djeca ceste i no\u0107i \u0161to je dosada u medijima prikazivano isklju\u010divo kroz crnu kroniku i slu\u010dajeve uglednih \u010dlanova dru\u0161tva uhva\u0107enih u seksualnom iskori\u0161tavanju tih mladih ljudi.<\/p>\n

Ovaj primjer nam pokazuje da jedan takav \u010din poput coming outa<\/em> koji smo odavno prihvatili<\/a> kao na\u0161e neminovno najja\u010de oru\u017eje (ja\u010de i od zakona) ima vi\u0161e dimenzija \u2013 i da se one trebaju uzeti u obzir i kad se razgovara o budu\u0107nosti pokreta koji dijeli raskr\u0161\u0107e vlastite budu\u0107nosti zajedno s drugim socijalno-progresivnim pokretima. Da bi se autanje masovno ostvarivalo kao preduvjet svake emancipacije \u2013 za to je potrebno imati infrastrukturu, odnosno socijalna dr\u017eava bi trebala stvoriti uvjete za to: polaze\u0107i od obrazovnog sustava u kojem bi se djeca informirala o vlastitoj seksualnosti, preko zdravstvenog, pravnog do kona\u010dno \u2013 socijalnog sustava koji bi djecu za\u0161titio od nasilja u obitelji i \u0161irem dru\u0161tvu ili pak omogu\u0107ilo skloni\u0161te kao pretkorak u nastavku \u017eivota van obiteljskog doma.<\/p>\n

Kao sljede\u0107u to\u010dku borbe LGBTIQ aktivizma u Hrvatskoj, uz zadr\u017eavanje \u201cliberalne\u201d linije borbe za jednakost mogu\u0107nosti konzumiranja svih prava, uz stvaranje jo\u0161 sna\u017enije solidarne fronte protiv desnog prodiranja, nu\u017eno je obratiti se socijalnim pitanjima s kojima se suo\u010dava LGBTIQ populacija \u2013 i mlada i stara. Jer to potvr\u0111uje onu svijest o povijesnim trenucima koja je krasila sve dosada\u0161nje proglase Zagreb Pride, a posebno ovaj posljednji koji vrlo jasno poziva na solidarnost sve marginalizirane skupine. Iskustvo nekih Zapadnih zemalja u\u010di nas da je za pozitivne promjene u suo\u010davanju s dr\u017eavom potrebno stvaranje jake koalicije progresivnih aktera koji ne\u0107e pristati na to da budu paralelna siroma\u0161na socijalna dr\u017eava, nego \u0107e tra\u017eiti transformaciju postoje\u0107e dr\u017eave u smjeru zadovoljavanja potreba svih njenih gra\u0111ana, a ne briselskih semestara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U subotu, 13. lipnja odr\u017eava se sredi\u0161nji doga\u0111aj doma\u0107eg LGBTIQ pokreta: Zagreb Pride, odnosno zagreba\u010dka povorka ponosa. Rije\u010d je o doga\u0111aju koji je zasigurno obilje\u017eio posljednjih (skoro) petnaest godina aktivisti\u010dke borbe za priznanje, a onda i zakonsku regulaciju i pro\u0161irivanje prava LGBTIQ osoba te bio motor promjena koje su se desile na tom planu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":7617,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[108],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-7688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-lgbt","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7688"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7688\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7697,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7688\/revisions\/7697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7688"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7688"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7688"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7688"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}