Inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste! “pozdravlja ukidanje dru\u0161tva ARZ (Autocesta Rijeka – Zagreb) i davanje imovine na upravljnje HAC-u” (Hrvatskim autocestama), no kritizira kritizira prijedlog zakona, ba\u0161 kao i cijeli plan otplate kreditnih zadu\u017eenja putem privatizacije poduze\u0107a HAC-ONC (Hrvatske autoceste odr\u017eavanje i naplata cestarine d.d.) stoji u priop\u0107enju Inicijative. Tako\u0111er smatraju kako se radi o neadekvatnim rje\u0161enjima za dug autocesta. Ponu\u0111ena rje\u0161enja ne nude odgovaraju\u0107i model upravljanja autocestama koje su i po Zakonu o cestama javno dobro u op\u0107oj upotrebi.<\/p>\n
Ustavni sud obvezao je Vladu Republike Hrvatske da u slu\u010daju pokretanja novog postupka za sklapanje istog ili bitno sli\u010dnog pravnog posla od kojeg je Vlada RH prethodno bila odustala uva\u017ei \u010dinjenicu da je rije\u010d o odluci za koju bira\u010di smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu. Prijedlog zakona, ba\u0161 kao i cijeli plan otplate kreditnih zadu\u017eenja putem privatizacije poduze\u0107a HAC-ONC d.d. iz cijelog niza razloga ne predstavljaju adekvatna rje\u0161enja za rje\u0161avanje problema duga autocesta niti odgovaraju\u0107i model upravljanja autocestama koje su i po Zakonu o cestama javno dobro u op\u0107oj upotrebi.<\/p>\n
Prodaja HAC-a je ekonomski iracionalna odluka<\/strong><\/p>\n Iz inicijative nagla\u0161avaju da prodaja dru\u0161tva HAC-ONC privatnim investitorima nije racionalan na\u010din rje\u0161avanja duga poduze\u0107a HAC i ARZ jer bi direktni prihodi od kori\u0161tenja autocesta od strane poduze\u0107a autocesta i naplata cestarina srednjero\u010dno i dugoro\u010dno bili ve\u0107i izvor prihoda za otplatu duga od prihoda ostvarenih posredno kroz porezne prihode i naknade.<\/p>\n Prema izra\u010dunima predlaga\u010da poduze\u0107e HAC-ONC bi trebalo biti visoko profitabilno poduze\u0107e koje \u0107e godi\u0161nje samo od poreza na dobit uprihoditi oko 33 milijuna EUR godi\u0161nje \u0161to zna\u010di da bi godi\u0161nja dobit trebala iznositi oko 165 milijuna EUR koji bi pod pretpostavkom podjednako efikasnog upravljanja mogli zna\u010dajno pobolj\u0161ati sposobnost otplate postoje\u0107eg duga u odnosu na situaciju u kojoj se taj dug treba vra\u0107ati ve\u0107im dijelom iz drugih izvora.<\/p>\n Neracionalnost odluke o prodaji poduze\u0107a HAC-ONC s ciljem ostvarenja dodatnih prihoda u iznosu od 1,5 milijardi EUR koji bi mogli biti iskori\u0161teni za otplatu duga, je tim vi\u0161e vidljiva ukoliko se primijeti da se tim iznosom ne pokriva ukupni iznos duga koji trenutno iznosi ne\u0161to vi\u0161e od 4 milijarde eura tako da najve\u0107i dio duga i dalje ostaje obaveza dr\u017eave s bitno smanjenim mogu\u0107nostima njegovog financiranja od strane prihoda samih autocesta nakon prodaje poduze\u0107a ovla\u0161tenog za upravljanje njima.<\/p>\n Ukoliko bi se prihvatio model po kojem se upravljanje autocestama ne tretira kao tr\u017ei\u0161na poslovna aktivnost, dr\u017eava bi bila u mogu\u0107nosti na\u0107i povoljnije i kvalitetnije na\u010dine reprograma postoje\u0107eg kratkoro\u010dnog duga i njegovo pretvaranje u dugoro\u010dni kako bi se zna\u010dajniji udio dospjelih obaveza mogao financirati iz vlastitih prihoda proiza\u0161lih kroz upravljanje autocestama kao javnim dobrom.<\/p>\n Autoceste nisu tr\u017ei\u0161ni operateri<\/strong><\/p>\n Autoceste nisu ekonomski operateri koji djeluju na tr\u017ei\u0161tu jer nema mogu\u0107nosti konkurencije pri pru\u017eanja usluga vo\u017enje autocestama, ne postoji mogu\u0107nost uvo\u0111enja paralelne (tr\u017ei\u0161ne) infrastrukture te je i odredbama Zakona o cestama jasno da se radi o poduze\u0107ima koja upravljaju javnim dobrom te samim time imaju poseban polo\u017eaj u odnosu na poduze\u0107a koja posluju slobodno na tr\u017ei\u0161tu. Prema Zakonu o cestama, javne ceste su javno dobro u op\u0107oj uporabi i u vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske. Javnim dobrima mogu upravljati dr\u017eava i jedinice lokalne odnosno podru\u010dne (regionalne) samouprave, javne ustanove te posebna javna poduze\u0107a.<\/p>\n Predlagatelj kroz cijeli prijedlog Zakona operira s krivom pretpostavkom da je bilo koja poslovna odluka s financijskim posljedicama oblik dr\u017eavne potpore u slu\u010daju da dolazi od poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. U tom smislu zanemaruje se \u010dinjenica da je za utvr\u0111ivanje prisutnosti dr\u017eavne potpore potrebno napraviti tzv. test racionalnog privatnog investitora. Samo ona postupanja dr\u017eave kao vlasnika koje u jednakoj situaciji ne bi poduzeo i racionalni privatni investitor mogu biti okarakterizirana kao postupanja na koju se primjenuju pravila o dr\u017eavnim potporama.<\/p>\n Cijeli prijedlog zakona utemeljen je na pretpostavci da je dr\u017eavnu potporu potrebno pod svaku cijenu izbje\u0107i jer ista nije dozvoljena. Me\u0111utim, u onim situacijama koje potpadaju pod pravila o dr\u017eavnim potporama potrebno je napraviti daljnje testove da bi se utvrdilo je li utvr\u0111ena dr\u017eavna potpora dopu\u0161tena ili nije (\u0161to uklju\u010duje i neke daljnje korake i postupke u koje je uklju\u010dena i Europska Komisija). U slu\u010daju usluga od op\u0107eg ekonomskog interesa, kao \u0161to je primjer u predmetnom slu\u010daju, prije svega radi se o tzv. Altmark testu, odnosno o \u010detiri kriterija koja moraju biti zadovoljeni da bi dr\u017eavna potpora bila dopu\u0161tena. Navedeni kriteriji razvijeni su u presudi Europskog suda pravde. Predlagatelj u obrazlo\u017eenju prijedloga zakona nije proveo navedeni test ve\u0107 na pau\u0161alan na\u010din procjenjuje da bi zakonsko rje\u0161enje koje bi na bolji na\u010din za\u0161titilo interes Republike Hrvatske bilo nedopu\u0161teno s aspekta dr\u017eavne pomo\u0107i.<\/p>\n Me\u0111utim, isti\u010du u Inicijativi, upravo pristupom usvojenim u prijedlogu Zakona predlagatelj riskira da povrijedi propise o dr\u017eavnim potporama. Naime, prema relevantnoj sudskoj praksi gradnja infrastrukture (u ovom slu\u010daju cestovne) preduvjet je obavljanja kasnije djelatnosti te je s njom neodvojivo povezana. U tom smislu, prijedlog kojim se nepokriveni tro\u0161kovi ulaganja u cestovnu infrstrukturu prebacuju na teret dr\u017eave, a od istih se osloba\u0111a operator te infrastrukture, mo\u017ee predstavljati nedop\u0161tenu dr\u017eavnu potporu takvom operatoru cestovne infrastrukture tj. potencijalnom HAC-ONC-u.<\/p>\n Pozdravljeno spajanje dru\u0161tva radi u\u010dinkovitosti<\/strong><\/p>\n U Inicijativi smatraju kako Vlada RH predlo\u017eenim Zakonom \u017eeli posti\u0107i nekoliko ciljeva, najva\u017eniji od kojih je razdu\u017eivanje HAC-a i ARZ-a zbog nemogu\u0107nosti navedenih dru\u0161tava da uredno podmiruju kreditne obveze. Razdu\u017eivanje HAC-a i ARZ-a bi se postiglo na na\u010din da bi se dru\u0161tvo ARZ ugasilo, a njegova imovina prenijela u vlasni\u0161tvo Republike Hrvatske te bi se pritom sukladno Zakonu o cestama povjerilo HAC-u na upravljanje. HAC bi potom pretvorio dru\u0161tvo HAC-ONC u svojem vlasni\u0161tu u dioni\u010dko dru\u0161tvo te bi u tako restrukturiranom dru\u0161tvu koje ne bi sadr\u017eavalo obaveze HAC-a, HAC prodajom 60% udjela u HAC-ONC stekao 1,5 milijardi kuna koji bi mogli pomo\u0107i pri restrukturiranju i otplati kreditnih zadu\u017eenja tog dru\u0161tva.<\/p>\n Ne postoji niti jedan razlog za\u0161to se poduze\u0107e ARZ ne bi pripojilo HAC-u s ciljem objedinjavanja usluga koja su ta poduze\u0107a pru\u017eala, pove\u0107anja efikasnosti, smanjivanja tro\u0161kova kroz ukidanje dupliranja organizacijskih struktura i resursa, ni\u017ee tro\u0161kove poslovanja te ujedna\u010davanja razine kvalitete pru\u017eenih usluga. Plan pripajanja poslovanja dru\u0161tva ARZ HAC-u na na\u010din predlo\u017een Zakonom je dobro zami\u0161ljen i koristan za pobolj\u0161avanje procesa upravljanja autocestama, smatraju u Inicijativi.<\/p>\n U Inicijativi tako\u0111er smatraju da proces spajanja ARZ-a i HAC-a treba i\u0107i korak dalje te da HAC treba pripojiti Hrvatskim cestama. HAC je osnovan s ciljem ubrzane gradnje autocesta. S obzirom da je tu funkciju uspje\u0161no dovr\u0161io, ne postoji vi\u0161e potreba za zadr\u017eavanjem HAC-a kao zasebne organizacije te se pripajanje predla\u017ee s ciljem racionalizacije tro\u0161kova upravljanja, pove\u0107anjem efikasnosti i op\u0107enito objedinjavanjem upravljanja cestama na podru\u010dju Republike Hrvatske.<\/p>\n Razlozi gradnje autoceste<\/strong><\/p>\n Pogre\u0161no je autoceste promatrati iz konteksta financijskog poslovanja poduze\u0107a koje se bavi njegovom izgradnjom, odr\u017eavanjem i upravljanjem. Naime, razlog zbog kojeg dr\u017eave grade autoceste nije poslovni pothvat pri kojem \u0107e se pokrenuti poduzetni\u010dki posao koji \u0107e ujedno kreirati dobru zaradu za vlasnika kroz direktne prihode ostvarene kroz naplatu cestarine i popratne usluge (koncesije za benzinske postaje, restorane, naknade za prijevoz specijalnog tereta i sl.).<\/p>\n U ekonomskom kontekstu autoceste imaju mnogo \u0161iru ulogu kroz \u0161irenje potencijala dru\u0161tvenog i ekonomskog razvoja podru\u010dja kroz koja prolaze. Od skra\u0107ivanja vremena transporta roba, mogu\u0107nosti kreiranja disperziranih proizvodnih i distribucijskih kapaciteta u krajevima u kojima to ranije nije bilo mogu\u0107e, unapre\u0111enja poslovanja postoje\u0107ih poduze\u0107a koji na temelju nove infrastrukture mogu ponuditi nove ili bolje proizvode i usluge, preko razvoja turizma i mogu\u0107nosti razvoja novih turisti\u010dkih destinacija pa do pobolj\u0161anja dostupnosti javnih usluga u prije te\u017ee dostupnim podru\u010djima (policija, hitna pomo\u0107, vatrogasci, gorska slu\u017eba spa\u0161avanja, hitne intervencije i sl. ). Ekonomska korist od svih tih aktivnosti kroz pove\u0107anje ekonomske aktivnosti i pripadaju\u0107u naplatu poreza vi\u0161estruko nadma\u0161uje korist koja se mo\u017ee ostvariti pukom naplatom na naplatnim ku\u0107icama te se svakako treba uzeti u obzir pri izradi svih studija vezanih uz poslovanje autocesta, a prije dono\u0161enja odluka o njihovom financiranju i na\u010dinu njihovog upravljanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste! “pozdravlja ukidanje dru\u0161tva ARZ (Autocesta Rijeka – Zagreb) i davanje imovine na upravljnje HAC-u” (Hrvatskim autocestama), no kritizira kritizira prijedlog zakona, ba\u0161 kao i cijeli plan otplate kreditnih zadu\u017eenja putem privatizacije poduze\u0107a HAC-ONC (Hrvatske autoceste odr\u017eavanje i naplata cestarine d.d.) stoji u priop\u0107enju Inicijative. Tako\u0111er smatraju kako se radi o […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2584,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[105,51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16,225],"class_list":["post-7679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-javni-sektor","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7679"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7681,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7679\/revisions\/7681"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7679"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7679"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7679"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7679"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}