{"id":749,"date":"2014-05-06T07:00:35","date_gmt":"2014-05-06T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=749"},"modified":"2021-02-25T11:06:51","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:51","slug":"tuzla-iz-geoloskog-u-ekonomsko-potonuce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=749","title":{"rendered":"Tuzla: iz geolo\u0161kog u ekonomsko potonu\u0107e"},"content":{"rendered":"

Usprkos sna\u017enoj deindustrijalizaciji, Tuzla je jedan od rijetkih gradova BiH u kojem je ipak preostalo ne\u0161to industrije. Me\u0111utim kroz daljnje procese privatizacije, ga\u0161enje fabrika <\/strong>predstavlja<\/strong> prijetnju ne samo industrijskom identitetu grada, ve\u0107 ionako ozbiljno naru\u0161enoj kvaliteti \u017eivota stanovnika. Ovakva politika potaknula je velike prosvjede koji su od Tuzlaka\u00a0<\/strong>napravili predvodnike nade u promjenu u BiH.<\/strong><\/p>\n

U kolektivnom sje\u0107anju lokalnog stanovni\u0161tva, kad se danas govori o Tuzli, umjesto asocijacije na industriju, neki drugi faktori su zauzeli primarno mjesto. Dva datuma pritom su postala op\u0107a mjesta kolektivnog pam\u0107enja. Radi se o 15. i 25. maju. Taj 15. maja 1992. godine bilje\u017ei se kao po\u010detak rata u Tuzli \u2013 za jedne je to dan kada je Tuzla odbranjena, a za druge dan kad se desio masakr nad kolonom JNA, pri \u010demu je poginulo izme\u0111u 15 i 50 ljudi (u zavisnosti od izvora), dok \u0107e 25. maj 1995. godine biti zapam\u0107en kao dan \u017ealosti. Taj je dan poznat kao Masakr na Kapiji, kada je ubijena 71 mlada osoba. Ovi su datumi bitni na simboli\u010dkom nivou, no za deindustrijalizaciju Tuzle, va\u017eniji je ipak privatizacijski proces uslijed kojeg je do\u0161lo do zatvaranja ve\u0107ine tuzlanskih fabrika, a s njime su nepovratno nestala i brojna radna mjesta.<\/p>\n

Kao i u ve\u0107ini bosanskohercegova\u010dkih gradova, Tuzlaci noviju povijest dijele na dva dijela: prije i poslije rata (’92.-’95.). Prije rata Tuzlu su uglavnom karakterizirale dvije stvari: sol i ugalj. Te dvije rude, kojih je na ovom prostoru bilo u izobilju, zaslu\u017ene su za ekonomski, dru\u0161tveni i kulturni razvitak grada. Sol i ugalj izgradili su tuzlanske \u0161kole i vrti\u0107e, prometnice, javne i zdravstvene institucije. Zahvaljuju\u0107i uglju, izgra\u0111ena je termoelektrana, \u010diji se nusproizvod \u2013 vodena para \u2013 koristi za sistem centralnog gradskog grijanja, ali i kao proizvodni faktor u ostalim industrijama koje su se pojavile kasnije, poput hemijske industrije. Sol se, prema nekim navodima<\/a>, na ovom podru\u010dju eksploatira ve\u0107 nekoliko tisu\u0107a godina, zbog \u010dega je, uslijed intenzivne eksploatacije podzemne slane vode tokom 20. stolje\u0107a, grad na kraju po\u010deo i tonuti<\/a> (ovaj geolo\u0161ki fenomen navodno je zaustavljen<\/a> 2007. godine potapanjem rudnika soli).<\/p>\n

Imid\u017e industrijskog grada Tuzla po\u010dinje gubiti tokom i nakon rata. Deindustrijalizacija koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu, Tuzlu je pogodila i vi\u0161e nego ostatak zemlje, zbog koncentracije industrije u Tuzli. Brojne zatvorene fabrike mnoge su ljude ostavile bez posla. Na 131.000 stanovnika koliko prema podacima Federalnog statisti\u010dkog zavoda<\/a> slu\u017ebeno broji Tuzla, nezaposlenih je 20.210, dok se broj zaposlenih kre\u0107e oko 32 tisu\u0107e (podatak za decembar 2013). Najve\u0107i broj zaposlenih radi u prera\u0111iva\u010dkim industrijama, \u0161to je podatak koji govori o jo\u0161 uvijek donekle \u017eivoj tuzlanskoj industriji.<\/p>\n

Vladaju\u0107e socijaldemokratske strukture provele su u drugoj polovici devedesetih i u prvoj dekadi novog stolje\u0107a op\u0161irnu rasprodaju dr\u017eavnog (ranije dru\u0161tvenog) vlasni\u0161tva, \u0161to je dovelo do porasta ionako visoke nezaposlenosti, rasta sive ekonomije, te posljedi\u010dno do pada \u017eivotnog standarda u gradu i okolici. Proces privatizacije poprimao je u razli\u010ditim firmama razli\u010dite oblike: ponegdje je ve\u0107inski paket dionica ostao u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, ali je upravljanje preba\u010deno na nove, privatne vlasnike; dok je u nekim drugim firmama kompletan dr\u017eavni udio prodan novim vlasnicima. U svakom slu\u010daju, radnici su ili otpu\u0161tani kao tehnolo\u0161ki vi\u0161ak, ili su u po\u010detku ostajali zaposleni, ali je obustavljana proizvodnja. Kad bi proizvodnja bila zaustavljana, naj\u010de\u0161\u0107e se to doga\u0111alo s ciljem prodaje ma\u0161ina i\/ili zemlji\u0161ta jer su novi vlasnici procijenili da vi\u0161e mogu zaraditi prodajom imovine nego pokretanjem i \u0161irenjem proizvodnje. U to doba nije bila nepoznata ni praksa iznajmljivanja proizvodnih sala, \u0161to je bilo omogu\u0107eno ionako po radnike i grad nepovoljnim ugovorima o privatizaciji. No, \u010dak kada bi ugovori o privatizaciji bili \u201cdobri\u201d, odnosno kada je njima uvjetovano zadr\u017eavanje radnika i nastavak proizvodnje ili ulaganje u pro\u0161irenje pogona, ugovori ne bi bili ispo\u0161tovani od strane kupca. Pravosu\u0111e, i ina\u010de diljem Bosne i Hercegovine optu\u017eivano za korupciju, nesankcioniranjem je odigralo svoju ulogu u omogu\u0107avanju nepo\u0161tivanja privatizacijskih ugovora.<\/p>\n

Ovakvi, mahom negativni procesi koji se doga\u0111aju od devedesetih na ovamo, srozali su kvalitetu \u017eivota u Tuzlanskom kantonu. Dostupni ekonomski pokazatelji tako svjedo\u010de o padu bruto doma\u0107eg proizvoda po glavi stanovnika Tuzlanskog kantona u pore\u0111enju s ostatkom dr\u017eave. U periodu izme\u0111u 1980. i 1990. BDP tuzlanske op\u0107ine nije previ\u0161e odstupao od dr\u017eavnog prosjeka (iznosio je izme\u0111u 98% i 94% BDP-a BiH), da bi nakon rata bio bitno smanjen, pa je u 2011. iznosio tek 75,1% od prosjeka BiH 1<\/a><\/sup>. S obustavom proizvodnje, o\u010dekivano je pala i zaposlenost, pa i kupovna mo\u0107 gra\u0111ana.<\/p>\n

Na mjesto industrije, vlasti su prioritetno mjesto odlu\u010dile dati turizmu, te malim i srednjim poduze\u0107ima tercijarnog sektora. Ovakav odabir prioriteta jasno govori o ideolo\u0161koj poziciji vladaju\u0107e partije. Obe\u0107anja o vi\u0161egodi\u0161njem ulaganju u prera\u0111iva\u010dke i ostale industrije (ali uz nagla\u0161avanje ekolo\u0161ke dimenzije), kao i otvaranje novih radnih mjesta, koja se spominju u\u00a0Strategiji razvoja op\u0107ine Tuzla<\/a>,\u00a0ostaju samo isprazan retori\u010dki trik. Umjesto ulaganja u industrije, ono \u0161to se zapravo mo\u017ee o\u010dekivati od \u201cvizije razvoja\u201d op\u0107ine Tuzla je zadu\u017eivanje i koncesioniranje infrastrukturnih projekata poput izgradnje razvojno-poduzetni\u010dkih centara.<\/p>\n

U blizini industrijske zone u kojoj se nalaze opusto\u0161ene fabrike Dita<\/a>, Polihem<\/a> i Poliolchem otvoren je Razvojno-poduzetni\u010dki centar Lipnica<\/a> koji slu\u017ei kao inkubator za mala i srednja poduze\u0107a. Lipnica tako osim ekonomske ima i va\u017enu simboli\u010dku dimenziju \u2013 umjesto fabrika koje su stvarale radna mjesta, gradile i hranile grad, sada stoje razvojno-poduzetni\u010dko centri kao obe\u0107anja budu\u0107eg blagostanja koje treba dosti\u0107i, a za izostanak kojeg eventualno treba kriviti ne gospodarski model, nego ono \u0161to taj model geografski i kulturno okru\u017euje. U njihovoj blizini nalazi se i nedavno uga\u0161ena mljekara pored koje je planirana jo\u0161 jedna poslovna zona, sa sli\u010dnom svrhom.<\/p>\n

Polihem je primjerice nekada zapo\u0161ljavao oko 1200 radnika, a privre\u0111ivao je i do 120 milijuna njema\u010dkih maraka godi\u0161nje. Kako pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>, radnici Polihema su uo\u010di rata u BiH od svojih pla\u0107a izdvajali novac kojim su kupovali akcije poduze\u0107a. Nakon rata, prema tvrdnjama sindikalaca, njihov udio u tvornici iznosio je 49%. Me\u0111utim fabrika je tonula u dugove prema Elektroprivredi BiH koja je Polihemu prodavala skupu struju. To je potpuni obrat u odnosu na 1992., kada je Polihem kao najve\u0107i potro\u0161a\u010d struju od Elektrodistribucije kupovao po sni\u017eenoj cijeni. Sli\u010dna se pri\u010da (sa svojim specifi\u010dnostima) o\u010dekivano mo\u017ee ispri\u010dati i za ostale tuzlanske tvornice, a privatizacija po modelu bliskosti novih vlasnika s politi\u010darima tako\u0111er je odigrala zna\u010dajnu ulogu u upropa\u0161\u0107ivanju tuzlanske industrije.<\/p>\n

Vizija novog razvoja tuzlanske ekonomije, osim na privatnom poduzetni\u0161tvu, bazira se i na ulaganju u turizam i ma\u0161tanju o odr\u017eivom razvoju. Financiranje toga pak, osim iz sredstava op\u0107ine, tako\u0111er o\u010dekivano, trebalo bi se bazirati na zadu\u017eivanju, ali \u201cpametnom\u201d zadu\u017eivanju, onome koje ne bi prelazilo 10 posto godi\u0161njih prihoda op\u0107ine. Glavni turisti\u010dki potencijal prema viziji lokalne socijaldemokratske vlasti trebala bi biti vje\u0161ta\u010dka slana jezera (Panonska jezera), nusproizvod ranije spomenutog slijeganja Tuzle. Iako sam po sebi projekt jezera nije lo\u0161, jer je ina\u010de neupotrebljivo zemlji\u0161te iskori\u0161teno na vrlo koristan na\u010din (a i cijene ovog turisti\u010dkog projekta prihvatljive su lokalnom stanovni\u0161tvu), poku\u0161aj zamjene industrije turizmom mo\u017ee se smatrati ekonomskim proma\u0161ajem. Ve\u0107 vrlo pojednostavljena matematika govori da bi one tisu\u0107e otpu\u0161tenih industrijskih radnika trebale, u najmanju ruku, otvoriti na stotine hostela, restorana, resorta i sli\u010dno, \u0161to zvu\u010di prili\u010dno nerealno za grad sa otprilike 130.000 stanovnika i 3 mala vje\u0161ta\u010dka jezera.<\/p>\n

Ali nije ekonomija, nego proeuropska orijentacija karta na koju igra lokalna Socijaldemokratska partija (SDP) koja je u Tuzli na vlasti \u010ditavo postratno vrijeme. Tuzla i po tome \u010dini iznimku od ostalih op\u0107ina u BiH. SDP je u tom kontekstu poku\u0161ao graditi identitet Tuzle kao antinacionalne i tolerantne, kao grada koji se ne srami svoje socijalisti\u010dke povijesti. No, relativno visoku razinu klasne svijesti koja se o\u010ditovala i u ovogodi\u0161njim narodnim ustancima prije mo\u017eemo zahvaliti visoko industrijaliziranoj radnoj snazi i dobrom \u017eivotnom standardu u socijalisti\u010dkim godinama. Iako \u010desto pe\u017eorativno nazivani komunjarama, SDP-ovci su se u ekonomskom smislu uvijek \u010dvrsto dr\u017eali liberalne ekonomske doktrine, deindustrijalizirav\u0161i grad i ostaviv\u0161i veliki broj ljudi bez posla. Uz spomenute zatvorene fabrike, biv\u0161i\u00a0Resod-Guming, Kvin-Maya, Livnica \u010delika, Zina (ranije Proleter) i Mljekara nekada su zapo\u0161ljavale na desetke tisu\u0107a ljudi, a o njima je ovisio i veliki broj manjih kooperantskih firmi koje propa\u0161\u0107u ve\u0107ih firmi tako\u0111er ostaju bez posla. Stoga kad se govori o broju izgubljenih radnih mjesta, osim ovih izravno izgubljenih zatvaranjem samih velikih firmi, u zbroj treba ura\u010dunati i radna mjesta kooperantskih firmi.<\/p>\n

Deindustrijalizacija Tuzle imat \u0107e posljedice i po zaposlenost mladih ljudi, pa \u010dak i onih visokoobrazovanih. Univerzitet u Tuzli formiran je kao podr\u0161ka svim ovim industrijama \u2013 njime dominiraju tehni\u010dki odsjeci: rudarstvo, elektrotehnika, geologija, kemija, prehrambena tehnologija, ma\u0161instvo i dr. Ga\u0161enjem industrije veliki broj mladih osoba koji zavr\u0161e tehni\u010dki fakultet ostaje nezaposleno. Svjesni toga, mnogi mladi danas umjesto tehni\u010dkih fakulteta u Tuzlu dolaze studirat dru\u0161tvene znanosti poput prava i ekonomije. Mo\u017eda i takva promjena spada u ostvarenje vizije lokalne socijaldemokracije \u2013 zamjena industrijskog sektora uslu\u017enim \u2013 no u ovim se promjenama mo\u017ee tra\u017eiti dio uzroka za ogromnu stopu nezaposlenosti me\u0111u mladim Tuzlacima. Prema nekim podacima<\/a>, u ukupnoj stopi nezaposlenih mladi u\u010destvuju sa 35,39%. Razlozi porasta broja nezaposlenih osoba na podru\u010dju op\u0107ine Tuzla su prvenstveno u nepovoljnoj situaciji na tr\u017ei\u0161tu rada, smanjenom obimu poslova, te znatnom broju firmi koje su prestale sa radom.<\/p>\n

U toku 2013. godine ukupno je 3.161 osoba ostala bez posla, \u0161to je za 304 vi\u0161e u odnosu na 2012. godinu. Radi zaposlenja odjavljena je 3.271 osoba \u0161to je za 175 osoba vi\u0161e nego u 2012. Na porast broja nezaposlenih u 2013. godini uticao je i veliki broj neprijavljenih osoba, njih ukupno 6.427. Razlozi novih prijavljivanja su zavr\u0161etak \u0161kolovanja, prestanak radnog odnosa zbog ekonomskih ili tehni\u010dkih razloga, tehnolo\u0161ki vi\u0161ak radnika, ste\u010daj firmi, ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti i ostvarivanje prava kod drugih organa i institucija. Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba 42,24%, odnosno 8.568, su osobe koje prvi put tra\u017ee zaposljenje i nemaju nikakvog radnog iskustva. Jedna od metoda smanjenja nezaposlenosti tuzlanskog Biroa za zapo\u0161ljavanje je i \u201cProjekt posredovanja bh. studenata za ferijalni rad u Njema\u010dkoj.\u201d Prema podacima Biroa, najve\u0107i problem je nezaposlenost mladih osoba, onih koji su nezaposleni du\u017ee od dvije godine, kod kojih je uo\u010den visok stepen pesimizma i \u017eelje da napuste zemlju. Navodi se da ve\u0107i broj mladih srednjeg, vi\u0161eg i visokog obrazovanja nakon vi\u0161egodi\u0161njih poku\u0161aja da se zaposle prihvataju bilo kakve poslove, naj\u010de\u0161\u0107e \u010duvanje i \u010di\u0161\u0107enje objekata.<\/p>\n

Nema sumnje da je su navedeni problemi igrali veliku ulogu u burnim protestima u februaru 2014. o kojima se jo\u0161 uvijek dosta govori i pi\u0161e: radnici nekoliko privatizacijom upropa\u0161tenih fabrika iza\u0161li su 05. februara na protest koji je, nakon trodnevnog sukobljavanja s policijom i \u0161irenja u veliki broj drugih gradova, rezultirao smjenjivanjem \u010detiri od ukupno deset kantonalnih vlada i pojavom gra\u0111anskog plenuma, u postratnom periodu nevi\u0111enog modela politi\u010dkog odlu\u010divanja. Iako je u posljednjih nekoliko tjedana do\u0161lo do smirivanja situacije, nedavno je organiziran jo\u0161 jedan protest \u2013 onaj prvomajski. Iako to do sada nije bilo uobi\u010dajeno, na prvomajskom protestu ponovno se okupilo oko 1.000 ljudi, \u0161to je (ma koliko se brojka \u010dinila malenom) Tuzlu svrstalo u gradove s najmasovnijim prvomajskim protestom u regiji ove godine.<\/p>\n

Proces deindustrijalizacije, kao i s njim povezano odumiranje kulturnog \u017eivota grada, svjedo\u010de o te\u0161koj situaciji u kojoj se nalazi Tuzla. Da li \u0107e novoizabrana Vlada Tuzlanskog kantona, sastavljena nakon nedavnih protesta od\u00a0navodno nestrana\u010dkih, nekompromitiranih i stru\u010dnih ljudi (do ovog trenutka, od \u010detiri kantona, jedino je Tuzlanski dobio novu vladu) uspjeti da situaciju okrene nabolje, zavisi prije svega od ideolo\u0161ke prizme kroz koju ona gleda na ove probleme. Vrlo lako bi se moglo desiti da se situacija pogor\u0161a, ukoliko se budu primjenjivali pogre\u0161ni ekonomski instrumenti, poput daljnjih poticaja na strani ponude, minimaliziranja dr\u017eave, i daljnjih privatizacija.\u00a0U svakom slu\u010daju, iako ranije poznat kao industrijski grad, Tuzla se i njezina tranzicijski put ne razlikuju se puno od mnogih drugih privatizacijom uni\u0161tenih sredina. To zna\u010di i da je lako mogu\u0107e da se i drugdje dogode sli\u010dni protesti kakvi su po\u010detkom godine zapo\u010deli u Tuzli. Naravno, te\u0161ko je pretpostaviti da li \u0107e, kada i koji gradovi do\u017eivjeti sli\u010dnu pobunu, jednako kao \u0161to je bilo te\u0161ko pretpostaviti i razmjere doga\u0111aja s po\u010detka godine.<\/p>\n

  1. Investicije, ekonomski razvoj i zaposlenost; Klapi\u0107 Muharem, Nuhanovi\u0107 Amra, Klapi\u0107 Hidajet; Tuzla 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U kolektivnom sje\u0107anju lokalnog stanovni\u0161tva, kad se danas govori o Tuzli, umjesto asocijacije na industriju, neki drugi faktori su zauzeli primarno mjesto. Dva datuma pritom su…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":758,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[89],"class_list":["post-749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=749"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36899,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/749\/revisions\/36899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=749"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=749"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=749"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=749"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}