{"id":7489,"date":"2015-06-05T07:00:26","date_gmt":"2015-06-05T06:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7489"},"modified":"2015-06-05T06:34:21","modified_gmt":"2015-06-05T05:34:21","slug":"prividni-sukob-interesa-i-uspostavljanje-europskog-jedinstvenog-digitalnog-trzista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7489","title":{"rendered":"Prividno suprotstavljeni interesi: jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te i “nacionalna” kultura"},"content":{"rendered":"

Rasprave koje prate uvo\u0111enje jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta na razini Europske unije koncentriraju se na prividna proturje\u010dja izme\u0111u “nacionalnih” kulturnih interesa i zajedni\u010dkog europskog interesa. Pritom se zanemaruje klju\u010dna odrednica koja povezuje obje pozicije, a to je osiguravanje nesmetanog procesa akumulacije kapitala u sektoru proizvodnje digitalnih dobara i usluga. I na toj se razini o\u010dituje presudno “proturje\u010dje” europske politike: slobodno tr\u017ei\u0161te unutar Unije, protekcionizam na globalnom tr\u017ei\u0161tu.<\/strong><\/p>\n

Prije dva tjedna smo u priop\u0107enju<\/a> Ministarstva kulture\u00a0<\/span>Republike Slovenije mogli pro\u010ditati kako je ministrica, Julijana Bizjak Mlakar, na sjednici Vije\u0107a EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport “naglasila da bi jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te u punoj mjeri moralo uzimati u obzir kulturnu i jezi\u010dnu raznolikost u Europskoj uniji (EU) te da pri tom treba u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri za\u0161tititi mala i specifi\u010dna tr\u017ei\u0161ta audiovizualnih usluga, koja su posebno ranjiva.” Sjednica, odr\u017eana 19. maja u Bruxellesu, bila je posve\u0107ena savjetovanju ministara dr\u017eava \u010dlanica oko strategije uspostavljanja jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta na razini EU. Uvo\u0111enje jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta prioritetni je zadatak Europske komisije, kojeg komesar za digitalnu ekonomiju i dru\u0161tvo, G\u00fcnther H. Oettinger, gorljivo zagovara kao nu\u017ean institucionalni odgovor na sve ve\u0107u va\u017enost uloge digitalnih tehnologija u suvremenom kapitalizmu.<\/p>\n

Zbog ubrzanog razvoja digitalnih tehnologija – koje \u010dine tehnolo\u0161ku podlogu za djelovanje kulturnih i kreativnih industrija, me\u0111u koje spadaju i audiovizualna industrija, ogla\u0161iva\u010dka, dizajnerska itd. – dolazi do neprestanih promjena radnih procesa i proizvodnih mogu\u0107nosti u navedenim industrijama. \u010cijim \u0107e interesima pogodovati nove proizvodne mogu\u0107nosti, politi\u010dko je pitanje, koje ovisi o odnosu dru\u0161tvenih snaga. \u0160tovi\u0161e, javne politike koje oblikuju formalno-pravni okvir i time sudefiniraju uvjete proizvodnje nisu neutralne, ve\u0107 djeluju u korist interesa odre\u0111ene skupine aktera. Na sastanku ministara posve\u0107enom budu\u0107oj europskoj audiovizualnoj politici, mogli smo s jedne strane \u010duti zahtjeve za protekcionisti\u010dkim politikama u ime za\u0161tite “nacionalnog interesa”, dok s druge strane Europska komisija zahtijeva unutarnju liberalizaciju u ime “europske konkurentnosti” na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Ipak, kao \u0161to \u0107emo vidjeti, unato\u010d tome \u0161to se odnosi izme\u0111u institucionalnih predstavnika dr\u017eava \u010dlanica EU, kao i same EU kao jedinstvenog predstavnika europskog tr\u017ei\u0161ta te ostalih globalnih aktera mo\u017eda \u010dine antagonisti\u010dni, a politike koje zagovaraju me\u0111usobno isklju\u010dive, regulacijski mehanizmi i dru\u0161tveni u\u010dinci njihovih politika, nisu samo sli\u010dni, ve\u0107 i klasno – a ne teritorijalno – specifi\u010dni.<\/strong><\/p>\n

Mehanizam podizanja konkurentnosti EU<\/strong><\/p>\n

Sa stanovi\u0161ta liberalne politike Junckerove komisije, glavni razlozi za nekonkurentnost europskih tvrtki na globalnom tr\u017ei\u0161tu roba i usluga, uklju\u010duju\u0107i i audiovizualni sektor, le\u017ee u neuskla\u0111enosti zakonskih regulativa i razli\u010ditim stupnjevima razvoja infrastrukture me\u0111u \u010dlanicama EU, ali prije svega u fragmentiranosti unutarnjeg europskog tr\u017ei\u0161ta. Dok vode\u0107e zemlje na globalnom tr\u017ei\u0161tu – SAD, Kina, Koreja – ve\u0107 dulje vrijeme raspola\u017eu cjelovitim strategijama o\u010duvanja vode\u0107e pozicije na podru\u010dju digitalnih tehnologija, Europa i dalje ostaje bez strategije te na tom podru\u010dju zaostaje za ostalim globalnim akterima. Stoga se Junckerova komisija zala\u017ee za ujedna\u010davanje zakonskih regulativa na podru\u010dju digitalnih usluga i roba kako bi uspostavila jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te na razini EU. Slobodni protok<\/a> digitalnih usluga trebao bi, naime, osna\u017eiti prekograni\u010dno poslovanje, ukloniti geografske blokade te pove\u0107ati raznolikost i kvalitetu ponude digitalnih usluga i roba, dok bi istovremeno, omogu\u0107iv\u0161i kreativnim industrijama unutar EU da se okoriste digitalnim okru\u017eenjem, trebao ja\u010dati izvoz tih usluga i roba na globalno tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Prvi korak na putu podizanja globalne konkurentnosti EU na podru\u010dju digitalne proizvodnje bila je Direktiva o audiovizualnim i medijskim uslugama<\/a> (AVMS) donesena 2010. godine, koja je omogu\u0107ila slobodni protok audiovizualnih usluga na razini EU. Sljede\u0107i korak tek treba napraviti, i to u smjeru pripreme strategije za uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta. Jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te<\/a>, ili Digital Single Market<\/em> (DSM) dio je prioriteta Junckerovog plana\u00a0o\u017eivljavanja ekonomije EU. U njemu stoji kako bi DSM trebao obogatiti europsku ekonomiju za dodatnih 250 milijardi eura, stvoriti stotine tisu\u0107a novih radnih mjesta, prije svega za mlade te pripomo\u0107i izgradnji dinami\u010dnog dru\u0161tva znanja. Uspostavljanje DSM-a\u00a0pretpostavlja harmonizaciju zakonskih regulativa vezanih uz digitalne usluge, autorska prava i telekomunikaciju izme\u0111u \u010dlanica EU, a posebnu pozornost strategija EU poklanja i digitalnim platformama, geoblockingu<\/em><\/a>, neutralnosti mre\u017ee<\/a>, i sli\u010dnim pojmovima i tehnologijama. Strategija uspostavljanja DSM-a je, zna\u010di, regulacijski mehanizam europske audiovizualne politike, kojim se \u017eeli nove proizvodne mogu\u0107nosti, koje je donijela digitalna revolucija, prilagoditi potrebama tzv. slobodnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Nacionalni interes
\n<\/strong><\/p>\n

Europsku audiovizualnu politiku definiraju prvenstveno konfliktni ciljevi dr\u017eava \u010dlanica koji su posljedica onoga \u0161to regulacijska teorija naziva “akumulacijskim re\u017eimima”. Radi se o procesu akumulacije kapitala, posebnog oblika proizvodnje vi\u0161ka vrijednosti, temeljne karakteristike svakog kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva. Akumulacijski re\u017eim pojedine zemlje ovisi prvenstveno o odnosima izme\u0111u dru\u0161tvenih aktera i raspolo\u017eivim tehnologijama, a njegova struktura i dinamika moraju biti prikladno dru\u0161tveno regulirane. Krovni regulator na nacionalnoj razini je dr\u017eava, koja dru\u0161tvene antagonizme i klasne konflikte prevodi u konflikte me\u0111u interesima razli\u010ditih dru\u0161tvenih aktera. Iako postoje razli\u010diti na\u010dini regulacije, njihovo oblikovanje nije proizvoljno, ve\u0107 je strukturno podre\u0111eno prisili valorizacije kapitala, koja se temelji na, primjerice, poop\u0107avanju robne proizvodnje, \u0161irenju najamnog rada, masovnoj proizvodnji i potro\u0161nji, i sl. Institucionalni predstavnici razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina, poput recimo sindikata, predstavnika industrije, medija, znanstvenih i kulturnih ustanova i sl., kroz konflikte i protivljenja fiksiraju sadr\u017eaj tzv. “javnog interesa”, koji na razini dr\u017eave zadobiva oblik “nacionalnog interesa”.<\/p>\n

Na razini EU “nacionalni” kulturni interesi pojedina\u010dnih dr\u017eava su prvenstveno interesi “nacionalne” kulturne i kreativne industrije, koji se me\u0111usobno razlikuju ve\u0107 prema polo\u017eaju pojedina\u010dne dr\u017eave unutar me\u0111unarodnog poretka. Oblikovanjem zajedni\u010dkih europskih politika i regulacijskih mehanizama pojedina\u010dne \u010dlanice poku\u0161avaju svoje interese prenijeti na cijelu uniju (kao u slu\u010daju Francuske, koja inzistira na “nacionalnim kvotama” za “nacionalnu” kulturnu produkciju, ili u slu\u010daju Velike Britanije koja zagovara na\u010delo dr\u017eave izvora). S jedne strane Direktiva AVMS, koja se temelji prvenstveno na na\u010delu dr\u017eave izvora, dozvoljava ponu\u0111a\u010dima televizijskih programa koji su registrirani u jednoj od dr\u017eava \u010dlanica da po\u0161tuju propise dr\u017eave u kojoj im je sjedi\u0161te, a nisu primorani po\u0161tivati zakonodavstvo dr\u017eava \u010dlanica u kojima nude svoje usluge. S druge strane, dr\u017eave \u010dlanice moraju osigurati nesmetan prijem i distribuciju audiovizualnih medijskih usluga iz drugih dr\u017eava \u010dlanica EU. Kao \u0161to je na sastanku ministara upozorila slovenska ministrica za kulturu, malim tr\u017ei\u0161tima poput slovenskog takva je EU regulacija problemati\u010dna iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n

Protekcionizam i liberalizacija tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Slovenija je Direktivu AVMS implementirala dono\u0161enjem Zakona o audiovizualnim medijskim uslugama (Zakon o avdiovizualnih medijskim storitvami<\/em>) 2011. godine. Implementacija navedenog zakona, zajedno s digitalizacijom televizijskog tr\u017ei\u0161ta u kabelskim sustavima i programskim paketima televizijskih usluga putem internetskog protokola (IPTV), zao\u0161trila je konkurenciju na lokalnom tr\u017ei\u0161tu audiovizualne produkcije, kako na kvantitativnoj, tako i na kvalitativnoj razini. Kvantitativno se pove\u0107ao broj stranih ponu\u0111a\u010da televizijskih programa koji svoje sadr\u017eaje nude u Sloveniji, a kvalitativno su uvedena dvostruka zakonska mjerila, budu\u0107i se od stranih ponu\u0111a\u010da ne zahtijeva po\u0161tivanje zakonski odre\u0111enih programskih kriterija, koji su obvezuju\u0107i za lokalne ponu\u0111a\u010de televizijskih programa. Primjer takvih kriterija su zakonski zahtijevana kvota, odnosno udio, slovenskih audiovizualnih djela u sklopu dnevnog programa. Lokalne televizijske stanice moraju u sklopu svoga programa odre\u0111eno vrijeme namijeniti emitiranju “slovenskih audiovizualnih sadr\u017eaja”, \u010dime se lokalnim producentima garantira ostvarivanje prihoda. Opstanak sistema kvota od iznimne je va\u017enosti prvenstveno za “nacionalne” kulturne i kreativne industrije, koje su potrebne za odr\u017eavanje procesa akumulacije kapitala na nacionalnoj razini.<\/p>\n

U tom svjetlu moramo promatrati i zahtjev slovenske ministrice za protekcionizmom malih (“nacionalnih”) tr\u017ei\u0161ta. Slovenska ministrica kulture se \u017eali na europsku regulaciju u podru\u010dju oporezivanja koja stranim ponu\u0111a\u010dima televizijskih programa dozvoljava da “prihode od ogla\u0161avanja ne ula\u017eu u produkciju kvalitetnih i raznolikih doma\u0107ih audiovizualnih djela”.\u00a0<\/span>Razlog za izuze\u0107e je, sli\u010dno kao i kod programskih kriterija, na\u010delo dr\u017eave izvora. Stranim ponu\u0111a\u010dima je dozvoljena prodaja vlastitog oglasnog prostora u Sloveniji, a pritom nisu obvezni pla\u0107ati porez na promet, koji bi punio slovenski dr\u017eavni prora\u010dun i potencijalno slu\u017eio financiranju lokalne produkcije. Prodaja oglasnog prostora je najva\u017enija djelatnost kako za lokalne, tako i za strane ponu\u0111a\u010de televizijskih programa, a uspje\u0161nost prodaje ovisi od udjela gledanosti kojeg pojedini televizijski program ostvaruje na temelju popularnosti me\u0111u gledateljstvom. Popularnost na slovenski jezik titlovanih sadr\u017eaja i prevedenih reklamnih poruka je, prema podacima<\/a> European Audiovisual Observatory, 2013. godine u Sloveniji bila procijenjena na udio gledanosti od jedne \u010detvrtine. Visoki udio gledanosti u\u010dinio je njihov oglasni prostor privla\u010dnijim za potencijalne naru\u010ditelje reklama, a istovremeno je negativno utjecao na ogla\u0161avanje na televizijskim programima lokalnih ponu\u0111a\u010da, koji poreze pla\u0107aju u Sloveniji.<\/p>\n

Konfliktni odnosi izme\u0111u razli\u010ditih aktera ne odre\u0111uju samo oblikovanje politika na “nacionalnoj” i europskoj, ve\u0107 i na globalnoj razini. Dok EU prema unutra djeluje kao platforma za ostvarivanje interesa razli\u010ditih industrija na teritoriju EU, prema van Unija nastupa kao jedinstven globalni akter. Tako strategija za uspostavljanje DSM-a, kojoj je bila posve\u0107ena sjednica Vije\u0107a EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, kao i Direktiva AVMS, dodu\u0161e liberaliziraju unutarnje tr\u017ei\u0161te EU, na globalnoj razini funkcioniraju kao regulacijski mehanizmi europske audiovizualne politike u svrhu za\u0161tite audiovizualne industrije EU. Postoje\u0107e institucionalno ure\u0111enje omogu\u0107ava europskoj audiovizualnoj politici dihotomno djelovanje – unutar EU djeluje prema principima liberalnog tr\u017ei\u0161ta, dok na globalnoj razini djeluje protekcionisti\u010dki u odnosu prema ostalim globalnim akterima. Protekcionizam na globalnoj razini \u010dest je predmet pregovora i sporova u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), budu\u0107i se institucionalni predstavnici, prvenstveno Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, zala\u017eu za ukidanje protekcionisti\u010dkih politika. Uostalom, sve su se \u010dlanice EU (uklju\u010duju\u0107i i Sloveniju, 1995. godine) potpisav\u0161i General Agreement on Trade in Service <\/em><\/a>(GATS), obvezale na progresivnu liberalizaciju bez protekcionisti\u010dkih mehanizama (na koje se u WTO-u gleda kao na diskriminatorne mjere) i na podru\u010dju audiovizualnih usluga.<\/p>\n

Institucionalizacija kulturne raznolikosti
\n<\/strong><\/p>\n

Dok su u GATS-u audiovizualne usluge definirane prvenstveno kao ekonomska djelatnost, u dokumentima EU su, na zahtjev europskog parlamenta, definirane<\/a> kao “kulturne usluge jednako koliko […] i ekonomske usluge”. Dvostruka definicija audiovizualnih usluga, u kombinaciji sa ugovornom obvezom o djelovanju EU, koja institucijama Unije nala\u017ee da u svojem djelovanju po\u0161tuju i poti\u010du kulturne i jezi\u010dne raznolikosti, \u010dine institucionalnu podlogu za protekcionisti\u010dku orijentaciju europske audiovizualne politike na globalnoj razini. Tako\u0111er \u010dini i institucionalnu podlogu na koju se poziva slovenska ministrica kulture, kada poziva na protekcionizam malih (\u201cnacionalnih\u201d) tr\u017ei\u0161ta na razini EU. Me\u0111utim, europska audiovizualna politika – koja se s jedne strane zala\u017ee za podizanje tr\u017ei\u0161ne konkurentnosti na globalnom audiovizualnom tr\u017ei\u0161tu, dok s druge pak \u017eeli o\u010duvati pluralizam i kulturnu te jezi\u010dnu raznolikost audiovizualne produkcije na razini EU – tek je prividno unutarnje kontradiktorna, budu\u0107i da ova dva zahtjeva nikako nisu me\u0111usobno isklju\u010diva. Kao \u0161to upozorava Maja Breznik u \u010dlanku<\/a>\u00a0“Culture between \u2018l\u2019 exception cullturelle\u2019 and \u2018cultural diversity\u2019”, koncept kulturne raznolikosti odnosi se prije svega na razvoj lokalnih kulturnih i kreativnih industrija, koje \u010duvaju nacionalne i etni\u010dke specifi\u010dnosti, a istovremeno slu\u017ee prepoznatljivosti i konkurentnosti na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Regulacijski mehanizam “nacionalnih” kvota, koji podi\u017ee tr\u017ei\u0161nu konkurentnost “nacionalnih” kreativnih industrija, temelji se upravo na takvom konceptu kulturne raznolikosti.<\/p>\n

S obzirom da o\u010duvanje kulturne i jezi\u010dne raznolikosti nikako ne zna\u010di da je odre\u0111ena proizvodnja izuzeta iz ekonomskih aktivnosti, spominjanje kulturne raznolikosti u dokumentima institucija EU usko je povezano s razvojem tr\u017ei\u0161ta. Stoga je prema mi\u0161ljenju<\/a> Vije\u0107a EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport “[u] vrijeme brzih tehnolo\u0161kih promjena i nepredvidljivog razvoja tr\u017ei\u0161ta klju\u010dno […] poticati kulturnu i jezi\u010dnu raznolikost i konkurentnost u svim mjerama politika koje utje\u010du na europsku audiovizualnu industriju na europskoj razini i na razini dr\u017eava \u010dlanica.” Zato nas ne bi trebala iznenaditi odluka na sjednici od 19. maja da se – unato\u010d problemu malih tr\u017ei\u0161ta, koje prema mi\u0161ljenju slovenske ministrice kulture treba za\u0161tititi unutar jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta na razini EU – zadr\u017ei na\u010delo dr\u017eave izvora kao oslonac, a Direktivu AVMS kao temeljni dokument za budu\u0107u europsku audiovizualnu politiku.<\/p>\n

Reprodukcija kapitalisti\u010dkih odnosa<\/strong><\/p>\n

Borba konfliktnih “nacionalnih” interesa u briselskoj areni, koja oblikuje europsku politiku, ne smije nas zavarati da postoji izbor izme\u0111u nacionalne i europske politike. Unato\u010d prividnoj proturje\u010dnosti izme\u0111u nacionalne i europske politike, prave razlike me\u0111u njima nema. Obje politike se zala\u017eu za stvaranje povoljnih uvjeta za proces akumulacije kapitala na podru\u010dju audiovizualne produkcije. Stoga se prevladavaju\u0107i diskurs, kako na “nacionalnoj”, tako i na europskoj razini, temelji na pretpostavci da je kulturna proizvodnja, u koju ulazi i audiovizualna produkcija, ekonomski bitna, \u0161to zna\u010di da je u toj domeni mogu\u0107e ostvariti zadovoljavaju\u0107u nivo proizvodnje vi\u0161ka vrijednosti, odnosno profitnu stopu. U skladu s tom pretpostavkom, obje politike poti\u010du odre\u0111en na\u010din proizvodnje, na sli\u010dan na\u010din definiraju njezinu svrhu te sa stajali\u0161ta proizvo\u0111a\u010da sadr\u017eaja imaju sli\u010dan u\u010dinak. Da bi se ostvarili profiti, kulturna proizvodnja mora biti organizirana prema principu industrije, kojoj za nesmetano funkcioniranje treba razvijeno tr\u017ei\u0161te. Stoga i europski i lokalni politi\u010dari i politi\u010darke, kada govore o razvoju tr\u017ei\u0161ta, zastupaju prvenstveno interese kulturne i kreativne industrije. Generalni u\u010dinak obiju regulacijskih politika jest \u0161irenje kapitalisti\u010dkih odnosa na podru\u010dje kulture. Za podru\u010dje kulturne proizvodnje to zna\u010di da se raznovrsna kulturna proizvodnja reducira tek na proizvodnju kulturnih i kreativnih industrija, da se kroz proizvodnju isklju\u010divo za tr\u017ei\u0161te kulturni proizvodi komodificiraju te da se zbog promijenjenih radnih uvjeta neposredni proizvo\u0111a\u010di kulturnih sadr\u017eaja proleteriziraju.<\/p>\n

Obje politike iz pregovora i pravnih dokumenata sustavno isklju\u010duju diskurs i aktere koji se bave prvenstveno dru\u0161tveno-politi\u010dkim pitanjima kulturne proizvodnje, a ne toliko njezinim ekonomskim aspektima; aktere i diskurse koji bi mogli nuditi nekapitalisti\u010dke institucionalne modele, koji bi proizvodnju organizirao na na\u010din usmjeren zadovoljavanju dru\u0161tvenih potreba. Regulacijski mehanizmi u ime za\u0161tite od tr\u017ei\u0161ta, poput ranije spomenutog sistema kvota, kompatibilni su s akumulacijom kapitala te kao takvi stabiliziraju proces materijalne proizvodnje na podru\u010dju audiovizualnih usluga. Takve mjere ni\u010dime ne uvode, niti poti\u010du na\u010dine audiovizualne proizvodnje druga\u010dije od ve\u0107 uvrije\u017eenog, ni u stranim, niti u “nacionalnim” kreativnim industrijama te ne omogu\u0107avaju estetska odstupanja od standardizirane industrijske produkcije. Sistem kvota ne mijenja radne uvjete direktnih proizvo\u0111a\u010da audiovizualnih sadr\u017eaja, kojima se u ime podizanja konkurentnosti ustvari intenzivira radni proces, poo\u0161trava radna disciplina te time sni\u017eava cijena njihove radne snage.<\/p>\n

No Vije\u0107e EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport ove negativne u\u010dinke slobodnog tr\u017ei\u0161ta ne primje\u0107uje te sa zala\u017ee za uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tr\u017ei\u0161ta, koje bi cjelokupnu digitalnu proizvodnju organiziralo prema principu liberalnog tr\u017ei\u0161ta. Stoga \u0107e se akteri na slovenskom tr\u017ei\u0161tu, koje slovenska ministrica kulture \u017eeli za\u0161tititi, u budu\u0107nosti suo\u010davati sa jo\u0161 sna\u017enijom konkurencijom. A za\u0161tita nije potrebna tr\u017ei\u0161tu. Za\u0161tita od dru\u0161tveno razornih posljedica kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta potrebna je prvenstveno takvom dru\u0161tvu u kojem bi kulturna proizvodnja poticala egalitarniji i solidarniji razvoj.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proteklog smo tjedna u priop\u0107enju Ministarstva kulture Republike Slovenije mogli pro\u010ditati kako je ministrica, Julijana Bizjak Mlakar, na sjednici Vije\u0107a EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport naglasila da bi jedinstveno digitalno tr\u017ei\u0161te…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7491,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,74,244],"theme":[458,456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[214],"class_list":["post-7489","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-kultura","tag-tehnologija","theme-drustvo","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7489","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7489"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7489\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7505,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7489\/revisions\/7505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7491"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7489"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7489"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7489"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7489"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7489"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7489"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7489"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}