{"id":7422,"date":"2015-06-03T07:00:20","date_gmt":"2015-06-03T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7422"},"modified":"2015-06-03T06:48:27","modified_gmt":"2015-06-03T05:48:27","slug":"hep-ipo-laske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7422","title":{"rendered":"Prodaja elektroprivrede: zaobilazne metode"},"content":{"rendered":"

Premda se u javnosti mnogo govori o inicijalnoj javnoj ponudi za Hrvatsku Elektroprivredu, rasprava i dalje ostaje prili\u010dno nedore\u010dena. Glavni razlog tome \u0161utnja je Vlade o ulozi izdavanja dionica u kontekstu razvojne strategije kompanije. Analizom \u0161turo iskazanih ciljeva inicijalne javne ponude u okviru trenutnog funkcioniranja HEP-a postaju jasniji privatizacijski planovi u pozadini, kao i Vladino ustru\u010davanje da ih otvoreno izlo\u017ei.
\n<\/strong><\/p>\n

Inicijalna javna ponuda (IPO) dionica Hrvatske elektroprivrede (HEP), najavljena za kraj ove godine, jest u najve\u0107oj mjeri enigma i danas, puna \u010detiri mjeseca nakon \u0161to je njegova uprava dobila nalog za pokretanje aktivnosti u tako zacrtanom smjeru. Nije poznato, niti se od nadle\u017enih itko nudi da ljubazno rasvijetli misteriju, dakle, \u0161to bi proces to\u010dno zna\u010dio u politi\u010dkom pogledu, zatim u poslovnom i tr\u017ei\u0161nom, pa \u010dak i u posjedovnom, odnosno imovinskom, kao \u0161to \u0107emo kasnije vidjeti. Tajnovitost vladinih emisara pritom se ogleda ve\u0107 u startnom nalogu skup\u0161tine HEP-a. Iskori\u0161tena je za tu potrebu fraza “pove\u0107anje kapitala” koju \u0107e iole pa\u017eljiviji \u010ditatelj prevesti kao dokapitalizaciju bez dr\u017eavnog udjela, a nju o\u010ditati kao zasada djelomi\u010dnu privatizaciju trgova\u010dkog dru\u0161tva u poziciji monopolista i pod dosada\u0161njim stopostotnim vlasni\u0161tvom dr\u017eave. Stoga s lociranjem prikrivenih nakana oko HEP-a mo\u017eemo otpo\u010deti upravo s tog upadljivog traga i poku\u0161aja da se makar dijelom zamaskira su\u0161tina planiranog postupka.<\/p>\n

Za ovu svrhu ne\u0107emo se mnogo baviti tehni\u010dkim detaljima procesa; IPO se u biti svodi na izdavanje stanovite koli\u010dine novih dionica i pove\u0107avanje temeljnog kapitala poduze\u0107a za iznos njihove dirigirane javne prodaje.\u00a0U ovom slu\u010daju koli\u010dina dionica iznosila bi na koncu jednu \u010detvrtinu ukupne vrijednosti HEP-a s temeljnim kapitalom od oko 20 milijardi kuna. Od njihove inicijalne prodaje uprihodilo bi se me\u0111utim svega dvije do tri milijarde. Nudile bi se radnicima te ku\u0107e i drugim dr\u017eavljanima RH, a ne\u0161to bi se posebno svakako odvojilo za hrvatske ratne veterane, u vidu uobi\u010dajene \u017ertve koja im se prinosi nakon razdiobe svake zajedni\u010dke vrijednosti. No zna\u010dajna suma dionica namijenjena je tzv. doma\u0107im institucionalnim ulaga\u010dima te stranim investitorima s naglaskom na one iz srednje i isto\u010dne Europe. Mladen Pejnovi\u0107, predstojnik Dr\u017eavnog ureda za upravljanje dr\u017eavnom imovinom (DUUDI), izjavio je sredinom travnja da su ispred sviju drugih posrijedi investicijske banke. Upada u oko da je savjetni\u010dki posao u ovom zahvatu povjeren subjektima iz sli\u010dnih krugova: Zagreba\u010dka banka, Morgan Stanley, Sberbank.<\/p>\n

HEP-u prijeti scenarij INA-e<\/strong><\/p>\n

Jedan od iskazanih ciljeva IPO-a govori o sticanju sredstava za reinvestiranje u vlastite pogone i kupnju udjela u nekim stranim, susjednim elektroprivredama. Radni\u010dko vije\u0107e HEP-a, me\u0111utim, zatra\u017eilo je od profesora Drage Jakov\u010devi\u0107a i Ivana Lovrinovi\u0107a s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da izrade analizu plana IPO-a, pa smo krajem svibnja zaista imali \u0161to vidjeti. Autori studije prije svega zaklju\u010duju, ukratko opisano, da se IPO-u pristupa i brzopleto i neopravdano, te da bi njegovi efekti mogli biti veoma \u0161tetni, osim \u0161to je dio njih nepredvidljiv. \u0160tovi\u0161e, postupkom kao \u0161to je IPO, nalaze oni, pokre\u0107u se ili pospje\u0161uju razni uzgredni vanjski procesi, vezani interesi i tr\u017ei\u0161ne restratifikacije \u0161to utje\u010de na daljnje poslovanje doti\u010dnog poduze\u0107a. Ali i ovom prilikom izostaje strate\u0161ki plan razvoja HEP-a na kojem bi se mogla bazirati konkretnija predvi\u0111anja vezana uz gornje dileme. Naposljetku, Lovrinovi\u0107 i Jakov\u010devi\u0107 primje\u0107uju da HEP posljednjih godina posluje s visokom dobiti i da ga ve\u0107 zato ne bi trebalo ispu\u0161tati iz dr\u017eavnih ruku, premda dr\u017eava oslabljuje njegov razvojni potencijal izuzimanjem te vrijednosti radi dr\u017eavno-bud\u017eetskog deficita. A suzbijali su onda i njezini menad\u017eerski eksponenti razvoj HEP-a i nekim drugim postupcima, o kojima smo ovdje pisali ljetos<\/a>.<\/p>\n

Pro\u0161le godine dobit je iznosila dvije i pol milijarde kuna, kolika je otprilike i suma o\u010dekivana od privatizacije kroz IPO. Podcrtajmo ovu \u010dinjenicu: HEP se navodno privatizira zbog toga \u0161to nema sredstava za razvoj, a nema ih zato \u0161to ih je dr\u017eava uzela za druge potrebe. Ivan Lovrinovi\u0107 i Drago Jakov\u010devi\u0107 takav rezon veoma umjesno kompariraju sa slu\u010dajem INA-e, od \u010dijeg najavljivanog razvoja nakon privatizacije nije ostalo doslovno ni\u0161ta, pa umjesto progresa svjedo\u010dimo mu\u010dnoj op\u0107oj stagnaciji kompanije. Nadalje, procijenjeni trenutak prodaje dijela HEP-a definitivno nije povoljan, s obzirom na razna navedena tr\u017ei\u0161na kretanja. Ostaje da pomnije razmotrimo jednu veliku nerije\u0161enu dubiozu \u010ditave pri\u010de, a koja se ti\u010de saznanja da u formalnom smislu jo\u0161 nitko ne zna \u0161to se to\u010dno prodaje, ako se prodaje HEP. Ne samo zato \u0161to iz DUUDI-ja ne znaju ili ne \u017eele definitivno pojasniti je li rije\u010d o cijeloj grupi ili o nekim njezinim sastavnicama i projektnim vrijednostima. Povrh toga nikom nije jasno ulaze li u vlasni\u0161tvo HEP-a danas hidroelektrane koje on koristi i koje su najvredniji dio ukupnog sistema.<\/p>\n

Tri neizre\u010dena cilja IPO-a<\/strong><\/p>\n

Ovaj aspekt zaslu\u017euje da ga posebno istaknemo: Zakonom o vodama iz 2011. godine HEP-u je oduzeto gotovo kompletno vlasni\u0161tvo nad tim centralama. Sve gra\u0111evine na vodama prepisane su pod dr\u017eavno poduze\u0107e Hrvatske vode, dok je HEP ostao njihov trajni koncesionar i korisnik bez pla\u0107anja naknade. Ipak, u HEP-u je prevladala skepsa u odnosu na to, i 2013. godine je Ustavnom sudu RH podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama. Reakcija suda i dalje se \u010deka, a sasvim je mogu\u0107e da \u0107e uslijediti tek po dovr\u0161etku IPO-a, odnosno nakon prodaje dionica onima koji \u0107e valjda naknadno saznati \u0161to su sve kupili i koji se mogu nadati da \u0107e im sudski pravorijek i\u0107i u privatno-vlasni\u010dki prilog. Naro\u010dito ako se u istom smjeru uplete i nezaobilazni europsko-unijski arbitar, no njegov \u0107emo eventualni upliv zasad ostaviti po strani. S tim jo\u0161 uvijek ne zavr\u0161ava neizvjesnost oko vrijednosti HEP-a, znamo li da je nedavno iz njegove bilance otpisano sedam starijih termoelektrana u iznosu od oko dvije milijarde i 400 milijuna kuna. Takav otpis je redovan postupak, ali upravo zato se ne bi smio provoditi \u2013 i to nakon nekoliko pasivnih godina \u2013 simultano s raspisom privatizacije. Ina\u010de bismo mogli govoriti o hotimi\u010dnom ru\u0161enju kapitala poduze\u0107a radi pogodovanja kupcu, s \u010dim dolazimo do realnih, a neizre\u010denih ciljeva IPO-a.<\/p>\n

Postoje barem tri potencijalna takva cilja, bez obzira je li u pozadini samo jedan od njih ili vi\u0161e kombiniranih. Prvi, o kojem se ve\u0107 naga\u0111alo u medijima, motiviran je skorim parlamentarnim izborima i podila\u017eenjem aktualne vladaju\u0107e koalicije bira\u010dima koji bi se razmjerno povoljno mogli domo\u0107i vlasni\u0161tva nad odre\u0111enim kvalitetnim portfeljem. Drugi bi bilo pogodovanje krupnijim zvjerkama iz spomenute skupine investicijskih banaka i fondova koji \u0107e se vremenom na burzi nesumnjivo dokopati i najve\u0107eg dijela dionica iz prethodne suvlasni\u010dke grupacije. Tre\u0107i cilj nije tako konkretan, ali je najizvjesniji: doktrinarno uvjetovana privatizacija dr\u017eavnog monopola i povla\u010denje dr\u017eave kao takve. Naime, usuprot \u010destim interpretacijama slu\u010dajeva Hrvatskih \u017eeljeznica ili Hrvatskih autocesta, ali u skladu sa starijim primjerima na\u0161ih banaka, Hrvatskog telekoma, Plive, INA-e, kao i raznim drugim, dosad smo trebali nau\u010diti da se dr\u017eavna poduze\u0107a ne privatiziraju prvenstveno stoga \u0161to posluju s kroni\u010dnim gubicima i nerje\u0161ivim dugovima.<\/p>\n

Ona se prodaju zbog na\u010delne politi\u010dke tendencije uzurpiranja resursa ili tr\u017ei\u0161ta po privatnom kapitalu, tj. njegove ekonomske potrebe da ekspandira. No da bi se to nesmetano izvelo, nu\u017eno je pre\u0161utjeti \u010dinjenicu same privatizacije javnog dobra, pa se zato danas umjesto takve jednostavne istine naveliko konstruira apsurdna teza o prelasku HEP-a u ruke potencijalno svih gra\u0111ana. Tim se podmetanjima mo\u017ee usprotiviti samo \u0161ira, temeljito politizirana fronta koja \u0107e \u010ditavo dru\u0161tvo pravovremeno informirati o su\u0161tini predmeta i mobilizirati ga na akciju. Do jeseni, a \u0161to je najavljeno kao rok za pokretanje IPO-a, tako ne\u0161to \u0107e se i desiti, kako smo na\u010duli od stanovitih udru\u017eenih aktivista iz redova doma\u0107e ljevice i zelenih. Njima je sre\u0107om ve\u0107 jasno da ovom dru\u0161tvu nije dovoljna borba protiv privatizacije, sve dok se procedura upravljanja HEP-om i drugim javnim poduze\u0107ima istinski ne demokratizira u skladu s boljim praksama. U protivnom \u0107e javna dobra zauvijek ovisiti o volji trenutne strana\u010dke vlasti, a naj\u0161ira \u0107e zajednica biti i dalje osu\u0111ena na iscrpljuju\u0107a reagiranja po akutnom poticaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inicijalna javna ponuda (IPO) dionica Hrvatske elektroprivrede (HEP), najavljena za kraj ove godine, jest u najve\u0107oj mjeri enigma i danas, puna \u010detiri mjeseca nakon \u0161to je njegova uprava dobila nalog za pokretanje aktivnosti u tako zacrtanom smjeru. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":7471,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[105,51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-7422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7422"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7472,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7422\/revisions\/7472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7471"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7422"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7422"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7422"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7422"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}