{"id":7384,"date":"2015-06-02T07:00:44","date_gmt":"2015-06-02T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7384"},"modified":"2015-06-02T08:14:17","modified_gmt":"2015-06-02T07:14:17","slug":"adriacelik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7384","title":{"rendered":"Pod radni\u010dkim \u0161atorom u borbi za neispla\u0107ene pla\u0107e"},"content":{"rendered":"

Nakon vi\u0161emjese\u010dne neuspje\u0161ne borbe za isplatu pla\u0107a, radnici biv\u0161e splitske \u017eeljezare su prije dva tjedna odlu\u010dili podi\u0107i \u0161ator i trajno se smjestiti ispred ulaza u svoju firmu u znak protesta protiv pona\u0161anja njema\u010dkog vlasnika. Nakon nekoliko preprodaja firme, obustava pa ponovnih pokretanja proizvodnje, brojnih \u0161trajkova i sudskih procesa, radnici su sada prisiljeni na o\u010dajni\u010dke mjere kako bi poku\u0161ali izboriti formalno zakonom osiguranu pla\u0107u.<\/strong><\/p>\n

“Vi\u0161e su prava imali Dioklecijanovi robovi nego mi danas. Oni nisu imali novac kao plate\u017eno sredstvo, nego je bilo kruva i igara. A mi odi imamo samo igara, cirkusa, znoja, a kruva nigdi”<\/span>, pri\u010daju nam ogor\u010deni radnici \u017eeljezare Adria \u010delik, biv\u0161e \u017deljezare Split, koje smo posjetili na njihovom “de\u017eurstvu” u \u0161atoru pokraj tvornice, gdje od 18. svibnja \u0161trajkaju zbog neisplate sad ve\u0107 sedam pla\u0107a. Njih dvjestotinjak, koliko ih je bilo krajem 12. mjeseca, posljednju pla\u0107u dobili su krajem pro\u0161le godine. Godinama su potpisivali privremene ugovore o radu svakog mjeseca, kako su nam ispri\u010dali, no od po\u010detka godine ne dobivaju nove ugovore, \u010dime su im prethodni automatski produ\u017eeni na neodre\u0111eno. Poslodavac im je u sije\u010dnju ponudio nove ugovore, koje su ocijenili “lihvarskima”, jer sadr\u017ee klauzulu prema kojoj se radnici odri\u010du svojih potra\u017eivanja zbog kojih su prethodno tu\u017eili poslodavca.<\/p>\n

Iako se radnici jo\u0161 uvijek vode kao zaposleni, proizvodnje u \u017eeljezari nema od listopada pro\u0161le godine, a kako nam ka\u017eu, “kaskala” je bila ve\u0107 godinu-dvije. “Nestalo bi sirovine pa ne bi radili neko vrime i tad bi nam umanjili pla\u0107u za deset, dvadeset posto. Onda ne bi platili struju pa bi je isklju\u010dili i opet ne bi mogli raditi. Drugi put zbog nepla\u0107anja, isklju\u010dili bi nam plin. Je li to zato \u0161to gazda nije ima para ili je neka ‘finta’ u pitanju, radnici ne znaju. Mi samo \u017eelimo raditi”, pri\u010da jedan od radnika.<\/p>\n

Kada su krenuli problemi s neisplatama i ka\u0161njenjem pla\u0107a, koji se vuku jo\u0161 od listopada, u Adria \u010deliku su se pojavili sindikati. Dotad, zbog nikad jasno izre\u010dene zabrane vlasnika, radnici dugo nisu bili sindikalno organizirani. Ipak, osnivanje sindikata nije pro\u0161lo glatko ni bez neslaganja. Prvo je u listopadu pro\u0161le godine osnovana podru\u017enica Sindikata metalaca, a potom u svibnju ove godine i Nezavisnog sindikata Brodosplita. Nakon prvog sastanka u Sindikat metalaca navodno se uklju\u010dilo svega dvadesetak radnika, a jedan od radnika, Stipe Bani\u0107, optu\u017eio je sindikaliste za tajno osnivanje podru\u017enice za odabrane radnike. Tada je i najavio da zajedno s 38 radnika pokre\u0107e zahtjev za ste\u010daj budu\u0107i da je tvrtka bila vi\u0161e od 60 dana u blokadi.<\/p>\n

Podijeljeni radnici<\/strong><\/p>\n

Radnicima su u studenom pro\u0161le godine bile ispla\u0107ene do tada zaostale pla\u0107e, a nakon \u0161to nisu potpisali ugovore u sije\u010dnju 2015. godine, sindikati su radnicima obe\u0107ali pregovore s vlasnikom. Od tada do danas nalaze se u ovoj situaciji \u2013 formalno sa zaposlenjem, ali bez pla\u0107e \u2013 a radnik Stipe Bani\u0107 je sam u travnju pokrenuo najavljeni zahtjev za ste\u010dajni postupak kojim bi se na\u010delno morala pokriti i radni\u010dka potra\u017eivanja. Ste\u010daj je ipak odbijen, iako se o\u010dekivalo da \u0107e ga, zbog neisplate pla\u0107a vi\u0161e od dva mjeseca, sud pokrenuti. Naime, punomo\u0107enica Adria \u010delika, odvjetnica Ana Bokuli\u0107 iz Zagreba, na ro\u010di\u0161te je donijela izvatke iz kojih se vidi da su 1. travnja Stipi Bani\u0107u ispla\u0107ene pla\u0107e za prosinac 2014. i sije\u010danj 2015. godine, a 2. travnja pripadaju\u0107i doprinosi. Budu\u0107i da je Bani\u0107 prijedlog za pokretanje ste\u010daja temeljio samo na dugovanju prema sebi, nije pokrenut ste\u010daj. Tako je Bani\u0107 jedini od radnika dobio \u0161to je tra\u017eio, dok ostali jo\u0161 uvijek \u010dekaju.<\/p>\n

Nezadovoljstvo zbog takvog raspleta doga\u0111aja potaknulo je osnivanje podru\u017enice Nezavisnog sindikata Brodosplita u Adria \u010deliku. Taj sindikat, ka\u017ee Zvonko \u0160egvi\u0107, predsjednik sindikata, okuplja preko 80% radnika u firmi. Osim jednog radnika kojem je ispla\u0107ena pla\u0107a za prosinac i sije\u010danj, ostali su, kako nam pri\u010daju, dobili tek tu i tamo novac za gorivo nakon \u0161to su se pobunili da nemaju za benzin kako bi do\u0161li na posao. Jo\u0161ko Frani\u0107, regionalni povjerenik Sindikata metalaca za Dalmaciju u telefonskom razgovoru s vlasnikom Edgarom Schumacherom poku\u0161ao je 22. svibnja osigurati isplatu pla\u0107e barem za 12. mjesec, no radnici s kojima smo razgovarali u \u0161atoru odbili su pristati na to jer \u017eele isplatu barem tri pla\u0107e. “Krenuli smo u pregovore, definirat \u0107emo termine isplate pla\u0107a i nakon toga \u0107emo razgovarati o novim ugovorima. Neki su inzistirali na tri pla\u0107e, no kad se one isplate odjednom, to onda uzme previ\u0161e poreza”, tvrdi Frani\u0107 koji je na meti dijela radnika jer je, kako ka\u017eu, predsjedniku njegovog sindikata Vedranu Dragi\u010devi\u0107u sin zaposlen na mjestu direktora u tvrtki.<\/p>\n

Protuzakoniti otkazi<\/strong><\/p>\n

I dok su se sindikati nadmetali oko zahtjeva, pro\u0161log petka do\u0161lo je do obrata. Naime, vlasnik Schumacher odlu\u010dio je po\u010detkom tjedna podijeliti otkaze putem po\u0161te skoro svim radnicima, osim njih 28, \u0161to je prema rije\u010dima Jo\u0161ka Frani\u0107a nezakonito jer sindikalni povjerenici prvo moraju dobiti na uvid plan zbrinjavanja. A to se jo\u0161 nije desilo jer Frani\u0107 nije htio preuzeti taj plan, ve\u0107 je inzistirao da ga po\u0161alju sindikalnim povjerenicima. Uz to, kako nam je kazao u subotu, otkaze je vlasnik namjeravao dati i sindikalnim predstavnicima, \u0161to je tako\u0111er protuzakonito. Frani\u0107 je rekao kako je ve\u0107ina radnika, kao i sindikalni predstavnik, jo\u0161 uvijek u njegovom sindikatu \u0161to argumentira potpisanim pristupnicama. Namjera njegovog sindikata je da ukoliko do\u0111e do otkaza pokrenu sudske tu\u017ebe. S druge stane, \u0160egvi\u0107 nam je isti dan rekao da nema informacija o otkazima, ali da ukoliko je to to\u010dno ima plan, koji ipak nije \u017eelio otkrivati.<\/p>\n

“Sindikati nisu nikad napravili ni\u0161ta za nas”, kazao je jedan od radnika koji nije u sindikatu i ne prosvjeduje pred \u0161atorom. Podsjetio je kako ni kod prvog ste\u010daja \u2013 kad je vlasnik bio poljski Zlomrex od kojeg radnici jo\u0161 uvijek potra\u017euju oko 20 tisu\u0107a kuna (ovisno o godinama sta\u017ea) \u2013 radnici nisu vidjeli kune. Jer nije ovo prvi put da su on i njegovi kolege osjetili \u201c\u010dari\u201d tranzicijskog kapitalizma. Neki od njih u \u017deljezari su preko dvadeset godina. Pro\u0161li su prvu privatizaciju 2007. godine kad je tvrtku kupila poljska tvrtka Zlomrex. Tada je \u017deljezara imala skoro 500 radnika, no nije trebalo pro\u0107i dugo nakon privatizacije da zbog neisplate pla\u0107a radnici krenu u \u0161trajk gla\u0111u.<\/p>\n

Europska posla<\/strong><\/p>\n

Petar Pripuz, “hrvatski kralj otpada” nedavno uhi\u0107en s Milanom Bandi\u0107em, je 2011. godine za 10,3 milijuna eura postao vlasnikom \u017deljezare na dra\u017ebi odr\u017eanoj na splitskom Trgova\u010dkom sudu. Pripuz je na zemlji\u0161tu \u017eeljezare izgradio recikla\u017eni centar za sakupljanje i obradu metalnog otpada\u00a0u vlasni\u0161tvu njegove tvrtke Cezar, no nakon dvije godine je Adria \u010delik prodao njema\u010dkom Techcomu Edgara Schumachera. Iako je jo\u0161 prije godinu dana tada\u0161nji prokurist Adria \u010delika Maksim Semeniak najavljivao Techcomova ulaganja od “jo\u0161 najmanje 15-20 milijuna”, trenutno firma, \u010dini se, nema ni na vidiku novog investitora. “Jednom tvrdi da \u0107e na\u0107i investitora do srpnja, a onda da nije izgledan dolazak investitora”, ispri\u010dao je Frani\u0107. “Nisu to jasna posla”, rezignirano \u0107e radnik koji sada \u010deka godine do mirovine i s ironijom se prisje\u0107a obe\u0107anja o “evropskoj pla\u0107i”, koja je Scuhamcher davao kad je do\u0161ao u tvrtku.<\/p>\n

“Jesmo Evropska unija kad triba izvu\u0107i lovu, a kad treba dati radnicima, onda nismo. Bit \u0107emo najvi\u0161e EU kad bude tribalo prihva\u0107at ove izbjeglice i hraniti ih. A gdje smo mi? Nama je gore nego azilantima. Ma nisu oni krivi, nego ovi koji su imali njihove kolonije pa su ih doveli ovdje”, ogor\u010deni su radnici na prazna obe\u0107anja i odnos institucija. Jer ova industrija, koja prolazi kroz krizu i unutar Evropske unije, nastale kao zajednica ugljena i \u010delika, te\u0161ko opstaje bez subvencije dr\u017eava. Zbog toga je krajem pro\u0161le godine Evropski parlament i predlo\u017eio \u201cRezoluciju o sektoru \u010delika u EU-u: za\u0161tita radnika i industrije\u201d.<\/p>\n

Radnici Adria \u010delika pak od vlasti trenutno tra\u017ee samo da omogu\u0107e provedbu zakona i osiguraju isplatu pla\u0107e: “Pisali smo i njema\u010dkoj ambasadi, neka Merkelica vidi kako se njeni gra\u0111ani pona\u0161aju van Njema\u010dke”, kazao je jedan radnik, a drugi se nadovezao: “Radio sam u Njema\u010dkoj do rata. I to na crno. Kad je zvao Franjo, do\u0161ao samo u domovinu, boriti se, mislio sam sad \u0107e biti prilike, dobit \u0107emo dr\u017eavu. Bilo bi mi bolje da sam ostao gore. Sre\u0107a da sam i oti\u0161ao jer tako sam barem izgradio ku\u0107u. Ina\u010de je ne bi ni bilo\u201d, pri\u010da nam, a kolega se nadovezao da bi bolje bilo da su ostali u socijalizmu: “Sada bi radili i bili na listi na stanove\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cVi\u0161e su prava imali Dioklecijanovi robovi nego mi danas. Oni nisu imali novac kao plate\u017eno sredstvo, nego je bilo kruva i igara. A mi odi imamo samo igara, cirkusa, znoja, a kruva nigdi\u201d, pri\u010daju nam ogor\u010deni radnici \u017eeljezare Adria \u010delik, biv\u0161e \u017deljezare Split, koje smo posjetili na njihovom \u201cde\u017eurstvu\u201d u \u0161atoru pokraj tvornice, gdje od 15. svibnja \u0161trajkaju zbog neisplate sad ve\u0107 sedam pla\u0107a…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":7441,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[51,33],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[222],"class_list":["post-7384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-privatizacija","tag-protest","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7384"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7451,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7384\/revisions\/7451"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7384"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7384"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7384"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7384"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}