{"id":7380,"date":"2015-06-01T07:00:55","date_gmt":"2015-06-01T06:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7380"},"modified":"2015-05-31T20:14:42","modified_gmt":"2015-05-31T19:14:42","slug":"7380","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7380","title":{"rendered":"Novi zamah studentskog pokreta"},"content":{"rendered":"

Albansko je visoko obrazovanje posljednjih godina na sna\u017enom udaru reformi koje \u017eele ukinuti funkciju sveu\u010dili\u0161ta kao javnih institucija za proizvodnju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Uz privatizaciju i “tr\u017ei\u0161no natjecanje” sveu\u010dili\u0161ta, reforme sna\u017eno ograni\u010davaju i kvalitetu obrazovanja za one siroma\u0161nijeg porijekla. Do sada je ove nepovoljne promjene spre\u010davao samo sna\u017ean i ujedinjen otpor studenata i profesora.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Sukob oko neoliberalne reforme<\/a> visokog obrazovanja u Albaniji se nastavlja. Kao i u drugim zemljama, ideolo\u0161ke korijene ovog procesa nalazimo u ranim osamdesetima u obrazovnoj reformi \u010dileanskog diktatora Augusta Pinocheta. U Albaniji je komercijalizacija visokog obrazovanja zapo\u010dela za vrijeme drugog vala neoliberalizacije<\/em>, odnosno u prvim godinama novog milenija, kada su se po\u010dela pojavljivati prva privatna sveu\u010dili\u0161ta osnovana isklju\u010divo s profitnim motivom. Osim \u0161to su ta sveu\u010dili\u0161ta od po\u010detka bila privilegirana u oporezivanju i drugim uslugama dr\u017eave, posljednjih pet godina poku\u0161avaju progurati i obrazovnu reformu koja bi u principu zna\u010dila da \u0107e se i javna i privatna sveu\u010dili\u0161ta natjecati za sredstva iz javnih fondova.<\/p>\n

Ovakav bi sistem financiranja visokog obrazovanja vodio komercijalizaciji koja ne bi podrazumijevala samo pove\u0107anje \u0161kolarina i drugih tro\u0161kova za studente, nego i transformaciju javnih sveu\u010dili\u0161ta u poduze\u0107a koja \u0107e se morati tr\u017ei\u0161no nadmetati<\/a> kako bi pre\u017eivjela. Protivnici reforme tvrde da \u0107e za samo nekoliko godina sveu\u010dili\u0161ni sektor biti visoko diferenciran, pri \u010demu \u0107e bolje opremljena i profitabilnija sveu\u010dili\u0161ta biti rezervirana za vi\u0161e dru\u0161tvene slojeve, dok \u0107e ostali studenti biti getoizirani na javnim sveu\u010dili\u0161tima, s dugovima ve\u0107ima nego ikad prije i bez ikakve perspektive za pronala\u017eenje posla koji bi odgovarao njihovim kvalifikacijama. Sve to se doga\u0111a u zemlji u kojoj je slu\u017ebena stopa nezaposlenosti vi\u0161a od 20%, a stru\u010dnjaci tvrde da bi stvarna brojka mogla biti i dvostruko ve\u0107a.<\/p>\n

Politi\u010dki je zanimljivo da su \u2013 iako privatno lobiranje traje ve\u0107 godinama i zahva\u0107a periode mandata dvaju posljednjih vlada \u2013 do sada otpori studenata i javnosti odga\u0111ali proces komercijalizacije. No sada se \u010dini da ga je aktualna “socijaldemokratska” vlada odlu\u010dna privesti kraju.<\/p>\n

Jedinstvo na sveu\u010dili\u0161tu<\/strong><\/p>\n

U ne\u0161to vi\u0161e od godine dana, val studentskih prosvjeda i mobilizacija prerastao je u ozbiljan masovni pokret \u010diji je najistaknutiji predstavnik inicijativa P\u00ebr Universitetin (Za sveu\u010dili\u0161te) \u0161to ju \u010dine studenti i profesori ujedinjeni u zajedni\u010dkoj fronti. Sve je zapo\u010delo u o\u017eujku 2014. godine prvim sastancima studenata i profesora koji su rezultirali oblikovanjem novog koncepta borbe protiv opisanog procesa \u2013 universitari<\/em> (sveu\u010dili\u0161tarci) \u0161to uklju\u010duje sudjelovanje i predava\u010da i studenata. Taj emancipatorski zaokret u osnovi podrazumijeva odbacivanje hijerarhijskog strukturiranja uz obrazlo\u017eenje da sveu\u010dili\u0161te u jednakoj mjeri pripada svima onima koji ondje prebivaju i \u017eive te \u010dine taj slobodan prostor kriti\u010dkog mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Ovaj konceptualni novitet dao je ime i novinama koje studenti i profesori javnih sveu\u010dili\u0161ta izdaju posljednja \u010detiri mjeseca. Novine Universitari<\/em> izlaze jednom u dva tjedna, a njihova se distribucija koristi kao sredstvo za mobilizaciju. Zbog pomanjkanja financijskih sredstava, Universitari<\/em> izlazi u samo 500 primjeraka koji se distribuiraju najaktivnijim studentima koji onda funkcioniraju kao posrednici prema drugim studentima. Isti primjerak naj\u010de\u0161\u0107e prelazi iz ruke u ruku, a u pravilu se razgrabe svi brojevi.<\/p>\n

Pro\u0161lu su godinu obilje\u017eili prosvjedi i okupacije javnih sveu\u010dili\u0161ta, ali pokret je do\u017eivio novi zamah u posljednja tri mjeseca, kada je odr\u017eano pet velikih prosvjeda, od kojih je svaki bio ve\u0107i od prethodnoga, i koji su okupili tisu\u0107e studenata i profesora. Dva najborbenija fakulteta bili su Fakultet dru\u0161tvenih znanosti te Fakultet povijesti i filologije, oba sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta u Tirani. Stotine studenata s ovih fakulteta se mobiliziralo pokre\u0107u\u0107i od svojih kampusa koordinirane mar\u0161eve, gdje su predavanja masovno napu\u0161tana, do glavne tiranske ulice, ispred zgrade vlade.<\/p>\n

Me\u0111unarodna dimenzija<\/strong><\/p>\n

Prosvjedi ispred zgrade vlade su novost u ina\u010de siroma\u0161noj tradiciji politi\u010dkih mobilizacija u Albaniji. Glavna je tiranska ulica za vrijeme prosvjeda bila blokirana nekoliko sati, velike koli\u010dine toaletnog papira bacale su se na zidove vladine zgrade, a prosvjednici su kolektivno pjevali radikalne pjesme. Jedna velika kutija, nazvana studentski dug, no\u0161ena je tijekom prosvjeda i simboli\u010dno ostavljena ispred vlade, uz slogan koji se koristi u cijelom svijetu \u2013 “Ne\u0107emo pla\u0107ati va\u0161u krizu\u201d. Grupa borbenijih studenata je 4. svibnja uspjela na pola sata okupirati glavni ulaz Ministarstva obrazovanja, a ministar obrazovanja javno je progla\u0161en nepo\u017eeljnom osobom na kampusima javnih sveu\u010dili\u0161ta. Gotovo svakom prosvjedu pridru\u017eile su se delegacije studenata s Kosova i izrazile solidarnost. Solidarnost su iskazali i studenti iz cijele regije: Makedonije (studentski plenum), Slovenije (studentska organizacija ISKRA) i Gr\u010dke (osobito studenti poznatog Atenskog politehni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta).<\/p>\n

I op\u0107a politi\u010dka situacija u Albaniji ide u korist mobilizaciji. Lokalni izbori odr\u017eat \u0107e se 21. lipnja, a studentski je pokret dobio na zamahu nametanjem problematike visokog obrazovanja u politi\u010dkim diskusijama na nacionalnom nivou. Zahvaljuju\u0107i njegovom pritisku, glavna opozicijska stranka, iako ideolo\u0161ki sna\u017eno neoliberalna, bila se prisiljena javno suprotstaviti reformi obrazovanja zbog onoga \u0161to naziva klijentelisti\u010dkim pristupom vlade. \u010cak je i nekoliko parlamentarnih zastupnika vladaju\u0107e Socijalisti\u010dke stranke javno izrazilo zabrinutost zbog reforme, a jedan je izjavio i da \u0107e glasati suprotno slu\u017ebenom strana\u010dkom stavu.<\/p>\n

No vlada, s druge strane, nastoji izbje\u0107i direktnu konfrontaciju i poku\u0161ava marginalizirati studentski pokret u strahu da \u0107e ih sukob sa studentima i profesorima stajati izborne pobjede. Za razliku od pro\u0161le godine, kada su se policijske snage povremeno koristile za\u00a0 brutalno rasturanje studentskih blokada, trenutna je strategija usmjerena prema izbjegavanju konfrontacije, pri \u010demu se interventna policija ne koristi \u010dak ni kada studenti satima okupiraju glavnu tiransku ulicu, ni kada koriste druge oblike “provokacija”.<\/p>\n

Zavr\u0161ni napad i \u0161irenje borbe<\/strong><\/p>\n

\u010cini se kako zbog toga vlada poku\u0161ava prebaciti glasanje o prijedlogu zakona u parlamentu za period nakon lokalnih izbora, u vrijeme ispitnih rokova, kada \u0107e biti znatno te\u017ee organizirati studentske prosvjede. Zbog toga pokret P\u00ebr Universitetin planira “zavr\u0161ni napad” u sljede\u0107a dva tjedna, prije po\u010detka ispitnih rokova. Planira se koordinirana okupacija ve\u0107eg broja fakulteta, prvog dana barem dvaju \u2013 ranije spomenutih Fakulteta dru\u0161tvenih znanosti i Povijesti i filologije. Osim toga, razmatra se veliki prosvjed pred zgradom parlamenta na dan kada \u0107e Parlamentarni odbor za javno obrazovanje raspravljati o prijedlogu zakona.<\/p>\n

\u010cak i u najgorem scenariju, ako vlada uspije marginalizirati prosvjede i donese zakonski prijedlog u posljednjem parlamentarnom zasjedanju u lipnju, mobilizacija i emancipacija velikih dijelova studentskog tijela daje nadu da \u0107e idu\u0107a akademska godina postati godina borbe koja se ne\u0107e samo nastaviti, nego \u0107e se \u0161iriti, intenzivirati i postajati jo\u0161 subverzivnijom. Jedan od najpopularnijih slogana posljednjih prosvjeda bio je “Za sveu\u010dili\u0161te, za dru\u0161tvo”, i strate\u0161ki je cilj trenutnog pokreta \u0161iriti se izvan strogih granica sveu\u010dili\u0161ta kako bi dosegao one dijelove dru\u0161tva koji su se do sada u ti\u0161ini i o\u010daju borili s posljedicama neoliberalnih reformi.<\/p>\n

Kao \u0161to su to nedavno formulirali britanski studenti: “Oslobo\u0111eno sveu\u010dili\u0161te u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu je poput operne dvorane u zatvoru\u201d. Mnogi su studenti shvatili da je kona\u010dno spa\u0161avanje javne i emancipacijske dimenzije visokog obrazovanja nemogu\u0107e bez uklju\u010divanja velikih dijelova dru\u0161tva, ili konkretnije, bez izgradnje zajedni\u010dke fronte sa \u017ertvama aktualnog neoliberalnog procesa: radnicima, nezaposlenima i marginaliziranim grupama.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sukob oko neoliberalne reforme visokog obrazovanja u Albaniji se nastavlja. Kao i u drugim zemljama, ideolo\u0161ke korijene ovog procesa nalazimo u obrazovnoj reformi \u010dileanskog diktatora Augusta Pinocheta ranih osamdesetih…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":7390,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63,33],"theme":[458,456],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-7380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-protest","theme-drustvo","theme-politika","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7380"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7416,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7380\/revisions\/7416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7380"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7380"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7380"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7380"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}