{"id":7287,"date":"2015-05-25T10:46:30","date_gmt":"2015-05-25T09:46:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7287"},"modified":"2015-05-25T10:47:37","modified_gmt":"2015-05-25T09:47:37","slug":"veci-udio-nesigurnih-radnih-mjesta-povecava-siromastvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7287","title":{"rendered":"Ve\u0107i udio nesigurnih radnih mjesta pove\u0107ava siroma\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

\u010cak tri \u010detvrtine radnika u svijetu radi u nesigurnim (prekarnim) uvjetima rada pokazalo je nedavno objavljeno<\/a> istra\u017eivanje Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO). Me\u0111u tim radnicima dominiraju oni bez ikakvog ugovora o radu (60%), osobito u tzv. zemljama u razvoju me\u0111u koje su ovom prilikom ura\u010dunate i zemlje regije. No i me\u0111u radnicima koji imaju zakonski regulirano zaposlenje posljednjih su desetak godina oni s ugovorima “na odre\u0111eno” prestigli broj “stalno zaposlenih” (svega 42%). Osim neadekvatne za\u0161tite u ve\u0107ini nerazvijenih zemalja, visoke brojke radnika s prekarnim radnim mjestima posljedica su i sustavnog nastojanja vlada u razvijenim zemljama da provedu tzv. fleksibilizaciju rada.<\/p>\n

Iako je ta fleksibilizacija uglavnom provo\u0111ena uz obe\u0107anje lak\u0161eg zapo\u0161ljavanja ili ve\u0107e mogu\u0107nosti stjecanja iskustva, izvje\u0161taj ILO-a nedvosmisleno pokazuje kako je porast prekarnih radnim mjesta u izravnoj vezi s pove\u0107anjem siroma\u0161tva. Tako\u0111er, osim \u0161to su dramati\u010dno pove\u0107ali imovinske razlike, nesigurni su poslovi podbacili i u svom osnovnom obe\u0107anju \u2013 otvaranju radnim mjesta. To je prije svega posljedica pokretanja “za\u010daranog kruga”, odnosno smanjivanja potro\u0161nje uslijed smanjenih i nesigurnih primanja. Ovaj problem bi se u narednim godinama mogao i dodatno pogor\u0161ati, prije svega s obzirom na smanjeni broj radnika s mirovinskim osiguranjem, pri \u010demu mirovine uglavnom ostaje “privilegija” stalno zaposlenih.<\/p>\n

Paralelno s fleksibilizacijom rada nakon 2008. godine u nekim podru\u010djima (osobito Europskoj uniji) znatno se smanjila i stopa novih zapo\u0161ljavanja, sa 0,9% godi\u0161nje (2000.-2007.) na svega 0,1% (2008.-2015. godine). Uz to, smanjenje stope zaposlenja odrazilo se neravnomjerno na radnike s obzirom na spol: postotak \u017eena me\u0111u zaposlenima znatno se smanjio, dok se istodobno pove\u0107ao njihov udio me\u0111u zaposlenima na privremenim poslovima, osobito onima s manje od 30 radnih sati tjedno. Istra\u017eivanje pokazuje kako fleksibilizacija rada ne samo da nije pomogla rje\u0161avanju ekonomske krize od 2008. godine naovamo, ve\u0107 je i izrazito negativno utjecala niz dru\u0161tvenih procesa preko smanjene sigurnosti i polo\u017eaja ve\u0107ine stanovni\u0161tva te time dodatno ote\u017eala krizu.<\/p>\n

Unato\u010d tome, smanjenje radne sigurnosti ostaje politi\u010dki cilj mnogih vlada, uklju\u010duju\u0107i i one u zemljama regije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak tri \u010detvrtine radnika u svijetu radi u nesigurnim (nesigurnim) uvjetima rada pokazalo je nedavno objavljeno istra\u017eivanje Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO). Me\u0111u tim radnicima dominiraju oni bez ikakvog ugovora o radu (60%), osobito u tzv. zemljama u razvoju me\u0111u koje su ovom prilikom ura\u010dunate i zemlje regije. No i me\u0111u radnicima koji imaju zakonski regulirano zaposlenje posljednjih su desetak godina oni s ugovorima “na odre\u0111eno” prestigli broj “stalno zaposlenih” (svega 42%)…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":7288,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-7287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7289,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7287\/revisions\/7289"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7287"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7287"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7287"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7287"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}