{"id":7213,"date":"2015-05-26T07:00:33","date_gmt":"2015-05-26T06:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7213"},"modified":"2015-05-24T19:40:09","modified_gmt":"2015-05-24T18:40:09","slug":"duboko-u-sumi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7213","title":{"rendered":"Pokret protiv deforestacije: borba za javni interes izme\u0111u dvije vatre"},"content":{"rendered":"

Pokret protiv deforestacije u Rumunjskoj se oformio u trenutku intenzifikacije sukoba izme\u0111u strane i doma\u0107e drvne industrije: dio politi\u010dke elite koji zastupa interese doma\u0107eg kapitala \u017eeli zakonom suzbiti monopolnu poziciju austrijske kompanije koju godinama povla\u0161tenim ugovorima osigurava dr\u017eava. Pokret stoga neminovno sadr\u017ei proturje\u010dja koja se te\u0161ko mogu razrije\u0161iti ukoliko se kao zahtjev ne artikulira nacionalizacija \u0161umskih resursa.<\/strong><\/p>\n

Oko pet tisu\u0107a ljudi prosvjedovalo je u Bukure\u0161tu 9. svibnja ove godine protiv nelegalne sje\u010de \u0161uma koja je proteklih petnaest godina uzrokovala zna\u010dajnu deforestaciju velikog dijela Rumunjske, uz jo\u0161 nekoliko tisu\u0107a u drugim rumunjskim gradovima i diljem Europe.<\/p>\n

Aktivisti i prosvjednici koji su iza\u0161li na ulice su sude\u0107i po svemu bili isti oni koji su ustali i protiv eksploatacije<\/a> rudnika zlata u jesen 2013. godine, tako\u0111er u \u017eelji da okon\u010daju nelegalne i ekolo\u0161ki \u0161tetne prakse. No, iako je afera iskapanja zlata na podru\u010dju Ro\u0219ia Montan\u0103 bila zoran primjer korporacije koja je zahvaljuju\u0107i povla\u0161tenim ugovorima izvla\u010dila profit i putem raznih mutnih afera pridobivala potporu lokalnih politi\u010dara i masovnih medija, slu\u010daj deforestacije je prili\u010dno zamr\u0161eniji.\u00a0Poku\u0161at \u0107u ga ukratko razjasniti te se potom vratiti na prosvjede.<\/p>\n

Iako traje vi\u0161e od desetlje\u0107a, problem neumjerene i u pravilu nezakonite eksploatacije \u0161uma tek je nedavno privukao pa\u017enju javnosti nakon \u0161to je predsjednik<\/a> Klaus Iohannis odbio potpisati prijedlog zakona koji poku\u0161ava stati na kraj tom problemu. Predsjednikov glavni prigovor \u2013 zbog kojeg je zakon i sru\u0161en \u2013 odnosio se na odredbu o ograni\u010denju eksploatacije pojedine vrste drve\u0107a na 30% za pojedinu firmu \u010dime bi se razbila monopolna struktura eksploatiranja prirodnog bogatstva. Predsjednik je tvrdio da odredba kr\u0161i pravila slobodne trgovine i privatnog vlasni\u0161tva.<\/p>\n

Zakonsko suzbijanje monopola<\/strong><\/p>\n

Socijaldemokrati koji su zakon predlo\u017eili odmah su potom ukazali na navodne interesne grupe bliske predsjedniku Iohannisu: spekulira se o austrijskoj firmi Holzindustrie Schweighofer \u2013 najve\u0107oj i jedinoj firmi za eksploataciju drva koju bi zakonsko ograni\u010denje izravno pogodilo. Ta austrijska firma trenutno pro\u0161iruje pogon za eksploataciju drva koji bi ubudu\u0107e trebao godi\u0161nje proizvoditi 2,3 milijuna kubi\u010dnih metara te sirovine. Spekulacije o zajedni\u010dkom interesu predsjednika i austrijske firme potaknuli su istovjetni argumenti koje su iznosili i Iohannis i Holzindustrie: kada je prijedlog zakona po prvi put predstavljen javnosti, austrijska je firma poslala pismo rumunjskoj vladi s upozorenjem da zakon kr\u0161i pravila slobodne trgovine i da \u0107e time sputavati trgovinske odnose izme\u0111u Austrije i Rumunjske.<\/p>\n

Me\u0111utim, kredibilitet austrijske firme naru\u0161en je kada je zbog druge afere dospjela u pa\u017enju me\u0111unarodne javnosti. Me\u0111unarodna nevladina udruga, Agencija za istra\u017eivanje okoli\u0161a, snimila je razgovor jednog du\u017enosnika Holzindustrie Schweighofer u kojem priznaju da kompanija otkupljuje nelegalno eksploatirana drva iz Rumunjske i da za to nudi poticaje. Ovaj je slu\u010daj vidljivom u\u010dinio i \u010dinjenicu da su inicijalni ugovori koji su kompaniji osigurali povla\u0161tene uvjete za eksploataciju potpisani 2002. godine kada su na vlasti bili socijaldemokrati na \u010delu s premijerom Adrianom N\u0103staseom, koji je kasnije radi korupcije zavr\u0161io u zatvoru.<\/p>\n

Sve je ovo ukazivalo da se ponavlja isti scenarij kao i u slu\u010daju Ro\u0219ia Montane; velika me\u0111unarodna kompanija sklapa unosne poslove osiguravaju\u0107i potporu lokalnih politi\u010dara po cijelom politi\u010dkom spektru. S obzirom da njezine interese \u0161titi dr\u017eava, uspijeva izgraditi prakti\u010dki monopolisti\u010dku poziciju i tako kontrolirati tr\u017ei\u0161te. Kada se dr\u017eava drznula intervenirati s navedenim prijedlogom zakona, kompanija je \u017eestoko reagirala i pozvala se na principe slobodnog tr\u017ei\u0161ta koje je vlastitim praksama zaobilazila.<\/p>\n

Takav razvoj doga\u0111aja je o\u010dekivano izazvao bijes stanovni\u0161tva koje je pozvalo na prosvjede protiv austrijske kompanije i politi\u010dara koji ju podupiru.\u00a0Ali, problematika nikada nije tako jednostavna i postoje barem dvije dimenzije koje dodatno mrse poznatu pri\u010du o korumpiranoj multinacionalnoj kompaniji.<\/p>\n

Dr\u017eava izme\u0111u interesa stranog i doma\u0107eg kapitala<\/strong><\/p>\n

Prvo, va\u017eno je primijetiti da je prijedlog zakona \u017eelio nametnuti ograni\u010denja eksploatacije i slomiti monopol velikih kompanija kao \u0161to je Holzindustrie Schweighofer. Me\u0111utim, istovremeno je tra\u017eio privilegije za doma\u0107e eksploatatore. U su\u0161tini, zakon nije kanio okon\u010dati neumjerenu i nezakonitu sje\u010du \u010ditavih \u0161uma. Naprotiv, htio je doma\u0107im vlasnicima kapitala pru\u017eiti priliku da sudjeluju u podjeli kola\u010da. Dr\u017eava je indirektno pomagala ulazak doma\u0107eg biznisa na tr\u017ei\u0161te i tu je \u010dinjenicu predsjednik ispravno uo\u010dio. S te je strane zapravo rije\u010d o sukobu oko pitanja treba li dr\u017eava raditi u prilog globalnom kapitalu ili doma\u0107oj konkurenciji. I dok izgleda da je predsjednik naklonjen prvoj opciji, \u010dini se da premijer iz Socijaldemokratske stranke, koja je uostalom i inicirala prijedlog zakona, podr\u017eava drugu.<\/p>\n

Druga stvar koju valja primijetiti jest da sve navedeno nije slu\u010dajnost nego posljedica povijesnih okolnosti. Prekomjernu eksploataciju drva i deforestaciju koja je neizbje\u017eno uslijedila ne mo\u017eemo odvojiti od logike privatnog vlasni\u0161tva. Nakon 1989. godine Rumunjska je donijela jedan od najradikalnijih zakon o denacionalizaciji biv\u0161e dr\u017eavne imovine. Kao i ostali strate\u0161ki resursi, \u0161ume su trebale biti vra\u0107ene njihovim prvotnim vlasnicima. Ovo je bila idealna situacija da se poduzetnici s jakim politi\u010dkim vezama dograbe prostranih \u0161umskih zemlji\u0161ta kroz nezakonito provedenu ponovnu privatizaciju. Doga\u0111alo se da pojedinci preuzmu zemlji\u0161ta veli\u010dine nekoliko okruga, a podmi\u0107ivanja su iznosila vi\u0161e stotina milijuna eura. Recentnije su ove pogodbe privukle pa\u017enju tu\u017eitelja koji su pokrenuli tu\u017ebe za korupciju protiv nekolicine visokopozicioniranih politi\u010dara iz razli\u010ditih stranaka te dr\u017eavnih slu\u017ebenika koju su sudjelovali u nezakonitoj privatizaciji \u0161uma.<\/p>\n

Podizanje tu\u017ebi je pritisnulo vladu da po\u010dne pomagati doma\u0107e veleposjednike. Nakon \u0161to su potro\u0161ili ogromne svote novca da osiguraju politi\u010dki utjecaj s ciljem prisvajanja prostranih \u0161umskih podru\u010dja, ti ljudi sada \u017eele kapitalizirati svoja ulaganja. Monopol globalnih igra\u010da kao \u0161to je Holzindustrie Schweighofer ote\u017eava njihove napore, stoga im je dr\u017eava morala prisko\u010diti u pomo\u0107. U igri je, dakle, borba izme\u0111u doma\u0107ih i globalnih kapitalista i veleposjednika \u0161uma te dr\u017eave razapete izme\u0111u dva tabora.<\/p>\n

Prednosti i mane pokreta protiv deforestacije<\/strong><\/p>\n

Ne \u010dudi stoga da su neki mediji nedavno zapo\u010deli s optu\u017ebama da prosvjede financiraju doma\u0107i veleposjednici s ciljem da si osiguraju potporu civilnog dru\u0161tva. Sje\u0107anje na uspje\u0161nu kampanju oko\u00a0Ro\u0219ia Montane \u010dini i vladu znatno osjetljivijom na njihove zahtjeve.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, sukob izme\u0111u doma\u0107ih i globalnih interesa koji zadire u problematiku sje\u010de \u0161uma komplicira zadatak aktivistima i gra\u0111anima koji sudjeluju u prosvjedima. Za razliku od kampanje u slu\u010daju Ro\u0219ia Montan\u0103, aktivisti te\u0161ko mogu ra\u010dunati na potporu mje\u0161tana koje bi ekolo\u0161ka katastrofa od eksploatacije direktno pogodila. Uni\u0161tavanje \u0161ume je ozbiljan i konkretan problem za cjelokupno stanovni\u0161tvo, ali je i dodatno zamr\u0161en jer direktno ne poga\u0111a pojedine zajednice. To\u010dnije, za neke od njih prosvjedi mogu imati suprotan u\u010dinak jer u nekim podru\u010djima drvna industrija pru\u017ea jedinu mogu\u0107nog zaposlenja, bilo sje\u010de stabala ili transporta trupaca.<\/p>\n

Nadalje, proturje\u010dja izme\u0111u interesa doma\u0107e i globalne konkurencije stavljaju prosvjednike u polo\u017eaj izme\u0111u dvije vatre: da bi zadr\u017eali kredibilitet moraju se simultano boriti protiv interesa obiju strana i vr\u0161iti pritisak na dr\u017eavu da zauzme neutralan stav i po\u010dne braniti javni interes. Pokret protiv deforestacije koji se zahuktava je dosada pokazao iste prednosti i slabosti kao i kampanja za Ro\u0219ia Montanu. Promjena fokusa bit \u0107e klju\u010dni moment za uspjeh pokreta. Njegova prednost je mobilizacijski kapacitet izgra\u0111en u relativno kratkom vremenu. Brojke od vi\u0161e tisu\u0107a prosvjednika su nadma\u0161ile sva o\u010dekivanja. Bili su potrebni stanoviti napori da prethodne kampanje dosegnu ovolike brojke. U ovom stadiju prosvjeda ekolo\u0161ka je pozadina problema klju\u010dna za pokret s obzirom da mo\u017ee mobilizirati \u0161iroke dru\u0161tvene slojeve.<\/p>\n

Nacionalizacija kao rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

No ona je ujedno i njegova slabost. Stavljaju\u0107i preveliki fokus na ekolo\u0161ke aspekte, prosvjedi iz vida gube politi\u010dku ekonomiju koja stoji iza cijele pri\u010de. Tijekom prosvjeda se potonji aspekt reduciralo na borbu protiv korporacije koju podr\u017eavaju doma\u0107i politi\u010dki tajkuni. Na taj su na\u010din interesi doma\u0107ih kapitalista posve zanemareni. Jo\u0161 vi\u0161e za\u010du\u0111uje \u0161to se prosvjedi nisu suprotstavili eksploataciji kao takvoj. Prosvjednici nisu zatra\u017eili hitnu obustavu kako legalne tako i nelegalne sje\u010de \u0161uma ve\u0107 su pretpostavili da \u0107e uklanjanje korumpirane korporacije i politi\u010dara otvoriti prostor lokalnim poduzetnicima da razvijaju humanije oblike iskori\u0161tavanja \u0161umskih resursa.<\/p>\n

Ovo je, dakako, sasvim utopijski stav i pokazuje da prosvjednici jo\u0161 uvijek pristaju uz paradigmu kampanje za\u00a0Ro\u0219ia Montane prema kojoj je eksploatacija rudnika zlata onemogu\u0107avala kapacitete seljaka za razvijanje agro-biznisa. Kr\u010denje \u0161uma koja po\u010diva na humanijim na\u010delima zajednice naprosto nije mogu\u0107e. I u ovom slu\u010daju doma\u0107i kapitalisti nestrpljivo \u010dekaju da do\u0111u na svoje.<\/p>\n

Jedan od razloga za neuspjeh prosvjednika da pro\u0161ire agendu je \u010dinjenica su nesposobni ili ne \u017eele u prvi plan staviti pitanje privatnog vlasni\u0161tva nad \u0161umama. Hitna nacionalizacija \u0161uma i embargo na sje\u010du je zapravo jedino rje\u0161enje problema. Dr\u017eava mora po\u010deti saditi drve\u0107e, a ne pretvarati ih u trupce. To se mo\u017ee u\u010diniti u trenu i bez ikakvih tro\u0161kova za dr\u017eavu. Ali, da bi se to dogodilo, potreban je politi\u010dki pokret koji je kadar iznijeti takve zahtjeve.\u00a0Me\u0111utim, sve do ovoga trenutka je tranzicijska mantra jasno isticala privatno vlasni\u0161tvo kao svetinju.<\/p>\n

U svojoj \u010duvenoj seriji polemika<\/a> “Rasprave o zakonu o kra\u0111i drva” objavljenom 1842. godine u Rheinische Zeitungu<\/em>, Marx pokazuje kako se problem eksploatacije \u0161uma ne mo\u017ee odvojiti od logike privatnog vlasni\u0161tva i funkcije dr\u017eave. Da bi polu\u010dili uspjeh, rumunjski prosvjedi moraju u\u010diti od Marxa. Do tada, Rumunjska ostaje izgubljena duboko u svojoj politi\u010dkoj \u0161umi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oko pet tisu\u0107a ljudi prosvjedovalo je u Bukure\u0161tu protiv nelegalne sje\u010de \u0161uma koja je proteklih petnaest godina uzrokovala zna\u010dajnu deforestaciju velikog dijela Rumunjske, uz jo\u0161 nekoliko tisu\u0107a u drugim rumunjskim gradovima i diljem Europe…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7230,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[182,51],"theme":[457,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-7213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-okolis","tag-privatizacija","theme-klima","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7213"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7280,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7213\/revisions\/7280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7213"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7213"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7213"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7213"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}