{"id":7201,"date":"2015-05-25T07:00:58","date_gmt":"2015-05-25T06:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7201"},"modified":"2015-05-25T10:28:14","modified_gmt":"2015-05-25T09:28:14","slug":"trgovci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7201","title":{"rendered":"Bh. trgovci \u2013 nevidljivi radnici"},"content":{"rendered":"

U zemlji sa stopom nezaposlenosti od preko 40% radnici imaju malo prilika da biraju poslove ili odbijaju ponu\u0111ene uvjete rada. Situaciju dodatno zao\u0161trava nevoljkost i institucionalna nesposobnost dr\u017eave da osigura minimalna prava. Istodobno, postoje\u0107i oblici sindikalnog organiziranja pokazuju se neprikladnima da pokrenu i odr\u017ee radni\u010dki otpor.
\n<\/strong><\/p>\n

Od 126.000 radnika trgovaca u Bosni i Hercegovini njih tek ne\u0161to vi\u0161e od 10.000 su \u010dlanovi sindikata. Od toga je oko 3500 trenutno zaposleno u trgovinama, dok su ostali radnici brojnih propalih firmi. Strah je jedan od glavnih razloga za ovako pora\u017eavaju\u0107e malo \u010dlanstvo smatra Mersiha Be\u0161irovi\u0107, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti BiH. “Postoji ogroman strah i nespremnost ljudi da mijenjaju situaciju. Sa svim se mo\u017eemo nositi, ali sa tim te\u0161ko\u201d, ka\u017ee Be\u0161irovi\u0107.<\/p>\n

Ono \u0161to svakako doprinosi ovom strahu je \u010dinjenica da u BiH nezaposlenost preko 40%, \u0161to poslodavcima olak\u0161ava kr\u0161enja prava radnika. Prema podacima Sindikata, u prodavnicama u BiH uglavnom radi visokoobrazovano stanovni\u0161tvo, mladi koji ne mogu na\u0107i posao nakon zavr\u0161enih fakulteta.<\/p>\n

Drugi razlog je nepovjerenje prema sindikatima u BiH. Prema istra\u017eivanju koje je 2014. godine proveo Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, oko 22% gra\u0111ana vjeruje da su sindikati samo paravan za manipulacije, a njih 47% vjeruje da su lo\u0161e organizirani i da slabo zastupaju interese gra\u0111ana. Percepcija postoje\u0107ih sindikata je da su njihovi lideri \u010desto bliski politi\u010darima, i pri tome udaljeni od stvarnih problema radnika. Obratiti se sindikatu tako za radnike u svim sektorima u BiH je tek posljednja opcija. Jo\u0161 jedan problem je nedostatak solidarnosti. “Ali, mislim da je to neki generalni stav svih gra\u0111ana ove zemlje. Valjda se u toj stalnoj trci za egzistencijom udaljavaju jedni od drugih i definitivno nisu spremni da podnesu teret svog kolege i kolegice. To odsustvo solidarnosti jeste najve\u0107i krivac za ovo stanje u dru\u0161tvu\u201d, misli Be\u0161irevi\u0107.<\/p>\n

Mobing i rad do iznemoglosti
\n<\/strong><\/p>\n

Be\u0161irovi\u0107 smatra i da su radnici u trgovinama i uslu\u017enim djelatnostima najvi\u0161e ugro\u017eeni radnici u BiH, a unutar te kategorije mladi radnici i radnice koji \u010desto rade na crno i bez ikakvih prava. Sindikat redovno dobija anonimne prijave ili molbe za pomo\u0107 od radnika. U jednom takvom pismu, \u017eena koja se potpisuje kao “zabrinuta majka\u201d, pi\u0161e kako “u novom trgova\u010dkom centru u Sarajevu radnici rade 10 do 12 sati bez pauze i zabranjeno im je da sjednu makar i pet minuta, a poslodavac to kontroli\u0161e videonadzorom\u201d.<\/p>\n

Prema podacima Sindikata, naj\u010de\u0161\u0107i problem radnicima u trgovinama i uslu\u017enim djelatnostima su mobing (\u010dak 23% registrovanih slu\u010dajeva), potom prekovremeni rad (22%), neupla\u0107ivanje doprinosa (13%), radno vrijeme i iznad zakonskog maksimuma (11%), neopravdano i nedobrovoljno premje\u0161tanje radnika na drugo radno mjesto ili lokaciju (11%), neredovna plata i ka\u0161njenje plate (10%), nemogu\u0107nost kori\u0161tenja sedmi\u010dnog odmora (10%), neispla\u0107ivanje ili ad hoc<\/em> smanjenje plate (9%). Istovremeno, radnici trpe diskriminaciju naj\u010de\u0161\u0107e po rodnoj, etni\u010dkoj i dobnoj pripadnosti.<\/p>\n

“Radim \u0161est dana sedmi\u010dno po 10 sati\u201d, ka\u017ee mlada trgovkinja koja radi u maloj prodavnici u centru Sarajeva. “Ako neko ne\u0161to ukrade, ja to moram da platim. Ako se napravi neka \u0161teta, i to moram ja da platim. Praznika i odmora nema.” Sli\u010dnu pri\u010du mo\u017eete \u010duti u skoro svakoj prodavnici u BiH. Ve\u0107ina radnika mora raditi i nedjeljom, a minimalna plata, ujedno i naj\u010de\u0161\u0107a, im je 420 maraka u Federaciji (oko 210 eura) ili 380 u Republici Srpskoj (160 eura). Uposlenici u malim, privatnim, trgovinama rade i praznicima, uklju\u010duju\u0107i 1. maj. Jo\u0161 u gorem polo\u017eaju su radnici u kafi\u0107ima i restoranima koji rade i preko 12 sati, bez dana odmora nekada i po 15 dana zaredom.<\/p>\n

Nesigurno radno mjesto<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107i problem je \u0161to ne postoji zakon koji ovo reguli\u0161e, odnosno pravila o radnim i neradnim danima odre\u0111uju op\u0107ine na podru\u010dju kojih se prodavnice nalaze. U Sindikatu ka\u017eu da su poku\u0161ali da se izbore za neradnu nedjelju i 1. maj, ali bez uspjeha. Argument kojim su se suprotstavili poslodavci bio je da one koji rade na crno niko ne\u0107e zatvoriti na praznik i da im je to prevelik gubitak. A svaki gubitak nadokna\u0111uju radnici. Istovremeno, inspekcije koje bi trebale kontrolisati rad na crno, ne rade vikendima i praznicima. “Nismo imali \u010dime da im se suprotstavimo na takve argumente\u201d, ka\u017ee Be\u0161irovi\u0107.<\/p>\n

Ovo se naj\u010de\u0161\u0107e de\u0161ava u malim, privatnim trgovinama gdje nema sindikalnog organizovanja. Prema anketi koju je uradio Sindikat, \u010dak 57,1% ispitanika je reklo da se boje da \u0107e izgubiti posao, a 27,9% vjeruje da se nikakva promjena ne\u0107e desiti ukoliko poku\u0161aju da se organizuju da bi za\u0161titili svoja prava. Istovremeno, \u010dak 88,4% se izjasnilo da bi radije “neformalno” tra\u017eili za\u0161titu svojih prava, nego ostavljali pisani trag.<\/p>\n

Prema zvani\u010dnim podacima, radnici u trgovinama i uslu\u017enom sektoru naj\u010de\u0161\u0107e ostaju bez posla \u2013 od osam radnika u realnom sektoru koji su ostali bez posla, \u0161est su bili trgovci. “U tom sektoru se stalno mijenja radna snaga i, izme\u0111u ostalog, i to je razlog tog velikog straha. Tako ne\u0161to se de\u0161ava prevashodno jer je radno zakonodavstvo jako lo\u0161e\u201d, tvrdi predsjednica Sindikata. Be\u0161irevi\u0107 poja\u0161njava kako je zadnji put Zakon o radu mijenjan 2003. godine, te da je pravljen kako bi u prvom planu za\u0161titio uposlenike u javnoj administraciji. Dodatni problem je \u010dinjenica da razli\u010diti zakoni reguli\u0161u rad u dva entiteta i distriktu.<\/p>\n

Siroma\u0161ni, ignorirani i obeshrabreni<\/strong><\/p>\n

MMF i Europska komisija nedavno su po\u010deli u BiH promovirati izmjene zakona, no Savez sindikata se protivi prijedlozima tvrde\u0107i da \u0107e dovesti radnike u jo\u0161 te\u017eu situaciju, kao \u0161to je vidljivo i po politikama koje te institucije name\u0107u \u0161irom Evrope, a pogotovo u Gr\u010dkoj. Savez sindikata BiH nedavno je pokrenuo kampanju<\/a> kojom se prtive usvajanju novog zakona o radu kojima se ukidaju kolektivni ugovori i rad na nedore\u0111eno. Prema \u010delnicima Saveza, ukoliko bude prihva\u0107en takav prijedlog radnicima bi se dodatno ukinula ionako minimalna prava. Nacrt zakona, na kojem insisitra MMF uslovljavaju\u0107i dalju pomo\u0107 BiH, jo\u0161 uvijek nije dostupan javnosti.<\/p>\n

Drasti\u010dnih primjera kr\u0161enja prava radnika u trgovinama i uslu\u017enoj djelatnosti je i previ\u0161e. Veliki broj ih nije prijavljen ili rade u firmama u kojima vlasnici kao prijavljene radnike vode \u010dlanove svoje porodice, a radnicima ispla\u0107uju platu “u koverti\u201d. U nekim slu\u010dajevima radnici koji su prijavljeni, moraju svaki mjesec kada podignu platu dio vratiti gazdi. Mlade \u017eene obi\u010dno dobijaju ugovore na jedan do \u0161est mjeseci. U slu\u010daju da zatrudne, kriju trudno\u0107u sve dok ne postane vidljiva, a u tom slu\u010daju im gazde naj\u010de\u0161\u0107e ne produ\u017ee ugovore.<\/p>\n

Oni koji rade na vremenski ograni\u010den ugovor ne postoje u sistemu te nisu u mogu\u0107nosti tra\u017eiti za\u0161titu. Radnice su prijavljivale i slu\u010dajeve da su pored redovnih poslova morale \u010distiti prodavnice, obavljati privatne poslove za gazde, te pospremati ku\u0107e i stanove vlasnika trgovina. “Ono \u0161to je meni te\u0161ko shvatiti je za\u0161to ljudi to trpe?\u201d, pita se predsjednica Sindikata. “Li\u010dno sam sa pri\u010dala sa nekim od tih radnika koji su mi rekli da trpe jer im je 300 maraka bolje nego i\u0161ta. Isto tako mislim da jer razlog jer se ljudi osje\u0107aju potpuno izgubljeno, nemaju nikoga da ih \u0161titi. Izgleda da je siroma\u0161tvo ipak puno gori problem ovdje nego to pokazuju statistike.”<\/p>\n

Za sve ove probleme Sindikat te\u0161ko pronalazi rje\u0161enja. Novca za pru\u017eanje pravne pomo\u0107i nemaju, ali u saradnji sa nevladinom organizacijom Va\u0161a prava mogu se pobrinuti samo za najdrasti\u010dnije slu\u010dajeve. Sindikat opstaje zahvaljuju\u0107i projektima i donacijama me\u0111unarodnih organizacija koje djeluju u BiH. Radnici u ovom sektoru gotovo da ne izlaze na proteste jer ih to dovodi u opasnost da \u0107e izgubiti poslove. Mediji pak rijetko govore o ovoj kategoriji radnika ili kr\u0161enju njihovih prava. Jednom godi\u0161nje, 29. aprila, u organizaciji Sindikata, mali broj \u010dlanova iza\u0111e na protest koji nazivaju “Protest duhova” jer ih, ka\u017eu, niko ne vidi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U zemlji sa stopom nezaposlenosti od preko 40% radnici imaju malo prilika da biraju poslove ili odbijaju ponu\u0111ene uvjete rada. Situaciju dodatno zao\u0161trava nevoljkost i institucionalna nesposobnost dr\u017eave da osigura minimalna prava. Istodobno, postoje\u0107i oblici sindikalnog organiziranja pokazuju se neprikladnima da pokrenu i odr\u017ee radni\u010dki otpor. Od 126.000 radnika trgovaca u Bosni i Hercegovini njih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":7210,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-7201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7201"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7285,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201\/revisions\/7285"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7201"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7201"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7201"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7201"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}