{"id":7194,"date":"2015-05-22T12:32:30","date_gmt":"2015-05-22T11:32:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7194"},"modified":"2015-05-22T12:52:34","modified_gmt":"2015-05-22T11:52:34","slug":"siromastvo-u-hrvatskoj-raste-ili-pada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7194","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo u Hrvatskoj: raste ili pada?"},"content":{"rendered":"<p>Ku\u0107a ljudskih prava u \u010detvrtak je predstavila <a href=\"https:\/\/dl.dropboxusercontent.com\/u\/4905059\/izvjestaj_kljp_2014.pdf\" target=\"_blank\">Godi\u0161nji izvje\u0161taj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj<\/a> za 2014. godinu pri \u010demu je <a href=\"http:\/\/www.hina.hr\/#vijest\/8672987\" target=\"_blank\">istaknuto<\/a> kako sve ve\u0107i broj ljudi ulazi u zonu apsolutnog siroma\u0161tva, dok adekvatnih rje\u0161enja nema na vidiku. Usprkos \u010dinjenici \u0161to je Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna dr\u017eava, kazala je Milana Romi\u0107 iz Centra za mirovne studije, zemlja &#8220;sve vi\u0161e tone u zonu nejednakosti, isklju\u010divosti i diskriminacije&#8221;. Pritom iz na\u0161eg diskursa i pona\u0161anja sve vi\u0161e nestaju pojmovi poput &#8220;solidarnosti, radni\u010dkih prava i jednakosti&#8221;. No, osim standardno ranjivih skupina poput invalida, nacionalnih i ostalih manjina te \u017eena, doga\u0111a se i porast novih ranjivih skupina &#8211; zaposlenih koji ne dobivaju pla\u0107u, djece i mladih te du\u017enika raznih kredita. Najporaznije je me\u0111utim, istaknula je Romi\u0107, rastu\u0107e siroma\u0161tvo djece.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje na ovu temu proveo je nedavno <a href=\"http:\/\/www.unicef.hr\/show.jsp?newscontainer=198259&amp;page=146930&amp;singlenewsid=198304\" target=\"_blank\">UNICEF<\/a>, a ono je obuhvatilo period od 2008. do 2012. i bavilo se polo\u017eajem djece i mladih u 41 razvijenoj zemlji. Prema rezultatima tog istra\u017eivanja u Hrvatskoj se postotak djece \u0161to \u017eive ispod granice siroma\u0161tva u \u010detiri promatrane godine pove\u0107ao sa 15,1 na 27,6 posto. Hrvatska se pritom, zajedno sa Gr\u010dkom i \u0160panjolskom na\u0161la me\u0111u nekoliko zemalja koje bilje\u017ee najve\u0107e pogor\u0161anje socijalnog polo\u017eaja djece. Iste ove zemlje tako\u0111er bilje\u017ee i najve\u0107i postotak nezaposlenosti mladih osoba u dobi od 15 \u2013 24 godine. Drugo, sli\u010dno, UNICEF-ovo istra\u017eivanje, ono o <a href=\"http:\/\/www.unicef.hr\/upload\/file\/395\/197863\/FILENAME\/Siromastvo_djece_info_za_medije_rev.pdf\" target=\"_blank\">Siroma\u0161tvu i materijalnoj dobrobiti pred\u0161kolske djece u RH<\/a> tako\u0111er bilje\u017ei pogor\u0161anje socijalnog polo\u017eaja djece i mladih. Prema rezultatima ovog istra\u017eivanja, 65% djece iz siroma\u0161nih obitelji \u017eivi na selu; 68% obitelji korisnika socijalne pomo\u0107i s djecom pred\u0161kolske dobi nedostaje novca za hranu; 62% djece pred\u0161kolske dobi iz siroma\u0161nih obitelji na selu i 39% u gradu ne idu u vrti\u0107 jer im ga roditelji ne mogu platiti; 47% djece iz siroma\u0161nih obitelji na selu nema vlastiti krevet i jedna \u010detvrtina siroma\u0161ne djece pred\u0161kolske dobi \u017eivi u ku\u0107anstvima u kojima nitko nije zaposlen. Prema podacima Eurostata u HR je u 2012. godini 20,5% djece (oko 52.000) mla\u0111e od 6 godina \u017eivjelo ispod praga relativnog siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>No, podaci Dr\u017eavnog zavoda za statistiku kazuju ne\u0161to druga\u010diju pri\u010du. Prema njima u 2013. godini (slu\u017ebeni podaci o siroma\u0161tvu za 2014. godinu jo\u0161 uvijek nisu dostupni) stopa rizika od siroma\u0161tva pada pa je te godine iznosila 19,5 posto \u0161to je za jedan postotni bod ni\u017ee nego 2012. godine (20,5 posto). DZS definiciju granice siroma\u0161tva preuzima od Statisti\u010dkog ureda Europske Unije EUROSTAT-a koja kao granicu siroma\u0161tva odre\u0111uje 60 posto <a href=\"http:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Medijan\" target=\"_blank\">medijana<\/a> nacionalnog dohotka. Kako zbog dugotrajne krize mnoge dru\u0161tvene skupine raspola\u017eu manjim dohotkom, linija siroma\u0161tva izra\u017eena u kunama u 2013. godini ni\u017ea je u odnosu na 2012. godinu. Stoga je granica siroma\u0161tva u Hrvatskoj u 2012. na godi\u0161njoj razini iznosila 24.000 kuna za ku\u0107anstvo kojeg \u010dini jedna osoba, odnosno 50.400 kuna za \u010detvero\u010dlano ku\u0107anstvo, dok su ti brojevi u 2013. godini bili ni\u017ei te su za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo iznosili 22.916 kuna, a za \u010detvero\u010dlano 48.124 kune.<\/p>\n<p>Ovakvi rezultati pokazuju kako se kao pokazatelji stvarnog siroma\u0161tva ne mogu uzimati statistike EUROSTAT-a, pa time ni podaci DZS-a, jer ne odgovaraju promjenama u stvarnom \u017eivotnom standardu ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ku\u0107a ljudskih prava u \u010detvrtak je predstavila Godi\u0161nji izvje\u0161taj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2014. godinu pri \u010demu je istaknuto kako sve ve\u0107i broj ljudi ulazi u zonu apsolutnog siroma\u0161tva, dok adekvatnih rje\u0161enja nema na vidiku. Usprkos \u010dinjenici \u0161to je Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna dr\u017eava, kazala je Milana Romi\u0107 iz Centra za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6400,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-7194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7194"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7200,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7194\/revisions\/7200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7194"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7194"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7194"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7194"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}