{"id":7023,"date":"2015-05-18T07:00:51","date_gmt":"2015-05-18T06:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=7023"},"modified":"2015-05-18T09:08:07","modified_gmt":"2015-05-18T08:08:07","slug":"7023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=7023","title":{"rendered":"Uloga sindikata u o\u010duvanju zdravstvenog sustava"},"content":{"rendered":"

U procesima rastakanja socijalne dr\u017eave, pa tako i postepene komercijalizacije i privatizacije zdravstvenog sustava, sindikati su se u \u010dinovima protivljenja uglavnom fokusirali na prava radnika u pojedinim sektorima dok se djelovanje u \u0161iroj dru\u0161tvenoj perspektivi svodilo samo na povremene apele prema vlastima. Me\u0111utim, pogre\u0161no bi bilo pretpostaviti da pitanja socijalne dr\u017eave izlaze iz domene klasi\u010dnog sindikalnog organiziranja i borbe.<\/strong><\/p>\n

Pitanja zdravstvene za\u0161tite utje\u010du na cijelu zajednicu, zbog \u010dega bi bilo logi\u010dno da se \u0161iri spektar dru\u0161tvenih organizacija uklju\u010di u rasprave koje ih se doti\u010du. Me\u0111u tim organizacijama potencijalno veliku ulogu mogu odigrati sindikati, koji \u2013 za razliku od niza manjih organizacija civilnog dru\u0161tva \u2013 mogu ra\u010dunati na stabilnu infrastrukturu i afirmiranost u javnom prostoru. Ipak, ni kreatori politika ni same radni\u010dke organizacije dosad nisu prepoznale ulogu koju sindikati mogu igrati u raspravama o zdravstvenim pravima. U Nacionalnoj Strategiji razvoja zdravstva za period 2012.-2020. godine spominje se suradnja s drugim resorima i dru\u0161tvom u cjelini te se me\u0111u potencijalnim partnerima spominju razna ministarstva, podru\u010dna i lokalna samouprava, organizacije civilnog dru\u0161tva, mediji, ali ne i sindikati. Zapravo, sindikati se spominju samo u podru\u010dju za\u0161tite prava zdravstvenih radnika, dok njihova uloga u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu izostaje.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de kreatora politike, izostavljanje sindikata ne \u010dudi, no dio odgovornosti snose i sindikati koji su se (pogotovo kada se zapo\u010delo s provo\u0111enjem mjera \u0161tednje) fokusirali na teme za\u0161tite malobrojnih preostalih radnih mjesta i o\u010duvanja izborenih radni\u010dkih prava, \u017ertvovav\u0161i pritom prija\u0161nji anga\u017eman na poljima za\u0161tite na radu i zdravstvenog osiguranja radnika. Iako se radi o razumljivom izboru, danas se \u010dini kako bi povratak u rasprave i intenzifikacija borbe na terenu, koje uklju\u010duju i zdravstvene aspekte rada mogao u\u010diniti mnogo kako za radnice i radnike \u2013 uzev\u0161i u obzir da prevladavaju\u0107i nesigurni oblici rada dokazano negativno utje\u010du na zdravlje \u2013 tako i za sindikalne organizacije koje bi anga\u017eiranjem na za\u0161titi \u0161ire shva\u0107enih socijalnih prava mogle vratiti dio dru\u0161tvenih uloga koje su\u00a0se smatrale samorazumljivima u sindikalnom djelovanju od samih po\u010detaka radni\u010dkog organiziranja.<\/p>\n

Izostanak anga\u017emana<\/strong><\/p>\n

Paralelno sa sve intenzivnom liberalizacijom zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, razina samorazumljivosti tih uloga u sindikalnim krugovima postupno ali sigurno i\u0161\u010dezava. Pritom se smanjen intenzitet anga\u017emana sindikata na ovom podru\u010dju mo\u017ee i\u0161\u010ditati na prili\u010dno jednostavnom primjeru: ako je poznato da su u ranim fazama takozvane zakupizacije<\/em> obiteljske medicine klju\u010dnu ulogu odigrale lije\u010dni\u010dke interesne skupine, podjednako je vidljivo da je sa strane sindikata uvelike izostao trud za zadr\u017eavanje primarne zdravstvene za\u0161tite izvan sustava privatnog zdravstva \u2013 \u0161to iznena\u0111uje ako se zna da bi se na najve\u0107i dio zdravstvenih potreba radnika trebalo odgovarati ba\u0161 na toj razini za\u0161tite.<\/p>\n

Dakle, sindikalni je anga\u017eman po pitanju ostvarivanja i o\u010duvanja prava iz zdravstvenog osiguranja unatrag dvadesetak godina u velikoj mjeri izostao ili je u najboljem slu\u010daju ostao javno neprepoznat. Odre\u0111ene sindikalne strukture, poput Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na popisu polja interesa navode i zdravstvenu politiku, ali ve\u0107i anga\u017eman na tom podru\u010dju te\u0161ko je uo\u010diti. Danas se sindikati ve\u0107inom bave zdravstvenom politikom samo iz perspektive za\u0161tite prava radnika u zdravstvu, dok bi se njihov rad na ovom polju mogao razgranati na puno ve\u0107i broj pitanja.<\/p>\n

Rijetke primjere reakcija na zdravstvene reforme nalazimo<\/a> 2006. godine, kada na zahtjev sindikalnih sredi\u0161njica tada\u0161nje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi priprema detaljan izvje\u0161taj o tome za\u0161to je reforma zdravstvenog sustava nu\u017ena. Pritom je ova je inicijativa<\/a> sindikata pozitivan primjer anga\u017emana na ovom polju, jer se tada prikupljanjem preko 300 tisu\u0107a potpisa uspjelo sprije\u010diti usvajanje prijedloga Strategije za razvoj zdravstva za period 2006.-2011. godine, kojom se dovodio u pitanje javni karakter zdravstvenog sustava te se direktno utjecalo na dostupnost zdravstvenih usluga. Nakon toga, 2008. godine sindikati zahtijevaju sudjelovanje u zdravstvenoj reformi kao socijalni partneri jer \u201czdravstvena reforma nije pitanje za jedan dan ni pitanje politi\u010dkih poruka i dobivanja politi\u010dkih bodova u javnosti<\/a>\u201d.<\/p>\n

\u0160irenje sindikalnog djelovanja<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dan se scenarij odigrao i prilikom predstavljanja prijedloga izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi kada su se sindikati usprotivili<\/a> aktualnom Ministru zdravlja Sini\u0161i Vargi. Sindikati su naglasili, a kasnije su to podr\u017eale i sredi\u0161njice, da predlo\u017eene reforme mogu imati pogubne<\/a> posljedice po sustav zdravstva kakvog poznajemo. Prijedlozi, me\u0111u ostalim, predvi\u0111aju nastavak zakupizacije u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi (to\u010dnije, prelazak pedijatrijskih, ginekolo\u0161kih i drugih slu\u017ebi u model prema kojem trenutno funkcionira obiteljska medicina), uklju\u010divanje medicinskog turizma u zdravstveno zakonodavstvo i de facto<\/em> pretvaranje HZZO-a u klasi\u010dnu osiguravateljsku ku\u0107u. No, osim samog sadr\u017eaja promjena, sindikati su dodatno problematizirali i netransparentnost pri dono\u0161enja zakona (i drugih odredbi) \u0161to je u posljednje vrijeme jedna od glavnih karakteristika ovog Ministarstva. Nakon reakcije sindikata, Ministarstvo je pokrenulo radnu skupinu Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a 1<\/a><\/sup> na kojoj \u0107e predstavnici sindikata i poslodavaca u zdravstvu, me\u0111u koje valja ubrojiti i dr\u017eavu, doraditi prijedloge zakona prije po\u010detka javne rasprave.<\/p>\n

Upravo zbog takvih primjera mo\u017eemo se za\u010duditi \u0161to rad sindikata u tom kontekstu nije vidljiviji, ili barem jasnije prezentiran javnosti, jer oni \u2013 barem nominalno \u2013 kao socijalni partneri mogu u\u0107i u tijela poput GSV-a te progovoriti o temama poput za\u0161tite zdravlja na radu, sistematskih pregleda, bolovanja, prava trudnica, rodiljnih i roditeljskih prava, mentalnog zdravlja, i zalagati se za ostvarenje tih prava na razli\u010ditim razinama. Dono\u0161enjem prijedloga na toj razini mogao bi se olak\u0161ati sindikalni rad na razini grana i poduze\u0107a, jer bi postojanje \u0161ireg okvira primoralo poslodavce na osiguranje makar prihvatljivog radnog okoli\u0161a, \u010dime bi se ujedno utjecalo i na zdravlje radnika. No, ipak treba nazna\u010diti da je glavni razlog izostanka javne prepoznatljivosti anga\u017emana sindikata u domeni zdravstvenih prava prvenstveno izostanak tretmana tih pitanja kroz konkretne sindikalne akcije, odnosno usmjerenost aktivnosti na institucionalni okvir “socijalnog partnerstva\u201d.<\/p>\n

Osim aktivacije na pitanjima fizi\u010dkog zdravlja, na koja sindikati mogu poku\u0161ati odgovoriti borbom za adekvatne uvjete rada i za\u0161titu na radu, ubrzano se otvara tema mentalnog zdravlja radnika, posebice zbog sve ve\u0107e dominacije fleksibilnih i nesigurnih oblika rada. Kao \u0161to je pokazalo istra\u017eivanje inicijative Za rad spremne!<\/a> Centra za edukaciju, savjetovanje i istra\u017eivanje, velik dio mlade radne snage sve vi\u0161e pati od simptoma tjeskobe i depresije zato \u0161to radom ne uspijevaju osigurati egzistenciju. U tom bi slu\u010daju napori sindikata mogli i\u0107i u smjeru pronalaska modela za organiziranje ovog dijela radni\u0161tva, ne bi li se na taj na\u010din nadi\u0161la individualizacija i solidarnim nastupom izborili stabilni \u017eivotni uvjeti. Iako bi se time postiglo pomake na vi\u0161e strana \u2013 pove\u0107anje desetkovanog sindikalnog \u010dlanstva s jedne, i uvjeti za bolje mentalno zdravlje s druge strane \u2013 psihi\u010dke posljedice lo\u0161ih radnih uvjeta u akcijama sindikata jo\u0161 uvijek se svode isklju\u010divo na posljedice mobbinga<\/em>.<\/p>\n

Servisi socijalne dr\u017eave u sindikalnoj perspektivi<\/strong><\/p>\n

Iako sindikalne organizacije imaju puno potencijala za anga\u017eman u konkretnim, lokalnim akcijama usmjerenima na pobolj\u0161anje i o\u010duvanje zdravlja radnika, iznimno je va\u017eno da se oni uklju\u010de i u borbu za zdravstvo u \u0161irem smislu. To\u010dnije, klju\u010dno je da pro\u0161ire svoje djelovanje i ulo\u017ee kontinuiran napor protiv sve opasnijih zdravstvenih reformi. Nimalo stidljiva privatizacija zdravstva, poput one koju bi nam priu\u0161tilo dono\u0161enje novih Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi i Zakona o zdravstvenom osiguranju, izravno utje\u010de na socioekonomski status cjelokupnog stanovni\u0161tva, jer se pove\u0107anjem udjela privatnog zdravstva u sustavu, odnosno facilitiranjem ulaska u mre\u017eu zdravstva za privatne subjekte nu\u017eno omogu\u0107uje uvo\u0111enje pla\u0107anja za pojedine usluge. Naravno, s obzirom da su cijene zdravstvenih usluga u privatnim poliklinikama i inim institucijama rijetko kad jeftine, pacijenti koji bi ih bili primorani koristiti \u2013 zbog izostanka javno financiranih paralelnih ustanova \u2013 to bi svakako osjetili. S druge strane, pacijenti koji od samog po\u010detka nemaju sredstva za pla\u0107anje takvih usluga ostali bi u potpunosti bez njih \u2013 odnosno dugoro\u010dno bi ostali bez zdravstvene za\u0161tite op\u0107enito. Sindikati pri tom ostaju jedan od malobrojnih dru\u0161tvenih elemenata koji raspola\u017ee\u00a0 dovoljnim ljudstvom i infrastrukturom za pru\u017eanje otpora opisanim kretanjima.<\/span><\/p>\n

Pitanje zdravstvenog sustava \u2013 kao i ostalih servisa socijalne dr\u017eave, poput \u0161kolstva, socijalne skrbi ili mirovinskog osiguranja \u2013 nu\u017eno je i sindikalno pitanje. Upravo zbog specifi\u010dnih terenskih, kontekstualnih i historijskih znanja, a uz suradnju s drugim dru\u0161tvenim akterima, sindikati mogu pridonijeti sustavnoj analizi i borbi protiv spomenutih neoliberalnih tendencija. Da bi se obuhvatilo i kontriralo cjelokupnom spektru negativnih promjena u zdravstvu, nu\u017eno je sagledati problem iz lokalne, partikularne perspektive, kao \u0161to se radilo 2006. godine ili danas, ali uz istovremeno osvje\u0161tavanje funkcije koju javni zdravstveni sustav ima u dru\u0161tvu. Sistemsko uni\u0161tavanje zdravstvenog sustava osmi\u0161ljava se na globalnoj, a provodi na lokalnoj razini: znanja o u\u010dincima reformi na svakodnevni \u017eivot radnica i radnika \u010dini sindikate krucijalnim borcima protiv takvih planova. Samo na taj na\u010din mogu\u0107e je prestati s politikom \u201cvatrogasnih mjera\u201d i po\u010deti djelovati na transparentniji i kohezivniji na\u010din.<\/p>\n

  1. \u010clanovi GSV-a su Vlada RH, sindikati i udruge poslodavaca.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pitanja zdravstvene za\u0161tite, pitanja su koja utje\u010du na cijelu zajednicu, zbog \u010dega bi bilo logi\u010dno da se \u0161iri spektar organizacija civilnog dru\u0161tva uklju\u010di u rasprave koje ih se doti\u010du…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":7033,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185,219],"class_list":["post-7023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7023"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7047,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023\/revisions\/7047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7023"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=7023"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=7023"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=7023"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=7023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}