Na ju\u010dera\u0161njoj diskusiji odr\u017eanoj u Sofiji pod nazivom “Novi po\u010detak za TTIP” sudjelovala je ve\u0107ina predstavnika bugarske vlasti i opozicije. Dok vlade u ve\u0107ini europskih zemalja nastoje zaobi\u0107i diskusiju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), ugovoru o “slobodnoj trgovini” izme\u0111u Europske unije i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, bugarska se vlada entuzijasti\u010dno uklju\u010dila u intenzivno lobiranje za taj sporazum. No razlika izme\u0111u pristupa vladaju\u0107ih u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama i onog u Bugarskoj, paradoksalno, ne proizlazi iz ve\u0107e demokrati\u010dnosti ili potrebe za iskrenijom komunikacijom s bira\u010dima.<\/p>\n
Detalji TTIP-a su naime formalno obavijeni velom tajne. Slu\u017ebeno obrazlo\u017eenje za to je potreba da se sakriju “poslovne tajne” ameri\u010dkih i europskih kompanija, no sindikati, pojedine politi\u010dke stranke i drugi akteri tvrde da se tajno\u0161\u0107u zapravo izbjegava razvoj opozicije tom projektu. Sporazum po svemu sude\u0107i na razinu me\u0111unarodnog prava nadre\u0111enog nacionalnom zakonodavstvu stavljaju neke odredbe koje su u ve\u0107ini europskih zemalja predmet \u017eestokih politi\u010dkih sporova, poput radnog zakonodavstva, za\u0161tite okoli\u0161a ili odnosa izme\u0111u dr\u017eava i privatnih kompanija.<\/p>\n
Investicije protiv demokracije<\/strong><\/p>\n TTIP bi naime mogao prisiliti dr\u017eave da smanje radni\u010dka prava ili na druge na\u010dine olak\u0161aju poslovanje privatnim kompanijama neovisno o politi\u010dkim \u017eeljama svojeg stanovni\u0161tva. Me\u0111unarodni ugovor tako bi onemogu\u0107io bira\u010dima pojedinih zemalja da odlu\u010duju o nekim klju\u010dnim politi\u010dkim pitanjima, a dr\u017eave koje prekr\u0161e svoje me\u0111unarodne obaveze zbog po\u0161tivanja volje bira\u010da bile bi izlo\u017eene setu sankcija i od\u0161teta “investitorima”. Tako bi se nametnutim probusiness konsenzus poku\u0161ala prikriti ili zaobi\u0107i \u010dinjenica da je rije\u010d o pitanjima kojima se ve\u0107ina stanovni\u0161tva europskih zemalja kategori\u010dki protivi, ukoliko joj se dopusti da se o njima izjasni.<\/p>\n No dok je izrazita nedemokrati\u010dnost ve\u0107ini vlada potencijalni politi\u010dki problem, bugarski du\u017enosnici je vide kao prednost. Zamjenica premijera Meglena Kuneva i ministar ekonomije Bo\u017eidar Lukarski tako smatraju da \u0107e TTIP biti izrazito povoljan za bugarsku ekonomiju, prije svega zbog efekata koje \u0107e imati na tr\u017ei\u0161te rada. Drugim rije\u010dima bugarske se vlasti ugovoru raduju zbog nade da \u0107e ih osloboditi pritiska sindikata i bira\u010dkog nezadovoljstva politikama smanjenja radni\u010dkih prava utoliko \u0161to \u0107e one postati dijelom bugarskih me\u0111unarodnih obaveza. U tom smislu treba razumjeti i trijumfalisti\u010dku izjavu \u010dlana europskog parlamenta Andreja Kova\u010deva: “TTIP ne tjera ni jednu zemlju da u parlamentu mijenja svoje zakone”.<\/p>\n To je naime to\u010dno, ali samo utoliko \u0161to je taj sporazum zami\u0161ljen kao nadre\u0111en nacionalnim zakonodavstvima i time ne samo izvan kontrole nacionalnih parlamenata, nego i lokalnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na ju\u010dera\u0161njoj diskusiji odr\u017eanoj u Sofiji pod nazivom “Novi po\u010detak za TTIP” sudjelovala je ve\u0107ina predstavnika bugarske vlasti i opozicije. Dok vlade u ve\u0107ini europskih zemalja nastoje zaobi\u0107i diskusiju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), ugovoru o “slobodnoj trgovini” izme\u0111u Europske unije i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, bugarska se vlada entuzijasti\u010dno uklju\u010dila u intenzivno lobiranje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6977,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6976"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6978,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6976\/revisions\/6978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6977"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6976"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6976"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6976"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6976"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}