{"id":6938,"date":"2015-05-13T13:00:43","date_gmt":"2015-05-13T12:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6938"},"modified":"2015-05-13T13:46:46","modified_gmt":"2015-05-13T12:46:46","slug":"6938","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6938","title":{"rendered":"HR: Bolonja ipak “funkcionira”"},"content":{"rendered":"

Hrvatskoj je potrebno obrazovanje uskla\u0111eno s potrebama tr\u017ei\u0161ta rada, zaklju\u010deno je na konferenciji Obrazovanje i tr\u017ei\u0161te rada<\/a> odr\u017eanoj 12. svibnja 2015. organiziranoj zajedni\u010dkim naporima desno orijentiranih faktora na \u010delu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Prespavav\u0161i tako posljednjih 10 godina otkad se obrazovanje ove zemlje nalazi u tzv. Bolonjskom obrazovnom sustavu, HDZ je ponovno istaknuo, kao i pri svakom spominjanju obrazovanja u posljednjih 10 godina, da “bolonja ne funkcionira” te da je preduvjet ekonomskog rasta i konkurentnosti radne snage kvalitetan obrazovni sustav.<\/p>\n

Prema istoj skupini intelektualaca, cilj skupa bio je identificirati probleme u sustavu obrazovanja jer “bolonja nije u potpunosti za\u017eivjela i nema puni uspjeh na tr\u017ei\u0161tu rada”. Ponovno se, kao i prethodnih deset godina, isticao argument kako je Hrvatska u bolonju u\u0161la nespremna, stoga se nu\u017eno name\u0107e pitanje, zar se proteklih deset godina nije stigla prilagoditi?<\/p>\n

HDZ o\u010dito ulazi u predizbornu kampanju, no kao i prethodnih godina tako i ove pokazuje potpunu podkapacitiranost u podru\u010dju obrazovne politike. Prvo bi se trebalo prisjetiti kojim se argumentima provodila bolonjska reforma. Osim \u010dinjenice da se radilo o poglavlju u pretpristupnim pregovorima za Europsku uniju kojeg je bilo nu\u017eno \u0161to prije zatvoriti te je prvo bilo zaklju\u010deno, argumenti su se uglavnom ticali smanjenja tzv. “drop-outa”, skra\u0107ivanja godina studiranja te pove\u0107anja postotka visokoobrazovanih na 20 posto koji je prije bolonjske reforme iznosio tek 11 posto. Europska unija pro\u0161le je godine objavila publikaciju<\/a> u kojoj se obja\u0161njava da se Unija pribli\u017eava obrazovnim ciljevima postavljenima za rok 2020. godine, a rezultati Hrvatske, u ve\u0107ini pokazatelja uskla\u0111eni su s ostalim zemljama.<\/p>\n

Jedina funkcionalna mjera<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, u kategoriji “drop-outa” u 2014. godini, Hrvatska je imala jedan od najboljih rezultata u Europi, odnosno, visoko obrazovanje prekidao je najmanjih postotak upisanih studenata, a tako\u0111er je pove\u0107an i broj studenata koji poslije srednje \u0161kole upisuju visoko obrazovanje, kao i broj osoba \u0161to sudjeluje u tzv. cijelo\u017eivotnom obrazovanju. \u010cinjenicu da pove\u0107an broj visokoobrazovanih osoba i dalje te\u0161ko pronalazi posao u Hrvatskoj, treba tra\u017eiti izvan obrazovnog sustava.<\/p>\n

No, suprotno pozitivnim pokazateljima Eurostata, Hrvatska se po ulaganju<\/a> u obrazovanje i znanost nalazi na drugom kraju ljestvice zemalja EU, te se nakon provedenih mjera \u0161tednje u MZOS-u, sa izdvajanjima od 0,75 posto BDP-a, nalazi na samom dnu, dok je EU prosjek 2 posto, a cilj do 2020. godine je 3-5 posto. No, usprkos radikalnom smanjenju javnog financiranja visokog obrazovanja, broj studenata znatno pove\u0107ao<\/a> u razdoblju od 2009., ondosno nakon studentskih blokada i prosvjeda koje su prisilile vladu da provedu, makar djelomi\u010dno, ukidanje \u0161kolarina te da svi studenti upisuju preddiplomski i diplomski studij na teret javnog prora\u010duna. Ova se mjera, jedina koja je uklju\u010divala pove\u0107anje izdvajanja u obrazovanje i znanost, umjesto smanjivanja, tako pokazala u\u010dinkovitijom od svih ostalih koje su vlade provela u bolonjskom obrazovnom sustavu. Primarni preduvjet za pobolj\u0161anje kvalitete znanosti i obrazovnog sustava je pove\u0107anje izdvajanja za taj sektor.<\/p>\n

U skladu s ovim pokazateljima, a bez istra\u017eivanja drugih pokazatelja koji bi poduprli tezu da je za visoku nezaposlenost mladih odgovoran obrazovni sustav neuskla\u0111en s nikad definiranima tzv. potrebama tr\u017ei\u0161ta rada, iracionalno je o\u010dekivati od obrazovnog sustava da se mijenja jednako brzo kao i tr\u017ei\u0161te rada koje, za razliku od obrazovnog sustava, izrazito brzo reagira na sva globalna politi\u010dka, dru\u0161tvena i ekonomska gibanja. Ako se Hrvatska nalazi me\u0111u vode\u0107im zemljama EU u nezaposlenosti mladih sa 44,8 posto, dok su ispred nje samo Gr\u010dka sa 50,6 posto, te \u0160panjolska sa 51,4 posto, onda je zbog golemosti ovih brojki uzrok ovakvim statistikama potrebno tra\u017eiti van obrazovnog sustava u brojnim strukturnim pokazateljima<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatskoj je potrebno obrazovanje uskla\u0111eno s potrebama tr\u017ei\u0161ta rada, zaklju\u010deno je na konferenciji Obrazovanje i tr\u017ei\u0161te rada odr\u017eanoj 12. svibnja 2015. organiziranoj zajedni\u010dkim naporima desno orijentiranih faktora na \u010delu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Prespavav\u0161i tako posljednjih 10 godina otkad se obrazovanje ove zemlje nalazi u tzv. Bolonjskom obrazovnom sustavu, HDZ je ponovno istaknuo, kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6942,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6938"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6950,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6938\/revisions\/6950"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6938"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6938"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6938"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6938"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}