{"id":6926,"date":"2015-05-13T11:00:07","date_gmt":"2015-05-13T10:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6926"},"modified":"2015-05-13T11:03:32","modified_gmt":"2015-05-13T10:03:32","slug":"diskretni-lelek-nacionalne-burzoazije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6926","title":{"rendered":"Diskretni lelek nacionalne bur\u017eoazije"},"content":{"rendered":"

Ju\u010der je u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika odr\u017eana jednodnevna konferencija<\/a> pod nazivom “Snaga hrvatske hrane”. Na panelima i okruglim stolovima su sudjelovali predstavnici klju\u010dnih doma\u0107ih kompanija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru kao i predstavnici dr\u017eave na \u010delu s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Sude\u0107i prema izvje\u0161tajima s konferencije uglavnom se sumiralo nezadovoljavaju\u0107e stanje u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Pritom su kru\u017eila i razna rje\u0161enja ili prijedlozi rje\u0161enja koja su zapravo ocrtavala proturje\u010dja i ograni\u010denja u kojima se sektor nalazi. Iako se nu\u017eno moraju pro\u010ditati izme\u0111u redaka, o\u010dito je da su nacionalnoj bur\u017eoaziji prili\u010dno jasni razlozi trenutnog stanja, ali ih ne smiju eksplicitno izre\u0107i jer bi ih se neminovno optu\u017eilo za anti-tr\u017ei\u0161ne sentimente, a to si ipak ne mogu dopustiti.<\/p>\n

Nabrojimo neke zaklju\u010dke i prijedloge koje si mogu dopustiti. Op\u0107i je zaklju\u010dak da je izlazak iz CEFTA-e i ulazak u Europsku uniju bio isklju\u010divo \u0161tetan za doma\u0107u poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Iznijela se pritom i brojka od izgubljenih 9.000 radnih mjesta u industriji nakon ulaska u Uniju. Me\u0111utim, kao i za vrijeme odr\u017eavanja referenduma o pridru\u017eivanju, predstavnici nacionalne bur\u017eoazije nisu se usudili politi\u010dki dovesti u pitanje zajedni\u010dku europsku budu\u0107nost. Jednostavan odgovor na spomenutu \u010dinjenicu da je uvoz pokriven izvozom na razini od 57%, a da je udio izvoza u EU 50%, a uvoza iz EU 82%, i na op\u0107eniti problem europskog okvira za doma\u0107u industriju ponudio je predstavnik Agrokora Goran Pajni\u0107. U okviru panela naziva “Znanje: deficit hrvatske poljoprivrede” prvo je ispravno uo\u010dio da je osnovni uzrok nedostatka znanja propast kombinata devedesetih koji su bili okosnica poljoprivredne proizvodnje, ne spominju\u0107i ulogu vlastite firme u tom procesu, da bi zatim na optu\u017ebu da Agrokor previ\u0161e hrane uvozi odgovorio kako nakon ulaska u EU Agrokor vi\u0161e ne uvozi jer jednostavno vi\u0161e nema carina, na zajedni\u010dkom smo europskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Neuvjerljiva rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Oni koji ne mogu kao Agrokor problem u\u010diniti nepostoje\u0107im i biti gotovo jedina kompanija u sektoru koja je ostvarila ”kompromis” sa stranim financijskim i trgova\u010dkim kapitalom i uspje\u0161no balansira na tr\u017ei\u0161tu, ponudili su razna rje\u0161enja koja vjerojatno i njima samim ne zvu\u010de uvjerljivo. Primjerice, predstavnik Podravke je kao glavni problem uo\u010dio inertnost malih proizvo\u0111a\u010da od kojih bi se trebala otkupljivati hrana. Tvrdi da bi oni otkupili enormne koli\u010dine raj\u010dica i krastavaca, ali proizvo\u0111a\u010di p\u0161enice se jednostavno ne odlu\u010duju na promjenu u proizvodnji. Pritom se nije upitao tko bi i kako tim ljudima pokrio tro\u0161kove prebacivanja na druge sorte kao da je to jednodnevni proces. Drugi su ciljali na nacionalnu svijest doma\u0107ih potro\u0161a\u010da, na to da im stalno treba ukazivati da moraju kupovati doma\u0107e proizvode. Potpuno zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da ra\u010dunica izme\u0111u mjese\u010dnih prihoda i rashoda te\u0161ko trpi taj tip svijesti. Dok su se tre\u0107i jednostavno priklonili opciji izra\u017eenijeg brendiranja na europskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Ministar Jakovina je utvrdio da nema dovoljno novca za sve iz Europskog fonda za ruralni razvoj i kao rje\u0161enje pozvao male proizvo\u0111a\u010de da se udru\u017ee u klastere i zadruge, prebacuju\u0107i odgovornost na “tr\u017ei\u0161ni instinkt” malih proizvo\u0111a\u010da dok novim zakonom<\/a> o poljoprivredi sustavno radi u korist velikih i stranog trgovinskog kapitala. No da ne ostane sve na leleku nacionalne bur\u017eoazije svoj obol je dao i predstavnik kompradorske, direktor Dukata Alen Fontana, kompanije u vlasni\u0161tvu francuskog Lactalisa. Svoju ulogu u uni\u0161tavanju doma\u0107eg mljekarstva uvozom mlijeka za preradu objasnio je needucirano\u0161\u0107u doma\u0107ih kadrova i visokom zadu\u017eeno\u0161\u0107u, za \u010dime iskreno \u017eali.<\/p>\n

Situacija u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji klasi\u010dan je primjer dominacije jedne frakcije kapitala nad drugom i uloge dr\u017eave koja tu dominaciju osigurava nizom mjera i odluka, odnosno dominantnoj frakciji pru\u017ea funkciju nositelja strategije akumulacije. Odluke kao \u0161to su prodaja bankarskog sektora, odr\u017eavanje sna\u017ene valute i ulazak u Europsku uniju mehanizmi su ostvarivanja prevlasti financijskog i trgova\u010dkog kapitala, uglavnom stranog, u odnosu na doma\u0107u industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ju\u010der je u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika odr\u017eana jednodnevna konferencija pod nazivom “Snaga hrvatske hrane”. Na panelima i okruglim stolovima su sudjelovali predstavnici klju\u010dnih doma\u0107ih kompanija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru kao i predstavnici dr\u017eave na \u010delu s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Sude\u0107i prema izvje\u0161tajima s konferencije uglavnom se sumiralo nezadovoljavaju\u0107e stanje u poljoprivredi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6931,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6926"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6936,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6926\/revisions\/6936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6926"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6926"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6926"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6926"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}