{"id":6894,"date":"2015-05-13T07:00:51","date_gmt":"2015-05-13T06:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6894"},"modified":"2015-05-12T21:31:36","modified_gmt":"2015-05-12T20:31:36","slug":"novi-porezni-zakon-u-rumunjskoj-izaziva-pomutnju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6894","title":{"rendered":"Proturje\u010dna reforma i prezir prema poreznicima"},"content":{"rendered":"

Nova rumunjska porezna reforma nastoji dosko\u010diti smanjenoj potro\u0161nji izazvanoj primjenom strogih mjera \u0161tednje koja je posljedi\u010dno ugrozila dr\u017eavne prihode. Iako ostaje pri ideji da \u0107e se porezni prihodi s vremenom pove\u0107ati ako se “olak\u0161a poslovanje” smanjivanjem optere\u0107enja poslodavaca, reforma uklju\u010duje i mjere koje je mogu\u0107e vidjeti i kao skromni odmak od isklju\u010dive politike \u0161tednje. <\/strong><\/p>\n

\u010cudan se doga\u0111aj odigrao 1. svibnja ove godine na pla\u017ei jednog od najpopularnijih crnomorskih odmarali\u0161ta u Rumunjskoj. Velika skupina inspektora Nacionalne agencije za upravljanje porezom (ANAF) banula je u odmarali\u0161te u namjeri da prekontrolira kafi\u0107e krcate gostima. Njihov cilj bio je utvrditi izdaju li ugostiteljski objekti ispravne ra\u010dune. Me\u0111utim, ostali su nemalo iznena\u0111eni kada su ih gosti u kafi\u0107ima izvi\u017edali i napali praznim bocama.<\/p>\n

U Rumunjskoj je 1. svibanj prili\u010dno miran dan kojeg ve\u0107ina ljudi umjesto na prosvjedima provodi na odmoru uz ro\u0161tilj i pivo. Ne \u010dudi stoga \u0161to su kafi\u0107i odmarali\u0161ta bili dupkom puni. No, spontana provala bijesa kojom su gosti brojnih kafi\u0107a do\u010dekali porezne inspektore posljedica je vi\u0161emjese\u010dnog nezadovoljstva javnosti radom te institucije. Po\u010detkom ove godine naime, ANAF je po\u010deo sa strogom kontrolom pla\u0107anja poreza na dodanu vrijednost te je u sklopu tih akcija po\u010dela izrazito agresivna provjera ispravnosti izdanih ra\u010duna kao nu\u017enog preduvjeta adekvatne naplate poreza.<\/p>\n

Uspostavljanje mehanizma koji osiguravaju propisnu prijavu prihoda i pla\u0107anje poreza bio je jedan od glavnih ciljeva u cijelom periodu tranzicije. Rumunjska se s otprilike tridesetopostotnim uspjehom u prikupljanju poreza nalazila pri samom dnu europskih ljestvica, \u0161to je politi\u010darima zadu\u017eenima za upravljanje javnim prora\u010dunom zadavalo mnoge brige.<\/p>\n

Regresivna porezna politika
\n<\/strong><\/p>\n

ANAF-ova agresivna politika nije bila samo nu\u017ean, ve\u0107 i o\u010dajni\u010dki potez s obzirom da dr\u017eavi hitno treba novac. Pritom treba naglasiti da jedinstvena porezna stopa od 16 posto \u0161to ju je Rumunjska uvela 2004. godine predstavlja svojevrstan tabu: nijedan politi\u010dar, osim ukoliko nije odustao od svoje politi\u010dke karijere, ne usu\u0111uje se otvarati ovo pitanje. U tim okolnostima \u0161to uspje\u0161nije prikupljanje poreza na dodanu vrijednost dodatno dobiva na va\u017enosti. PDV je regresivan oblik oporezivanja potro\u0161nje koji najvi\u0161e poga\u0111a one s niskim primanjima, dok znatno manje utje\u010de na one s visokim primanjima.<\/p>\n

Stoga je bijes prema ANAF-ovim inspektorima rezultat \u010dinjenice da se akcija prikupljanja poreza u javnosti percipira kao zloupotreba institucije koja napada obrtnike i maloprodajne trgovine istovremeno \u0161tite\u0107i me\u0111unarodne lance trgovina i krupni kapital. Ako u obzir uzmemo da su u ovakvim akcijama\u00a0zbog relativno malenih svota neprijavljenog poreza zatvarani kafi\u0107i i foto-kopiraone dok se utaja u velikim industrijama, poput drvne, mjeri u postotcima BDP-a, reakcija gostiju na prvomajskom odmoru postaje razumljivija.<\/p>\n

No, pove\u0107ana aktivnost ANAF-a te nasumi\u010dno pretresanje ekonomskih objekata dio je \u0161ire logike \u010diji cilj nadilazi puku potrebu \u0161to uspje\u0161nijeg prikupljanja poreza na dodanu vrijednost. Aktualna rumunjska vlada priprema novi porezni zakon koji je dosljedan nastavak njene cjelokupne ekonomske politike. Radnje koje ANAF provodi posljednjih pola godine klju\u010dne su za implementaciju zakona u pripremi.<\/p>\n

Skromno pove\u0107anje minimalca
\n<\/strong><\/p>\n

Sada\u0161nji rumunjski premijer Victor Ponta, koji se nalazi na \u010delu Socijaldemokratske stranke, do\u0161ao je na vlast prije tri godine u koaliciji s Nacionalnom liberalnom strankom, a zahvaljuju\u0107i predizbornoj kampanji \u010diju je okosnicu \u010dinilo protivljenje mjerama \u0161tednje. Koalicija je dobila 75 posto glasova na izborima 2012. godine na temelju obe\u0107anja da \u0107e zaustaviti mjere \u0161tednje koje je konzervativna vlada po\u010dela provoditi 2009. godine. Pontino drugo predizborno obe\u0107anje bilo je pokretanje ekonomskog rasta. Koalicija je tada ispravno zaklju\u010dila da su, pored ostalih stvari, mjere \u0161tednje ograni\u010dile potro\u0161nju. \u0160tovi\u0161e, zadu\u017eenost stanovni\u0161tva je bila sve ve\u0107a, a veliki postotak njihovih niskih dohodaka mahom je odlazio na zadovoljavanje osnovnih potreba.<\/p>\n

S ciljem da popravi ovu situaciju, prvi korak vlade bio je povratak pla\u0107a dr\u017eavnih slu\u017ebenika na razinu prije 2009. godine i pove\u0107anje minimalca. Izme\u0111u velja\u010de 2013. i sije\u010dnja 2015. godine, minimalac je porastao sa 177 eura na otprilike 210 eura, a novo pove\u0107anje na 235 eura o\u010dekuje se u srpnju 2015. godine. Uz povijesno nisku stopu inflacije, ovo pove\u0107anje nije neznatno, a rumunjski je minimalac i dalje me\u0111u najni\u017eima u Europi. Dosege ove mjere, me\u0111utim, ne treba podcijeniti. U Rumunjskoj je, naime, svaki peti radnik zaposlen na minimalac.<\/p>\n

Kako bi zadovoljila poslodavce, vlada je istovremeno s pove\u0107anjem minimalca snizila doprinose koje su poslodavci du\u017eni upla\u0107ivati u javni prora\u010dun. No, zna\u010dajno pove\u0107anje minimalca samo po sebi ipak nije moglo rije\u0161iti dvostruki problem \u2013 stagnaciju potro\u0161nje i niske prihode dr\u017eave. Stoga se ukazala potreba za potpunom fiskalnom reogranizacijom \u010dije je zadovoljenje poprimilo oblik novog poreznog zakona.<\/p>\n

Proturje\u010dna Pontina agenda<\/strong><\/p>\n

Logika koja se nalazi u pozadini dono\u0161enja ovog zakona nastoji ispuniti dva zahtjeva: udovoljavanje poslodavcima s jedne strane te s druge strane pove\u0107anje potro\u0161nje i prihoda \u0161to je nu\u017eno kako bi zakon pro\u0161ao u parlamentu u kojem sada kao opozicija sjede nekada\u0161nji koalicijski partneri \u2013 tr\u017ei\u0161no i probiznis<\/em> orijentirani liberali. No, \u010dinjenica da stoji na istim politi\u010dkim pozicijama kao i opozicija premijeru ne predstavlja nikakav problem, tim vi\u0161e \u0161to se i sam \u010desto opisuje kao najsna\u017enijeg probiznis<\/em> premijera u Europi povremeno kombiniraju\u0107i ove stavove sa socijaldemokracijom.<\/p>\n

Tako je i novi porezni zakon prili\u010dno neobi\u010dna ideolo\u0161ka mje\u0161avina koju je vrlo te\u0161ko klasificirati. Ne \u010dudi stoga previ\u0161e ni da je, \u010dim je najavljen, privukao pozornost te potaknuo istovremeno i kritike i sna\u017ene pohvale. S jedne strane, zakon predvi\u0111a nekoliko neoliberalnih mjera: smanjenje jedinstvene porezne stope sa 16 na 14 posto, ukidanje poreza na dividendu (mjera koju je parlament ipak odbio), dvadesetopostotno sni\u017eenje carina na petrokemijske i luksuzne proizvode dok samozaposlenima i freelancerima <\/em>uvodi obavezu pla\u0107anja istog poreza kakvog pla\u0107aju i regularno zaposleni. Tako\u0111er predvi\u0111a i manje poreze za poslodavce ali i smanjenje ili ukidanje niza drugih poreznih mjera. Nimalo ne iznena\u0111uje da su \u010dak i najzagri\u017eeniji liberali osupnuti tako odva\u017enim rezovima. Njihov je prijedlog poreznog zakona bio puno bla\u017ei od ovog kojeg su predlo\u017eili socijaldemokrati.<\/p>\n

No, ovaj se porezni zakon doista pozabavio i pitanjima koja su mu\u010dila stanovni\u0161tvo, poput primjerice smanjenja PDV-a na osnovne namirnice s 24 na 9 posto. Trenutno, stopa od 9 posto je fiksirana za kruh i pekarske proizvode te paket-aran\u017eman putovanja unutar Rumunjske (da, dobro ste pro\u010ditali, to je jo\u0161 jedan od primjera kako vlada nastoji simultano udovoljiti narodu i interesima tr\u017ei\u0161ta). Drugo, zakon predvi\u0111a smanjenje socijalnih doprinosa koje upla\u0107uju sami zaposlenici (zdravstvo, mirovine i sl.). I na kraju, mala poduze\u0107a koja nemaju zaposlenih vi\u0161e \u0107e se oporezivati od onih koji imaju zaposlene, \u0161to je mjera koja bi takva poduze\u0107a trebala natjerati da eliminiraju rad na crno i vi\u0161e radnika zaposle legalnim putem.<\/p>\n

Nova uloga poreznika<\/strong><\/p>\n

Iz ovoga proizlazi da novi porezni zakon popu\u0161ta i radu i kapitalu, premda je po\u0161tenije re\u0107i da je naklonjeniji kapitalu jer osim \u0161to i dalje inzistira na jedinstvenoj poreznoj stopi, jo\u0161 ju dodatno sni\u017eava. Ali porezni zakon nije izazvao pomutnju samo u Rumunjskoj. Iznenadio je i me\u0111unarodne institucije. Me\u0111unarodni monetarni fond i Europska komisija izrazili su nezadovoljstvo, istaknuv\u0161i da \u0107e takve mjere te\u0161ko pogoditi ionako malene dr\u017eavne prihode i slijedom toga pove\u0107ati prora\u010dunski deficit.<\/p>\n

Za po\u010detak, ovo su neosnovane sumnje. Pro\u0161logodi\u0161nji deficit iznosio je 1,9% BDP-a \u0161to je ispod zacrtane granice Europske unije od 3%. Deficit se mo\u017ee dr\u017eati pod kontrolom uz pretpostavku da u idu\u0107oj godini BDP rasti za 3%. No, to ipak ne rje\u0161ava jedno drugo pitanje: rezovi u poreznim obvezama koje predvi\u0111a novi zakon doista \u0107e prouzro\u010diti znatno smanjenje dr\u017eavnih prihoda. Vlada planira dio novca namaknuti kroz ekonomski rast te obra\u010dunavanjem sa sivom ekonomijom.<\/p>\n

Ta je zada\u0107a povjerena ANAF-u koji mora svim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju osigurati redovno pla\u0107anje poreza kako bi se nadoknadili gubici nastali uvo\u0111enjem olabavljenih poreznih mjera. Novi je porezni zakon u centar pa\u017enje postavio ANAF koji je dosada bio poznat isklju\u010divo po svojoj frustriraju\u0107oj nedjelotvornosti. Nakon \u0161to su mu pove\u0107ane uloga i aktivnosti, ANAF u javnosti izaziva i bijes i podsmijeh. Ve\u0107 sam spomenuo da taj bijes proizlazi iz jasnog napada na sitne poduzetnike i za\u0161tite krupnog kapitala, naro\u010dito me\u0111unarodnog.<\/p>\n

Skromni odmak od \u0161tednje?<\/strong><\/p>\n

Nedavno je ANAF je postao i predmet ismijavanja, posebno kada je precizirao uvjete za oporezivanje napojnica. One su bile rupa u zakonu \u2013 nije naime bilo jasno trebaju li se napojnice tuma\u010diti kao utaja poreza ili neoporezivi dio. Kako bi rije\u0161io ovo goru\u0107e pitanje, ANAF je izdao naredbu koja obvezuje poduzetnike da izdaju posebne ra\u010dune za napojnice \u010dime se uvodi njihovo zasebno oporezivanje. Dakako, ta mjera \u0161teti zaposlenicima s obzirom da su im napojnice dodatak na ionako mr\u0161avu pla\u0107u. No u nekim uslu\u017enim sektorima ova je mjera prava no\u0107na mora. Na primjer, taksisti moraju ru\u010dno ispisati i uru\u010diti ra\u010dun mu\u0161teriji ukoliko dobiju napojnicu. Ako netko \u017eeli ostaviti napojnicu dostavlja\u010du pizze, mora oti\u0107i u pizzeriju uzeti ra\u010dun. Taksisti i konobari du\u017eni su prijaviti svoju zaradu na po\u010detku smjene i za nju voditi posebnu evidenciju. Ovi primjeri nisu nimalo zabavni onima koji su pogo\u0111eni tim mjerama.<\/p>\n

U ANAF-ovu valja kazati da je stopa prikupljanja poreza od po\u010detka godine porasla za 10% \u0161to predstavlja svojevrsni rekord. Broj blagajni porastao je za 70%. \u010cini se da njihovi poduhvati u ve\u0107oj mjeri urode plodom, ali pod cijenu ote\u017eavanja \u017eivota najsiroma\u0161nijim i najranjivijim skupinama. One su ve\u0107 platile cijenu mjera \u0161tednje, a sada pla\u0107aju cijenu novog poreznog zakona i njegovog pritiska na pove\u0107ane stope prihoda od poreza.<\/p>\n

Ljudi koji su 1. svibnja ANAF-ove inspektore ga\u0111ali bocama osje\u0107ali su se ponovno metom dr\u017eavnog aparata<\/span>. U velikoj mjeri, to su i bili. Me\u0111utim, treba ipak primijetiti da novi porezni zakon signalizira, ako ni\u0161ta, barem skromno preispitivanje smjernica politike. Premda jo\u0161 uvijek zaklju\u010dan u neoliberalnu paradigmu, porezni zakon ukazuje na odmak od mjera \u0161tednje i te\u017ei ostaviti vi\u0161e novca u d\u017eepovima onih kojima je nakon godina mjera \u0161tednje najpotrebniji. Nije mnogo, ali barem si mo\u017eete priu\u0161titi pivo za slu\u010daj da se ANAF-ovi inspektori opet pojave.<\/p>\n

S engleskog prevela Nikolina Rajkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cudan se doga\u0111aj odigrao 1. svibnja ove godine na pla\u017ei jednog od najpopularnijih crnomorskih odmarali\u0161ta u Rumunjskoj. Velika skupina inspektora Nacionalne agencije za upravljanje porezom (ANAF) banula je u odmarali\u0161te u namjeri da …<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6917,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,213],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-6894","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-financije","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6894","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6894"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6894\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6918,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6894\/revisions\/6918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6917"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6894"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6894"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6894"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6894"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6894"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6894"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6894"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}