{"id":6755,"date":"2015-05-07T10:27:32","date_gmt":"2015-05-07T09:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6755"},"modified":"2015-05-07T10:36:08","modified_gmt":"2015-05-07T09:36:08","slug":"val-strajkova-u-njemackoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6755","title":{"rendered":"Val \u0161trajkova u Njema\u010dkoj"},"content":{"rendered":"

U raspravama o modelima i metodama izlaska iz krize Njema\u010dka zauzima privilegiranu poziciju<\/a>, ili kao obrazac koji treba slijediti ili kao autoritet \u010dijim se naputcima treba povinovati. Ono \u0161to neprestano izmi\u010de jesu politi\u010dki sukobi i radni\u010dke borbe u samoj Njema\u010dkoj. Jednostavno je tretirana kao harmoni\u010dna cjelina pod kohezivnom dirigentskom palicom kancelarke u kojoj svi rade prema zajedni\u010dkom nedjeljivom interesu. Pritom se ta slika gradi na nekoliko razina. “Neovisni” stru\u010dnjaci \u0107e ahistorijski upozoriti na specifi\u010dni tip njema\u010dkog korporativizma, dijalo\u0161ke koordinacije poslodavaca i sindikata; izvoz nezaposlenosti na periferiju \u0107e zamagliti \u0161iri kontekst funkcioniranja njema\u010dke ekonomije; dok \u0107e se mitologija o nenadma\u0161noj kvaliteti njema\u010dkih proizvoda pro\u0161iriti i u reklame kao jamac potro\u0161a\u010dke sigurnosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, daleko od toga da Njema\u010dka nije pro\u017eeta unutarnjim konfliktima i proturje\u010dnim politi\u010dkim i ekonomskim interesima. Tome prili\u010dno plasti\u010dno svjedo\u010di val \u0161trajkova koji ovih dana doslovno dominira tamo\u0161njom svakodnevicom. Nakon dvodnevnog \u0161trajka prije dva tjedna Sindikat njema\u010dkih strojovo\u0111a(GDL) zapo\u010deo je u ponedjeljak \u0161trajk koji bi trebao trajati tjedan dana. S obzirom na \u0161trajk, Deutsche Bahn(DB) je objavio da \u0107e se promet odvijati na jednoj tre\u0107ini \u017eeljezni\u010dkih linija na dugim relacijama i na 15-60% lokalnih linija, ovisno o regiji. Udru\u017eenja poslodavaca procjenjuju da tro\u0161kovi \u0161trajka za njema\u010dku ekonomiju na dnevnoj razini iznose oko 100 milijuna eura, a kao najugro\u017eenije sektore isti\u010du kemijsku, \u010deli\u010dnu i auto industriju. Druga poluga pritiska u rukama sindikata jest i \u010dinjenica da usluge DB-a koristi i 5,5 milijuna putnika dnevno.\u00a0Na poziv kancelarke Merkel sindikatu i DB-u da postignu \u0161to br\u017ei dogovor, sindikalni vo\u0111a Claus Weselsky je odgovorio prozivkom DB-a kao glavnog krivca za eskalaciju(ovo je osmi \u0161trajk od ljeta) i nazna\u010dio da oko fundamentalnih prava ne\u0107e pregovarati. A ono \u0161to sindikati tra\u017ee je sljede\u0107e: povi\u0161ica od 5%, smanjenje radnog tjedna za jedan sat i pravo na zastupanje konduktera, \u010dista\u010dica i ostalih radnika u sektoru.<\/p>\n

Presu\u0161ili bankomati<\/strong><\/p>\n

Paralelni \u0161trajk, koji se odvija samo u Berlinu, tako\u0111er prili\u010dno remeti svakodnevicu i to na vrlo neo\u010dekivanom mjestu. Naime, uslijed \u0161trajka radnika firme Prosegur predvo\u0111enih sindikatom ver.di, za\u0161titarske firme koja na podru\u010dju Berlina obavlja distribuciju gotovine po bankomatima, tamo\u0161nji bankomati polako “presu\u0161uju” i na mnogima se ve\u0107 ne mo\u017ee podignuti novac. \u0160trajk je pokrenut zbog nemogu\u0107nosti postizanja dogovora oko novog kolektivnog ugovora, a odazvalo mu se 150 od 350 radnika firme. Ironija u cijeloj pri\u010di jest \u010dinjenica da su bankomati prije presu\u0161ili u Berlinu nego u Ateni i time vrlo jasno predo\u010dili kako osnovni antagonizam europske politike nije onaj izme\u0111u odgovornog Sjevera i neodgovornog Juga, ve\u0107 izme\u0111u rada i kapitala.<\/p>\n

Tre\u0107i \u0161trajk, najavljen za idu\u0107i tjedan, tako\u0111er u organizaciji ver.di-ja, odvijat \u0107e se u vrti\u0107ima i domovima za mlade. Potaknut je neuspje\u0161nim pregovorima oko visine pla\u0107a, preciznije, uvo\u0111enja nove klasifikacije radnih mjesta koja bi pridonijela promjenama u platnim razredima i prema procjenama sindikata uve\u0107ala pla\u0107e za otprilike 10%. Nakon pet neuspje\u0161nih sesija pregovora sindikat je otkazao dogovorenu \u0161estu sesiju za 11. i 12. svibnja, i pozvao \u010dlanove da se izjasne o \u0161trajku. Prema rezultatima glasanja 93% zaposlenika se izjasnilo za \u0161trajk. Ovom \u0161trajku je prethodilo nekoliko \u0161trajkova upozorenja u raznim regijama i protest u Stuttgartu na kojem se skupilo 12.000 ljudi. Tako\u0111er, sindikat poziva roditelje na solidarnost razla\u017eu\u0107i kako pobolj\u0161anje uvjeta rada itekako doprinosi i njima i njihovoj djeci.<\/p>\n

S obzirom na po\u010detku opisani status Njema\u010dke u raspravama o europskoj krizi ovi \u0161trajkovi i nehoti\u010dno imaju puno \u0161iri zna\u010daj od neposrednih sukoba oko radnih prava. Zbog europskog konteksta nose u sebi politi\u010dku dimenziju koja mo\u017ee razgraditi ustaljene obrasce razmatranja eurokrize. Druga bitna dimenzija jest ta da se \u0161trajkovi ne odvijaju u u\u017ee shva\u0107enom proizvodnom sektoru, ve\u0107 u domeni transporta\/logistike, cirkulacije i dru\u0161tvene skrbi. Kao \u0161to je vidljivo, paraliza sustava je mogu\u0107a i u ovim domenama, a industrijski sektor, kako je to dugo smatrano, ne predstavlja povla\u0161teno mjesto politizacije sindikalnog djelovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U raspravama o modelima i metodama izlaska iz krize Njema\u010dka zauzima privilegiranu poziciju, ili kao obrazac koji treba slijediti ili kao autoritet \u010dijim se naputcima treba povinovati. Ono \u0161to neprestano izmi\u010de jesu politi\u010dki sukobi i radni\u010dke borbe u samoj Njema\u010dkoj. Jednostavno je tretirana kao harmoni\u010dna cjelina pod kohezivnom dirigentskom palicom kancelarke u kojoj svi rade […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6757,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6755"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6763,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6755\/revisions\/6763"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6755"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6755"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6755"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6755"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}