{"id":6705,"date":"2015-05-05T15:00:52","date_gmt":"2015-05-05T14:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6705"},"modified":"2015-05-05T14:54:59","modified_gmt":"2015-05-05T13:54:59","slug":"koliko-se-u-sloveniji-hrvatskoj-i-srbiji-radi-samo-za-rezije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6705","title":{"rendered":"Tro\u0161ak re\u017eija u pla\u0107i u zemljama regije"},"content":{"rendered":"<p>Me\u0111u europskim zemljama Slovenija ima najskuplje re\u017eije koje stanovnike te zemlje na mjese\u010dnoj razini ko\u0161taju 213 eura. Visoke su i u Hrvatskoj gdje u prosjeku iznose 208 eura. U Srbiji pak iznose 150 eura \u0161to je promatrano u apsolutnim odnosima mo\u017eda nisko, me\u0111utim ako se u obzir uzmu i prosje\u010dne pla\u0107e koje su u sije\u010dnju 2015. godine u Sloveniji iznosile 1536,96 eura bruto, u Hrvatskoj 1033 eura bruto, a u Srbiji 450 eura bruto (minimalne pla\u0107e su u istom razdoblju iznosile u Sloveniji 790 eura bruto, u Hrvatskoj 395 eura bruto, a u Srbiji 180 eura bruto) dolazi se do zaklju\u010dka da su re\u017eije najskuplje u Srbiji gdje na njihovo pla\u0107anje odlazi vi\u0161e od 40 posto prosje\u010dne mjese\u010dne neto pla\u0107e. U Hrvatskoj na re\u017eije odlazi 23 posto prosje\u010dne neto pla\u0107e, a Slovencima re\u017eije &#8220;pojedu&#8221; 20 posto mjese\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n<p>Kako bi podmirili re\u017eije, radnici u Hrvatskoj za njih rade 38 sati mjese\u010dno, u Sloveniji za to rade 32 sata mjese\u010dno, dok se u Srbiji samo za re\u017eije radi 68 sati mjese\u010deno. Da bi ovi podaci bili jo\u0161 depresivniji, <a href=\"http:\/\/www.b92.net\/biz\/vesti\/srbija.php?yyyy=2015&amp;mm=05&amp;dd=04&amp;nav_id=987795\" target=\"_blank\">mediji<\/a> u Srbiji navode i podatak kako stanovnici Helsinkija za re\u017eije rade mjese\u010dno svega 5 sati.<\/p>\n<p>Ako se u obzir uzme \u010dinjenica da tek jedna tre\u0107ina radnika u Srbiji ima prosje\u010dnu pla\u0107u, razvidno je kako dvije tre\u0107ine radnika rade i puno vi\u0161e od 68 sati mjese\u010dno samo da bi podmirili re\u017eije. Srbija je, prema mnogim istra\u017eivanjima, jedna od najjeftinijih zemalja za \u017eivot. Ve\u0107ina tih istra\u017eivanja, me\u0111utim, u obzir ne uzima prosje\u010dna primanja, ve\u0107 samo razlike u cijenama namirnica, prijevoza, usluga u restoranima, kao i tro\u0161kova za struju, vodu i ostale komunalije u razli\u010ditim zemljam, pi\u0161u <a href=\"http:\/\/www.novosti.rs\/vesti\/naslovna\/ekonomija\/aktuelno.239.html:546186-Racuni-pojedu-40-odsto-srpske-plate\" target=\"_blank\">Ve\u010dernje novosti<\/a>.<\/p>\n<p>\u201cNikako ne mo\u017eemo da se poredimo sa zemljama koje su u EU, jer su njihove plate mnogo vi\u0161e nego \u0161to su u Srbiji. Pri\u010de da recimo pla\u0107amo najjeftiniju struju u regionu slaba je uteha gra\u0111anima. Cene meri to koliko mi od na\u0161ih plata mo\u017eemo da kupimo. Koliko kilovata mo\u017ee da podmiri ne\u010dija plata? Ako \u0107emo u EU, dr\u017eava mora da omogu\u0107i gra\u0111anima pristojan i normalan \u017eivot koji imaju potro\u0161a\u010di u EU, gde \u0107e na hranu i re\u017eije odlaziti tre\u0107ina primanja, a ne kao sada u Srbiji gotovo cela plata\u201d, kazala je za Ve\u010dernje novosti Vera Vida, predsednica Centra za potro\u0161a\u010de Srbije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111u europskim zemljama Slovenija ima najskuplje re\u017eije koje stanovnike te zemlje na mjese\u010dnoj razini ko\u0161taju 213 eura. Visoke su i u Hrvatskoj gdje u prosjeku iznose 208 eura. U Srbiji pak iznose 150 eura \u0161to je promatrano u apsolutnim odnosima mo\u017eda nisko, me\u0111utim ako se u obzir uzmu i prosje\u010dne pla\u0107e koje su u sije\u010dnju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6706,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6705"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6715,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6705\/revisions\/6715"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6705"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6705"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6705"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6705"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}