{"id":662,"date":"2014-05-01T07:00:39","date_gmt":"2014-05-01T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=662"},"modified":"2021-02-25T11:06:52","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:52","slug":"prvi-maj-u-regiji-praznik-rada-ili-prilika-za-otpor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=662","title":{"rendered":"Prvi maj u regiji: \u201cPraznik rada\u201d ili prilika za otpor"},"content":{"rendered":"

Povodom Me\u0111unarodnog dana rada, Bilten donosi kratki pregled prvomajskih doga\u0111anja u zemljama regije: organiziraju li se prosvjedi i s kojim zahtjevima? Koje su prepreke radni\u010dkim mobilizacijama i u kakvoj situaciji ovogodi\u0161nji Prvi maj do\u010dekuju radni\u010dki pokreti u regiji?<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom tranzicije u ve\u0107ini zemalja regije Prvi maj je odba\u010den kao nepotrebni ostatak iz vremena socijalizma. U o\u010dekivanju da \u0107e prihva\u0107anje kapitalizma i \u201czapadnih navika\u201d vrlo brzo rije\u0161iti socijalne i ekonomske probleme, te time radni\u010dke prosvjede u\u010diniti nepotrebnima, tradicija prvomajskih mobilizacija naizgled je sasvim izgubljena. No suprotno tranzicijskom optimizmu, socijalna i ekonomska pitanja, kao i pitanje radnih prava, ne samo da nisu izgubili svoj zna\u010daj, nego su uslijed deindustrijalizacije i dramati\u010dnog pogor\u0161anja socijalne situacije postali zapravo klju\u010dno dru\u0161tveno pitanje. Unato\u010d tome, poku\u0161aji ponovnog preuzimanja izvornog borbenog zna\u010daja Prvog maja imali su ograni\u010dene uspjehe. Osim ostataka tranzicijskog ideolo\u0161kog naslje\u0111a, kao prepreka radni\u010dkim mobilizacijama pojavljuju se i realsocijalisti\u010dka tradicija organiziranje obiteljskih piknika umjesto prosvjeda, te nedostatak adekvatne sindikalne i politi\u010dke organizacije radnika.<\/p>\n

Albanija: Prilika za zaposlenje ili za borbu?<\/strong><\/p>\n

Na ljevici je dobro poznato kako pogor\u0161anje socioekonomske situacije ne vodi nu\u017eno u organizaciju i mobilizaciju siroma\u0161nih i radnika. U zadnje vrijeme Albanija boluje od slu\u017ebene stope nezaposlenosti od 21%, no dodamo li toj stopi i podzaposlene, prekarijat i neregistrirane nezaposlene, stopa se penje na vi\u0161e od 40%. U tim uvjetima, za radnike organiziranje postaje herojski \u010din, sli\u010dan politi\u010dkoj organizaciji u diktaturama.<\/p>\n

Slu\u017ebeni predstavnici radnika, dvije glavne sindikalne federacije, ne planiraju nikako obilje\u017eiti ovaj dan. One ne predstavljaju gotovo nikoga od pravog radnog naroda, ve\u0107 funkcioniraju kao klijentela dviju glavnih neoliberalnih stranaka. S druge strane, od \u010detiri registrirane \u201ckomunisti\u010dke\u201d partije, nijedna tako\u0111er ni\u0161ta ne planira, ne samo zato \u0161to su to minijaturne skupine starih nostalgi\u010dara, nego i zato \u0161to su formalno dio vladaju\u0107e koalicije.<\/p>\n

Da bi stvari bile gore, albanska vlada poku\u0161ava odvratiti pa\u017enju s borbene simbolike Prvog maja, organiziraju\u0107i toga dana Sajam zapo\u0161ljavanja, obe\u0107avaju\u0107i barem pet tisu\u0107a poslova za one koji se tamo prijave. U ideolo\u0161kom smislu, oni se prave da su klasna proturje\u010dja beskorisna dokle god vlast sura\u0111uje s krupnim kapitalom na pove\u0107avanju zaposlenosti, iako uop\u0107e ne spominju stra\u0161ne uvjete rada koje trpi ve\u0107ina radnika, ugro\u017eena iz dana u dan vrlo niskim pla\u0107ama (stvarna minimalna pla\u0107a je 100 eura mjese\u010dno), bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja, bez prava na samoorganizaciju, itd.<\/p>\n

Radikalna ljevi\u010darska grupa \u201cPoliti\u010dka organizacija<\/a>\u201d ima druga\u010diji plan za taj dan: namjerava odr\u017eati mar\u0161 koji \u0107e krenuti ispred Sajma zapo\u0161ljavanja, kako bi prokazali taj ideolo\u0161ki maskenbal. Mar\u0161 bi se trebao nastaviti po glavnom tiranskom bulevaru da bi zavr\u0161io na Trgu neznanog partizana, na mjestu gdje se nezaposleni i prekarijat svakodnevno sastaju u nadi da \u0107e ih netko pokupiti i ponuditi im barem posao na pola radnog vremena. Ovih dana dijele se letci pred tvornicama, ili na mjestima gdje se okupljaju siroma\u0161ni. Tako\u0111er, rade i na tome da politi\u010dki osvijeste studente da se njihova borba protiv neoliberalne reforme visokog obrazovanja<\/a> mo\u017ee povezati s borbama radnika i nezaposlenih, pogotovo ako uzmemo u obzir da ve\u0107ina studenata uz studij i radi kako bi se nosila s rastom \u0161kolarina i poskupljenjem studentskog smje\u0161taja, a ve\u0107ina ih nakon diplome ne mo\u017ee na\u0107i posao ili radi prekarno. Na kraju, ali ne i manje va\u017eno, na temelju razgovora s rudarima, tvorni\u010dkim radnicima, nezaposlenima, podzaposlenima, studentima, itd. snima se i kratki dokumentarni film o polo\u017eaju radnika.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina: Prepreke za klasnu svijest<\/strong><\/p>\n

Nerijetko se u medijima mogu \u010ditati kritike kako bosanskohercegova\u010dka radni\u010dka klasa, kao jedna od najobespravljenijih u Evropi (sve zvani\u010dne statistike govore o pribli\u017eno 450.000 nezaposlenih), prvomajski praznik uglavnom provodi na izleti\u0161tima, s pivom u jednoj i janje\u0107im butom u drugoj ruci. Demonstracije su, s druge strane, gdje god da se organizuju, a za razliku od zapadnoevropskih dr\u017eava, vrlo malobrojne i slabo posje\u0107ene. Desni\u010dari \u0107e re\u0107i da je to dokaz da radnicima i nije tako lo\u0161e i da su im pivo i janjetina dra\u017ei od klasne borbe, \u0161to bi opet dokazivalo superiornost kapitalizma i prednost \u201cposlodavaca\u201d nad hroni\u010dno \u201clijenim\u201d uposlenicima. K tome, prili\u010dno miran prvi maj (sa demonstracijama najavljenim samo u Tuzli) nakon februarskih protesta, spaljivanja i demoliranja kantonalnih skup\u0161tina u Sarajevu, Zenici, Mostaru i Tuzli, kao da je jo\u0161 jedan u nizu dokaza u\u010dmalosti i bezna\u0111a bosanskohercegova\u010dkog radni\u0161tva. Pa ipak, ni\u0161ta ne bi moglo biti pogre\u0161nije od takvih banalizacija. A evo i za\u0161to. Bosna i Hercegovina je u tranziciji postala tipi\u010dna zemlja \u201ccrony<\/em> kapitalizma\u201d. Sa bankarskim sektorom u rukama stranih komercijalnih banaka i industrijom namjerno devastiranom ciljano uni\u0161tavaju\u0107im \u201cprivatizacijama\u201d, zemlja je postala uvozna kolonija, sa ekonomijom baziranom na \u201csrednjim i malim preduze\u0107ima\u201d, kao i izvozu sirovina (uglavnom aluminij i drvna gra\u0111a).<\/p>\n

U takvim uslovima, bez mogu\u0107nosti vlastite razvojne strategije, dru\u0161tvo se podijelilo na bur\u017eoaske frakcije (preprodava\u010de, sitnije tajkune koji pre\u017eivljavaju na granici sive ekonomije, tajkune koji pravdaju\u0107i se visokim porezima i socijalnim davanjima radnicima ispla\u0107uju mizerne nadnice ni\u017ee od 300 eura), zatim vi\u0161u i ni\u017eu birokratiju u dr\u017eavnim, entitetskim i kantonalnim slu\u017ebama (gdje se i na ni\u017eim funkcijama, uz pla\u0107anje svih doprinosa i socijalnih davanja, mjese\u010dno mo\u017ee zaraditi i 600 eura bez dodataka na topli obrok), potom radnike u jo\u0161 uvijek profitabilnim dr\u017eavnim kompanijama (BH Telecom, Eronet i entitetske elektroprivrede) koje su bastioni strana\u010dko-ro\u0111a\u010dkog zapo\u0161ljavanja i gdje su plate znatno iznad dr\u017eavnog prosjeka od ispod 400 eura, te napokon i na obi\u010dnu \u201craju\u201d koja radi za spomenute mizerne dohotke i naj\u010de\u0161\u0107e emigrira, odnosno sezonski radi u razvijenim ekonomijama, da bi mogla prehraniti porodice (\u0161to im, s obzirom na vi\u0161e cijene rada u inostranstvu i uspijeva \u0161to pak odr\u017eava kakav-takav nivo potro\u0161nje i \u201csocijalni mir\u201d u BiH). Najni\u017ei sloj su dakako, radnici upropa\u0161tenih preduze\u0107a koji u nekim slu\u010dajevima i godinama nisu primili pla\u0107e, niti su im upla\u0107eni doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje \u0161to ih \u010dini najugro\u017eenijim i najbesperspektivnijim dijelom radni\u010dke klase u BiH. Isto tako, grupa invalida i veterana rata, a \u010diji pripadnici su u svim navedenim kategorijama, ostvaruje prava na mjese\u010dne bud\u017eetske izdatke, odnosno posebne penzije i invalidnine.<\/p>\n

U navedenim uslovima kompradorske postratne ekonomije, birokratija je ogromna sredstva za svoje samoodr\u017eanje, kao i kupovinu socijalnog mira (veteranske penzije), prisiljena namirivati visokim porezima na rad, kao i zadu\u017eivanjem kod inostranih finansijskih institucija. To dovodi do situacije u kojoj doma\u0107i tajkuni radnicima obja\u0161njavaju da nisu oni krivi za male pla\u0107e nego dr\u017eava koja se ne stara dovoljno o poslodavcima, ve\u0107 gu\u0161i inicijative koje bi mogle dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Mr\u017enja radni\u010dke klase u BiH je prema tome, daleko izra\u017eenija prema uposlenicima dr\u017eavne administracije (koje s gnu\u0161anjem smatraju birokratskim parazitima koji primaju dobre plate zahvaljuju\u0107i ro\u0111a\u010dkim vezama), zatim dobro pla\u0107enim uposlenicima javnih kompanija i politi\u010darima (zbog njihovih astronomskih primanja), nego prema krupnom kapitalu. To dovodi do \u0161izofrenog javnog mnijenja koje \u0107e radije pozivati na smanjivanje plata \u201cpovla\u0161tenima\u201d nego na pobolj\u0161anje vlastitih radnih uslova. Najbolji primjer je situacija u kojoj ve\u0107ina gra\u0111ana Sarajeva prezire radnike Gradskog saobra\u0107ajnog preduze\u0107a (GRAS) i naziva ih neradnicima i parazitima jer primaju dr\u017eavnu pla\u0107u (otprilike 150 do 200 eura ve\u0107u nego u privatnom sektoru) i koji se \u201cusude\u201d \u0161trajkovati i blokirati saobra\u0107aj kad im pla\u0107a kasni 2 mjeseca, a doprinose nisu dobili 2 godine.<\/p>\n

Spomenute protivrje\u010dnosti najvidljivije su se manifestovale na plenunima gra\u0111ana, formiranim nakon februarskih demonstracija, te su, prirodno, bili i garancijom njihovog neuspjeha i rasula (zahtjeve su oblikovali svi, od uli\u010dnih huligana preko razo\u010daranih veterana do Udru\u017eenja poslodavaca). Kada se cjelokupna situacija uzme u obzir i jo\u0161 tome pridodaju posljedice rata (nacionalisti\u010dka indoktrinacija etni\u010dke i vjerske podjele koje uklju\u010duju tri posve druga\u010dije \u201cistorije\u201d i krivice za postoje\u0107e stanje te nacionalisti\u010dke manipulacije kao glavno oru\u017eje vladaju\u0107e klase u razbijanju narodnog otpora), onda nam postaje jasna razo\u010daranost, iznurenost i osje\u0107aj bezna\u0111a i posvema\u0161njeg razo\u010darenja kod bosanskohercegova\u010dkih radnika. Jedan od najboljih primjera je \u010dinjenica da se u Sarajevu vi\u0161e ljudi okupi na dnevnom razmjenjivanju sli\u010dica igra\u010da sa svjetskog prvenstva nego na jenjavaju\u0107im protestima ispred Predsjedni\u0161tva BiH. Kada se u obzir uzmu i od vlasti kontrolisani entitetski savezi \u201cnezavisnih\u201d sindikata, vrlo je jasno zbog \u010dega \u0107e jo\u0161 jedan Prvi maj u BiH prote\u0107i uz janjetinu (ili krmetinu), ro\u0161tilj i pivo, umjesto na masovnim demonstracijama.<\/p>\n

Bugarska: Tko ima monopol nad prvomajskom tradicijom?<\/strong><\/p>\n

Javna doga\u0111anja za Prvi maj uglavnom su povezana s godi\u0161njim mar\u0161evima Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP) u Sofiji. Veliki sindikati tako\u0111er organiziraju razna doga\u0111anja kako bi obilje\u017eili datum. Sve to je obi\u010dno prili\u010dno apoliti\u010dno. Primjerice, u o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju da zaustave desetkovanje svoga \u010dlanstva, sindikati su organizirali festivale grafita za mlade, no nijedan od grafita nije se zaista ni u jednom pogledu pozabavio pitanjem radni\u010dkih prava.<\/p>\n

Prva nastojanja da se dosko\u010di monopolu BSP-a nad prvomajskim doga\u0111anjima pojavila su se 2000., kad se po\u010dela organizirati nova generacija mlade radikalne ljevice i anarhista te je, usprkos marginalnosti, uspjela uprili\u010diti male godi\u0161nje mar\u0161eve. Najzna\u010dajniji razlozi razo\u010daranju u BSP su njihova potpora ameri\u010dkom militarizmu, kao i njihova neoliberalna politika na nacionalnom planu, pa su ovi prosvjedi uglavnom ciljali na ponovno politiziranje datuma. \u201cPrvi maj nije slavlje, nego dan borbe\u201d bio je zajedni\u010dki slogan, a sadr\u017eaj se usredoto\u010dio na prosvjede na trgu Haymarket u Chicagu 1886. Zanimljiv mar\u0161 dogodio se 2009. kad su se anarhisti i radikalni ljevi\u010dari udru\u017eili u zajedni\u010dkom prosvjedu solidarnosti s bugarskom sindikalistkinjom u Gr\u010dkoj Kostadinkom Kunevom, danas Sirizinom kandidatkinjom za Europski parlament. Priklju\u010dilo im se stotinjak aktivista iz Soluna koji su u znak solidarnosti do\u0161li u Sofiju. Od sredine 2000-tih godina, me\u0111utim, neonacisti se tako\u0111er organiziraju i \u010dlanstvo im brzinski raste. Ponekad i nasilnim napadima, uspjeli su razbiti anarhisti\u010dke i ljevi\u010darske mar\u0161eve. Danas neonacisti, a ne anarhisti ili ljevi\u010dari, organiziraju takvu vrstu prosvjeda, prisvojiv\u0161i radikalnu estetiku te \u010dak i antikapitalisti\u010dke slogane, nadahnuti pokretima poput njema\u010dkih \u201cautonomnih nacionalista\u201d.<\/p>\n

No ovaj je gubitak imao i odre\u0111en pozitivan u\u010dinak, jer je natjerao radikalnu ljevicu i anarhiste da se obra\u0107aju \u0161iroj publici. Tako\u0111er, nova generacija mladih aktivista, ovoga puta nadahnuta Indignadosima<\/em> i pokretom Occupy<\/em>, sada po\u010dinje organizirati mala doga\u0111anja za Prvi maj. To je slu\u010daj s nedavno otvorenim \u201cCentrom solidarnosti\u201d u Varni, \u010diji su \u010dlanovi isplanirali prosvjede popra\u0107ene raspravama i filmskim projekcijama za ovogodi\u0161nji Prvi maj. Sli\u010dno \u0107e biti i u Sofiji, gdje \u0107e aktivisti sli\u010dnog profila sudjelovati u organizaciji alternativnog koncerta, zajedno s pjesnicima i drugim umjetnicima, obilje\u017eavaju\u0107i 24. godi\u0161njicu povijesnog prvomajskog koncerta slavne bugarske post-punk<\/em> grupe Nova Generacija. Iako doga\u0111anje nije sasvim politi\u010dko, aktivisti u Sofiji misle kao dio programa organizirati i \u201cotvoreni plenum\u201d, po uzoru na pokret Occupy<\/em>, o \u201csamoorganizaciji i antiautoritarnom otporu\u201d, razmatraju\u0107i zna\u010denje Prvog maja. Me\u0111utim, ve\u0107ina ovih aktivista nikad nije \u017eeljela niti razmi\u0161ljala da bude dijelom sindikata, \u0161to je sasvim razumljivo imamo li na umu kako fragmentaciju bugarske radne snage, tako i ozbiljne probleme s vode\u0107im sindikatima. Drugim rije\u010dima, potrebno je mnogo daljnjeg razmatranja povijesne va\u017enosti i jo\u0161 vi\u0161e aktualnosti Prvog maja da bi se premostio jaz izme\u0111u kulturne komemoracije Me\u0111unarodnog praznika rada i konkretne solidarnosti radni\u010dke klase danas.
\n<\/strong><\/p>\n

Hrvatska: Ograni\u010denja poziva na \u201clegalnost\u201d<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161e od proslave ste\u010denih prava, praznici rada su podsjetnici na kontinuitet borbe radni\u010dke klase, dani u godini oslobo\u0111eni za radni\u010dko organiziranje, mo\u017eda \u010dak i dani za rekapitulaciju recentnih (ne)uspjeha u tom polju, ali svakako tek jedni u nizu dana u godini me\u0111u kojima \u0107e mnogi drugi u kolektivnom pam\u0107enju radni\u010dkih borbi imati puno ve\u0107i zna\u010daj.<\/p>\n

O tome svjedo\u010di i ovogodi\u0161nja proslava 1. maja, koja \u0107e ipak ostati u sje\u0107anju po \u010dinjenici da \u0107e sindikalna scena u Hrvatskoj jednu vladu kona\u010dno diskvalificirati crvenim kartonom, pokazuju\u0107i time bar simboli\u010dan iskorak u odnosu na brojne opomene pred isklju\u010denje koje je vlastodr\u0161cima dodijelila tijekom proteklih godina. Program prosvjedne povorke povodom 1. maja u organizaciji \u010detiriju od pet sindikalnih sredi\u0161njica mo\u017eda je i vi\u0161e no ikad pro\u017eet simbolikom: osim dodjele crvenih kartona vladi, uklju\u010divat \u0107e snimanje \u201cmilenijske fotografije\u201d pod nazivom \u201cTri osmice\u201d, te mar\u0161 i paljenje svije\u0107a du\u017e Radni\u010dke ceste \u2013 jednog od nekada\u0161njih centara zagreba\u010dke industrije, a zavr\u0161iti performansom u Maksimiru, na tradicionalnoj podjeli graha. U najavi skupa, jedan od sindikalnih \u010delnika je izjavio: \u201cSve je do\u0161lo u pitanje, a svijet u kojem smo mislili da \u0107emo \u017eivjeti kada budemo imali svoju dr\u017eavu sasvim je uru\u0161en<\/a>\u201d, upitav\u0161i koliko \u0107e jo\u0161 vremena biti potrebno da \u201covaj narod progovori\u201d.<\/p>\n

No svega dva tjedna prije ovogodi\u0161nje proslave Praznika rada, \u010detrdesetak radnika remontnog brodogradili\u0161ta Nauta Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu progovorilo je sasvim konkretnim jezikom. Zauzev\u0161i poduze\u0107e i danima poku\u0161avaju\u0107i sprije\u010diti ulazak novog ste\u010dajnog upravitelja u firmu, radni\u010dku nadu u obranu proizvodnje kona\u010dno je regulirao no\u0107ni desant broj\u010dano nadmo\u0107nije interventne policije na njihov otok i radno mjesto. Jasno artikuliranu sumnju radnika u namjeru novog ste\u010dajnog upravitelja da ugasi poduze\u0107e koje se upravo izvuklo iz minusa uzrokovanog kriminalnim radnjama naposljetku \u0107e potvrditi i sam ste\u010dajni upravitelj Khan, odgovoriv\u0161i na novinarsko pitanje misli li da \u0107e ova tvrtka imati perspektivu poslovanja jednim jednostavnim i krajnje transparentnim \u2013 ne. Ako smo godinama sanjali transparentnost, najzad je imamo: radnicima firme koja pozitivno posluje otvoreno i javno je re\u010deno da zavr\u0161avaju na burzi, uz jednako poznatu i javnosti dostupnu informaciju o razlozima tog poteza, a to je izgradnja apartmanskog naselja na mjestu brodogradili\u0161ta, projekt kojeg vlasnik \u0161kvera, grupa Jupiter Adria, godinama poku\u0161ava progurati.<\/p>\n

Iz premijerove reakcije na ovaj slu\u010daj dalo bi se zaklju\u010diti da je slanje interventne policije na radnike zapravo rezultat nezavisnog sudstva i funkcioniranja pravne dr\u017eave. Ista izvrnuta logika upisana u zakone ka\u017ee da ste\u010dajni postupak nu\u017eno vodi zatvaranju poduze\u0107a, za razliku od instituta predste\u010dajne nagodbe koji je tu da one firme koje \u201cpokazuju potencijal\u201d reprogramom ili, \u010de\u0161\u0107e, oprostom dugova vrati u igru. Jedni tako posve zakonito bivaju amnestirani od poslovne propasti, drugi u nju gurani, a sustav u tom procesu radnike po\u010dinje uzimati u obzir tek kad oni odbiju prihvatiti zadanost takvog ure\u0111enja u kojem njihovog radnog mjesta sutra vi\u0161e ne\u0107e biti. Sindikalni povjerenik Naute Lamjane tu je spoznaju sa\u017eeo na sljede\u0107i na\u010din: \u201cIspali smo naivni. Svih ovih godina prijavljujemo kriminal u tvrtki i \u010dekamo da do\u0111e konjica, a ona je do\u0161la, ali na suprotnoj strani<\/a>.\u201d<\/p>\n

Na skupu podr\u0161ke radnicima Naute Lamjane u Zadru okupilo se pedesetak radnika propalih zadarskih tvrtki. Uz reakciju mati\u010dnog sindikata koji (mo\u017eda paradoksalno) najavljuje pravnu bitku, to je zasad bilanca ovog slu\u010daja koji, poput mnogih drugih, dokazuje kako nije to\u010dno da radnici nemaju glasa, nego njihovom glasu nedostaje sindikalna, ali i \u0161ira dru\u0161tvena organizacija koja \u0107e ga \u2013 bez suvi\u0161ne simbolike \u2013 365 dana u godini kanalizirati u konkretnu akciju.<\/p>\n

Makedonija: umjesto piknika \u2013 prosvjed!<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, posljednjeg je desetlje\u0107a Prvi maj u Makedoniji vi\u0161e javni praznik za organiziranje piknika s ro\u0161tiljem i pi\u0107ima nego za organizirane prosvjede i zahtjeve za ve\u0107a radni\u010dka i socijalna prava. Ovakva je situacija rezultat poja\u010danog politi\u010dkog utjecaja nad sindikatima, koji je uzrokovao oklijevanje vo\u0111a sindikata da sazovu \u0161trajk. Radni\u010dka prava stalno su se smanjivala, socijalne povlastice jo\u0161 vi\u0161e, mnogi su izgubili poslove, a oni dovoljno sretni da imaju stalno zaposlenje bijedno su pla\u0107eni i besramno izrabljivani. Suprotno tomu, korporativni profiti i prihodi posti\u017eu nove rekorde, a povlastice za bogate i iznimno bogate naveliko rastu. Radni\u010dka se klasa osje\u0107a izdanom i odba\u010denom od dru\u0161tva slobodnog tr\u017ei\u0161ta kojeg pokre\u0107e samo privatni profit.<\/p>\n

Kao rezultat ove situacije, po\u010dev\u0161i od 2009., Pokret za socijalnu pravdu \u2013 Lenka<\/a> i ostale aktivisti\u010dke grupe po\u010deli su organizirati prvomajske prosvjede i to je preraslo u redovnu praksu. Osnivanje ljevi\u010darskog pokreta Solidarnost<\/a> zna\u010dilo je da \u0107e uz Lenku jo\u0161 jedna ljevi\u010darska aktivisti\u010dka organizacija preuzeti vode\u0107u ulogu i redovito sudjelovati kao organizator prosvjeda Prvog maja.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de prvomajskih prosvjeda 2014., zbog odbijanja Federacije sindikata Makedonije (nacionalne sindikalne sredi\u0161njice) da na taj dan pozove na prosvjede zbog jakog politi\u010dkog utjecaja i poslu\u0161nih sindikalnih vo\u0111a, ljevi\u010darski pokret Solidarnost i Pokret za socijalnu pravdu Lenka ostali su dosljedni u organiziranju prosvjeda za Prvi maj u Skopju. Tako\u0111er je bitno spomenuti da su ove godine u organizaciju prosvjeda dodana jo\u0161 \u010detiri sindikata \u2013 Konfederacija sindikalnih organizacija Makedonije, Neovisni sindikat novinara i medijskih radnika, Sindikat makedonske diplomatske slu\u017ebe i Sindikati administrativnih zaposlenika, sudske vlasti i udruge gra\u0111ana. Spomenuti sindikati i ljevi\u010darske organizacije potpisat \u0107e 30. svibnja Sindikalnu povelju za koju se nadaju da \u0107e to biti tek po\u010detak ve\u0107e anga\u017eiranosti sindikata u organiziranju ovakvih i sli\u010dnih prosvjeda u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Osim u glavnom gradu Skopju, ove \u0107e godine prosvjed biti odr\u017ean i u Kumanovu, gdje \u0107e otpisani radnici neko\u0107 dr\u017eavnih tvrtki postaviti svoje zahtjeve vlastima, prosvjeduju\u0107i protiv restriktivnog zakona koji prije\u010di radnicima otpisanima kao vi\u0161ak ostvarivanje financijske naknade, te usmjeriti pa\u017enju na ugro\u017eena prava radni\u010dke klase.<\/p>\n

Prvomajskim prosvjedima prethodila su mnoga doga\u0111anja u sklopu \u201cMjeseca za socijalnu pravdu i radni\u010dku borbu\u201d koji su suorganizirale Solidarnost i Lenka, a koji je uklju\u010divao javne rasprave, kazali\u0161ne predstave, umjetni\u010dke izlo\u017ebe, projekcije ljevi\u010darskih filmova i dru\u017eenja uz ljevi\u010darsku glazbu, \u0161to bi trebalo povezati makedonske aktiviste i potaknuti interes za sudjelovanje u prosvjedima kod \u0161ire javnosti.<\/p>\n

Organizatori ovogodi\u0161njeg prosvjeda postavit \u0107e vlastima tri glavna zahtjeva: 1. da zakon o minimalnoj pla\u0107i bude stro\u017ei prema poslodavcima koji ga se ne dr\u017ee i daju pla\u0107u ni\u017eu od one zakonski propisane te niveliranje pla\u0107a u svim industrijskim sektorima, 2. osloba\u0111anje prava na \u0161trajk zakonskih ograni\u010denja koja sprje\u010davaju radnike da sazovu \u0161trajk ako nisu \u010dlanovi sindikata, 3. olak\u0161avanje birokratske procedure za osnivanje sindikata u Makedoniji.<\/p>\n

Organizatori prvomajskog prosvjeda o\u010dekuju od radnika, studenata, nezaposlenih i svih ostalih obespravljenih gra\u0111ana da glasnije reagiraju pozivima na ve\u0107a radni\u010dka prava, socijalnu pravdu i op\u0107enito blagostanje i sudjeluju u prosvjedu jer jedino zajedni\u010dkom borbom mo\u017eemo posti\u0107i pravednije dru\u0161tvo i suprotstaviti se razuzdanom neoliberalnom kapitalizmu.<\/p>\n

Srbija: Protest uo\u010di \u201cbolnih reformi\u201d<\/strong><\/p>\n

Za razliku od\u00a0pro\u0161logodi\u0161njih de\u0161avanja<\/a>, kada najve\u0107e sindikalne centrale nisu u\u010destvovale u obele\u017eavanju Prvog maja, ili jesu u skromnijem formatu, dok su glavni skup u Beogradu odr\u017eali Udru\u017eeni sindikati Srbije SLOGA, Novi sindikat zdravstva Srbije i Policijski sindikat Srbije,<\/strong>\u00a0ove godine situacija je ne\u0161to druga\u010dija.<\/p>\n

Me\u0111u prvima, poziv za obele\u017eavanje Me\u0111unarodnog praznika rada zajedni\u010dki su uputili Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati \u201cNezavisnost\u201d, dve najve\u0107e sindikalne centrale u Srbiji. U svom\u00a0saop\u0161tenju<\/a>, pozvali su \u010dlanstvo, ali i radnike i gra\u0111ane Srbije, da prisustvuju programu na Trgu Nikole Pa\u0161i\u0107a, sa po\u010detkom u 11 \u010dasova, nakon \u010dega bi usledila \u0161etnja na potezu ulica De\u010danska \u2013 Makedonska \u2013 Kolar\u010deva \u2013 Kralja Milana, koja bi se zavr\u0161ila na Slaviji, polaganjem venca ispred spomenika Dimitriju Tucovi\u0107u. Baner pod kojim \u0107e se skup odr\u017eati bi\u0107e\u00a0\u201c1. maj nije 1. april \u2013 ne \u0161alite se sa radnicima\u201d.<\/p>\n

U\u00a0Prvomajskom proglasu<\/a>\u00a0ova dva sindikata isti\u010du nezadovoljstvo aktuelnom situacijom u Srbiji, posebno s obzirom na de\u0161avanja u sferi rada, ali i najavljenim merama za njeno navodno pobolj\u0161anje, koje uklju\u010duju \u201cstezanje kai\u0161a, otpu\u0161tanja, ste\u010dajeve, smanjivanje zarada i penzija\u201d, odnosno \u201cneoliberalnim konceptom ekonomskog razvoja u kome je jedini cilj profit, a \u017ertva i obespravljeno oru\u0111e upravo onaj ko taj profit stvara \u2013 RADNIK, potcenjen, poni\u017een\u201d.<\/p>\n

Mo\u017eda najprikladnije mesto za obele\u017eavanje Prvog maja, odabrali su Udru\u017eeni sindikati Srbije Sloga, koji u svom\u00a0Prvomajskom proglasu<\/a>\u00a0najavili da \u0107e u 10:30 ispred Vlade Srbije odr\u017eati\u00a0performans pod nazivom \u201cVi\u0161e od igre\u201d<\/a>.<\/p>\n

U Novom Sadu,\u00a0jedno\u010dasovni sindikalni protest<\/a>\u00a0odr\u017ea\u0107e Novi sindikat Zavoda za Hitnu medicinsku pomo\u0107 i Novi sindikat Doma zdravlja \u201cNovi Sad\u201d, a pozivu za obele\u017eavanje Prvog maja izlaskom na ulice priklju\u010dili su se i mnogi drugi sindikati i radni\u010dke grupe:\u00a0Konfederacija slobodnih sindikata<\/a>,\u00a0sindikalna organizacija Zastava oru\u017eje<\/a>, kao i mnogi drugi.<\/p>\n

Retori\u010dko zao\u0161travanje koje nismo u ovom obimu bili u prilici da vidimo proteklih godina kod predstavnika, kako se smatra, dva najreprezentativnija sindikata, mo\u017ee nas uputiti na kontekst u kome se nalazimo.<\/p>\n

Svega nekoliko dana ranije, izabrana je nova\u00a0Vlada<\/a>, na \u010delu sa premijerom Aleksandrom Vu\u010di\u0107em, koji je u obimnom\u00a0ekspozeu<\/a>\u00a0najavio pravac kretanja budu\u0107e Vlade. Neke od klju\u010dnih mera koje su predvi\u0111ene da se sprovedu u prvih 100 dana Vlade uklju\u010duju fiskalnu konsolidaciju (koja bi, izme\u0111u ostalog, podrazumevala smanjenje plata u javnom sektoru za 10%) i definisanje na\u010dina i stvaranje odgovaraju\u0107eg zakonskog okvira za re\u0161enje pitanja preduze\u0107a u restrukturiranju (podrazumeva se da je za 157 preduze\u0107a u restrukturiranju, \u010dije se stanje progla\u0161ava za neodr\u017eivo, prioritet nala\u017eenje strate\u0161kih partnera makar za deo njih). Dalje, usvajanje strategije restrukturiranja i privatizacija preostalih dr\u017eavnih preduze\u0107a i otpo\u010dinjanje sa njenom realizacijom \u2013 podrazumeva da neka od najve\u0107ih dr\u017eavnih preduze\u0107a budu privatizovana (Telekom \u2013 po\u010detak privatizacije u prvih 100 dana, RTB Bor \u2013 uz prethodno finansijsko restrukturiranje), restrukturirana (Srbijagas, \u017deleznice Srbije), da im se na\u0111e manjinski partner (EPS) ili strani partner (Dr\u017eavna lutrija), te dugoro\u010dni koncesioni partneri (Aerodrom Beograd). Me\u0111u zna\u010dajnijim ta\u010dkama svakako je i promena zakonskog okvira koji defini\u0161e uslove poslovanja u Srbiji, i to:
\n\u2013 Zakon o radu \u2013 kojim bi se smanjili \u201ctro\u0161kovi i rizici koji prate formalno zapo\u0161ljavanje\u201d, te omogu\u0107ili \u201cpodsticaji zaposlenima i poslodavcima da rade i zapo\u0161ljavaju na legalan na\u010din\u201d.\u00a0Tako\u0111e, menja\u0107e se obra\u010dun otpremnina, pojednostaviti prekid radnog odnosa), i navo\u0111enje uslova pod kojim je mogu\u0107e dati otkaz, osmisli\u0107e se zakonske posledice nezakonitog raspu\u0161tanja i redefinisati na\u010din za odre\u0111ivanje plata.
\n\u2013 Zakon o privatizaciji \u2013 sa ciljem oro\u010davanja zavr\u0161etka privatizacije itd.
\n\u2013 Zakon o ste\u010daju te Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim \u0107e se pove\u0107avati starosna granica za \u017eene sa 60 na 63, odnosno 65 godina,\u00a0uvoditi penali za prevremeno penzionisanje i poo\u0161triti kriterijumi za dobijanje beneficiranog radnog sta\u017ea sa ciljem \u201cusporavanja priliva novih penzionera\u201d.<\/p>\n

U svetlu dono\u0161enja novog Zakona o radu, u kome su navedene izmene samo vrh ledenog brega daljeg uru\u0161avanja radni\u010dkih prava 1<\/a><\/sup><\/a><\/sup>, trebalo bi se podsetiti i okvira u kome se odvija \u201csocijalni dijalog\u201d po pitanjima od zna\u010daja za socijalni i ekonomski polo\u017eaj ljudi, uklju\u010duju\u0107i pitanja rada i privatizacije. U pitanju je Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije, kao i\u00a0novoformirana Radna grupa za izradu Zakona o radu<\/a>.<\/p>\n

S obzirom na to da u pomenutim telima, u okviru tripartitne strukture (sindikati-poslodavci-dr\u017eava) u\u010destvuju upravo reprezentativni sindikati sa po\u010detka pri\u010de, ostaje da vidimo kako \u0107e izgledati konkretizacija \u201csocijalnog dijaloga\u201d i da li je ona gorepomenuta zao\u0161trena retorika bila samo podstaknuta prazni\u010dnim raspolo\u017eenjem. Sa druge strane, svakako \u0107e biti va\u017eno pratiti na koji na\u010din \u0107e predstavnici Sloge (koji su u\u010de\u0161\u0107em na izborima na listi Demokratske stranke, dobili i jedno\u00a0poslani\u010dko mesto u Skup\u0161tini<\/a>) iza\u0107i na kraj sa budu\u0107im izmenama pre svega radnog zakonodavstva. Kona\u010dno, mo\u017eda od klju\u010dne va\u017enosti za zaustavljanje ovih procesa bi\u0107e va\u017ean anga\u017eman i svih drugih grupa i ljudi kojih se predlo\u017eena re\u0161enja ti\u010du.<\/p>\n

Dok \u010dekamo razre\u0161enje, prvomajski doga\u0111aj od zna\u010daja\u00a0s obzirom na kontekst u kome se odigrava<\/a>, bi\u0107e i onaj u\u00a0Zrenjaninu, gde \u0107e udru\u017eenje gra\u0111ana\u00a0Ravnopravnost<\/a>\u00a0i biv\u0161i radnici\/ce Jugoremedije obele\u017eiti 1. maj u radni\u010dkoj fabrici \u201cPenpharm\u201d, pozori\u0161nom predstavom\u00a0\u201cNemam da platim i ne\u0107u da platim\u201d<\/a>.<\/p>\n

Tekstove iz Albanije, Bugarske i Makedonije s engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n

  1. Pogledati, na primer\u00a0http:\/\/pe.org.rs\/osvrti\/matija-jovanovic-i-milan-skobic-izmene-radnog-zakonodavstva-kao-deo-neoliberalnog-kontinuuma\/<\/a>[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Po\u010detkom tranzicije u ve\u0107ini zemalja regije Prvi maj je odba\u010den kao nepotrebni…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":691,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[65,35,48,38,24,11],"articleformat":[450],"coauthors":[57,83,61,80,82,81],"class_list":["post-662","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-albanija","country-bih","country-bugarska","country-hrvatska","country-makedonija","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/662","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=662"}],"version-history":[{"count":30,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/662\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36901,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/662\/revisions\/36901"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=662"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=662"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=662"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=662"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}