{"id":6618,"date":"2015-05-04T07:00:51","date_gmt":"2015-05-04T06:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6618"},"modified":"2015-05-04T09:23:15","modified_gmt":"2015-05-04T08:23:15","slug":"naftna-industrija-neprekidna-ekonomska-i-ekoloska-katastrofa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6618","title":{"rendered":"Albanska naftna industrija: iz katastrofe u katastrofu"},"content":{"rendered":"

Albanija spada me\u0111u zemlje s najzna\u010dajnijim izvorima nafte i plina u Europi. No znatno prirodno bogatstvo u tranzicijskom periodu nije doprinijelo o\u010dekivanom ekonomskom i dru\u0161tvenom razvoju. Glavni uzrok tome su proma\u0161ene ekonomske politike koje su sve nade polagale u neispunjena obe\u0107anja velikih zapadnih tvrtki o razvojnim investicijama i transferu tehnologija.<\/strong><\/p>\n

Industrija u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, predvodnica ekonomskog razvoja zemlje koja zapo\u0161ljava vi\u0161e od 10.000 radnika, \u010diji profit nadokna\u0111uje gubitke ostalih grana industrijske proizvodnje, sa znanstvenim institutima te doma\u0107im i stranim znanstvenicima koji rade na unapre\u0111enju proizvodnog procesa \u2013 to je bila industrija proizvodnje i prerade nafte u Albaniji u razdoblju dr\u017eavnog socijalizma. Osobito se to odnosi na sedamdesete godine kada je, nakon velikih ulaganja u proizvodnju nafte uz pomo\u0107 tada prijateljske maoisti\u010dke Kine, albanska naftna proizvodnja dosegnula nenadma\u0161eni rekord od 2248 milijuna tona godi\u0161nje.<\/p>\n

Ovo je pozitivna strana pri\u010de. Negativnija se ti\u010de ekonomske autarkije koja je dovela do kolapsa ekonomije dr\u017eavnog socijalizma krajem osamdesetih godina. Nakon promjene sistema u ranim devedesetima industrija proizvodnje i prerade nafte ulazi u proces privatizacije i\/ili davanja naftnih polja u koncesiju stranim kompanijama. Albanske su vlade opravdavale ovaj proces zastarjelo\u0161\u0107u tehnologije proizvodnje i prerade, \u0161to je privatna ulaganja tobo\u017ee \u010dinilo nu\u017enima.<\/p>\n

Za po\u010detak, postsocijalisti\u010dke su vlade zatvorile znanstvene institute koji su pridonosili razvoju istra\u017eivanja u naftnoj industriji. Onda su krenule s duboko korumpiranim procesom privatizacije i koncesioniranja, pri kojem su se okoristili klju\u010dni politi\u010dari i lokalni \u0161efovi. Cijepanje poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu na dvije kompanije, od kojih se jedna bavila proizvodnjom, a druga preradom nafte, ubrzalo je potpuni slom sektora. Nakon \u0161to je poduze\u0107e za preradu nafte privatizirano, gotovo je odmah bankrotiralo, a nafta se ve\u0107 godinama ne prera\u0111uje u Albaniji. \u0160to se ti\u010de sektora proizvodnje, iako dr\u017eava formalno ima vlasni\u0161tvo nad zemljom i izvorima, danas su u Albaniji sva naftna polja pod koncesijama stranih tvrtki.<\/p>\n

Nepovoljan ugovor<\/strong><\/p>\n

Posebno je mra\u010dna pri\u010da koja se odnosi na najve\u0107u naftnu kompaniju u Albaniji, kanadski Bankers Petroleumom. Njoj je u koncesiju na dvadeset i pet godina dano jedno od najve\u0107ih naftnih polja u Europi, zona Patos-Marinza, \u010dije se naftne rezerve procjenjuju na 5,4 milijuna barela. Ono \u0161to je dogovoreno izme\u0111u albanske vlade i ove kompanije simptomati\u010dno je za \u0161iru shemu politike neoliberalne korumpirane dr\u017eave. Ekonomski, ugovor o koncesiji vrlo je nepovoljan za albansku vladu. Osim 10% za rudnu rentu, albanska dr\u017eava ne dobiva gotovo ni\u0161ta od bogatstava iz albanskog tla.<\/p>\n

Ugovor naime uklju\u010duje i druge fiskalne privilegije za kompaniju. Ona ne mora pla\u0107ati porez ako doka\u017ee da njeni prihodi ne nadma\u0161uju tro\u0161kove ulaganja. Na ovaj je na\u010din Bankers Petroleum mo\u017ee ostvarivati prihode do 2 milijarde dolara, a da albanskoj dr\u017eavi ne plati nikakav porez na profit. Pojedini stru\u010dnjaci smatraju da je kompaniji lako umjetno pove\u0107ati ulaga\u010dke tro\u0161kove kako bi formalno objavila da na godi\u0161njoj razini ne ostvaruje profit.<\/p>\n

Procjenjuje se tako\u0111er da je kompanija do 2011. godine isplatila sva ulaganja i po\u010dela ostvarivati zna\u010dajan profit. To zna\u010di da bi, da su dr\u017eavne agencije stro\u017ee nadzirale njene knjige, kompanija trebala platiti porez na dobit od 50%, \u0161to bi za dr\u017eavni bud\u017eet bio porezni prihod u iznosu od 64 milijuna dolara. Iako je Socijalisti\u010dka stranka, koja predvodi trenutnu vladu, u opoziciji optu\u017eivala prethodnu vladu za pogodovanje kompaniji, sada dok je na vlasti nije ni prstom maknula kako bi se stalo na kraj poreznim olak\u0161icama za povla\u0161tenu kompaniju.<\/p>\n

Ekolo\u0161ke i zdravstvene posljedice<\/strong><\/p>\n

Koja je dakle bilanca neoliberalnog eksperimenta s naftnom industrijom u Albaniji? Zemlja proizvodi vi\u0161e nafte nego \u0161to joj je potrebno, no uni\u0161tavanje prera\u0111iva\u010dke industrije i privatizacija proizvodnje doveli su do situacije u kojoj se doma\u0107a nafta ne prodaje ni ne tro\u0161i na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, niti stanovni\u0161tvo ima koristi od njezine proizvodnje i prodaje. Dapa\u010de, doma\u0107i oligarsi uvoze prera\u0111enu naftu koja se prodaje po cijeni vi\u0161oj od me\u0111unarodne.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, najmra\u010dnija je strana pri\u010de ona ekolo\u0161ka. Zahvaljuju\u0107i nenadziranim bu\u0161enjima, cijele naseljene regije, osobito u zoni Patos-Marinza, ve\u0107 su godinama na rubu ekolo\u0161ke katastrofe. Prvog travnja dvije su naftne bu\u0161otine eksplodirale i od tada je \u010ditavo selo Marinza, koje se nalazi u blizini, izrazito kontaminirano. Prema nedavnim izvje\u0161tajima, velik je broj ku\u0107a gotovo u potpunosti uni\u0161ten, a \u017eivot je postao nepodno\u0161ljiv zbog zaga\u0111enja plinom.<\/p>\n

Selo Marinza ima 3000 stanovnika \u010diji su \u017eivoti posljednjih godina drasti\u010dno pogor\u0161ani zahvaljuju\u0107i bu\u0161enjima tehnologijom frackinga<\/em> koje neki stru\u010dnjaci smatraju ilegalnima, a \u010dija su posljedica izme\u0111u ostalog i umjetni potresi. Prema izvje\u0161taju Zavoda za javno zdravstvo, pove\u0107an je broj ljudi sa simptomima raka ili drugih bolesti poput astme. Sol na ranu dodaje \u010dinjenica da kompanija odbacuje svaku kritiku svojeg utjecaja na zdravlje stanovnika dok dr\u017eavne agencije tvrde kako ne posjeduju odgovaraju\u0107u opremu kojom bi testirale stvarni utjecaj na zdravlje ljudi.<\/p>\n

Iznevjerena o\u010dekivanja<\/strong><\/p>\n

Nedavne eksplozije u zoni Patos-Marinza ipak su izazvale znatno nezadovoljstvo koje je prisililo vladu da zauzme \u010dvr\u0161\u0107i stav. Iako je u prvim danima nakon eksplozije Ministarstvo energetike tvrdilo kako nema potrebe za preuveli\u010davanjem ekolo\u0161kih i zdravstvenih u\u010dinaka, albanski je premijer kasnije izjavio da albanska vlada jedinim krivcem za situaciju smatra Bankers Petroleum i zatra\u017eio isplatu odgovaraju\u0107ih od\u0161teta. S druge strane, sve vi\u0161e glasova u javnosti u pitanje dovodi \u010ditavu koncesiju naftnog sektora.<\/p>\n

No ovdje se javlja jo\u0161 jedno simptomati\u010dno pitanje. \u0160to god albanska vlada odlu\u010dila u\u010diniti, vezana je ugovorima koje su ona ili prethodne vlade sklopile sa stranim ulaga\u010dima. Me\u0111unarodna arbitra\u017ea neprestano se spominje kao vjerojatno rje\u0161enje, ali zbog nepo\u0161tenih ugovora izme\u0111u albanske dr\u017eave i kompanija poput Bankers Petroleuma, vjerojatnije je da bi kompanije pravno bile u prednosti. Sli\u010dno se dogodilo tijekom spora izme\u0111u albanske vlade i elektroenergetske kompanije \u010cEZ nakon \u010dega je vlada bila prisiljena popustiti zahtjevima kompanije.<\/p>\n

\u010cini se kako je ne samo ekonomski, nego i ideolo\u0161ki ovo kraj puta za izrabljiva\u010dki i nepravedni sustav. Albanske su vlade u posljednjim desetlje\u0107ima opusto\u0161ile prirodne resurse zemlje privatizacijama koje su poticale korupciju. No privatizacije nisu ispunile ni minimalni zahtjev \u2013 ulaganja koja bi zaposlila tisu\u0107e ljudi. Umjesto toga, nezaposlenost raste dok privatne kompanije rade na smanjenju svojih tro\u0161kova bez zna\u010dajnih i dugoro\u010dnih ulaganja. Podzaposlenost, pogor\u0161anje radnih uvjeta, niske pla\u0107e, ekolo\u0161ke i zdravstvene katastrofe, korumpirane vlade koje ispunjavaju zahtjeve kompanija i \u0161ire neoliberalnu ideologiju nisu rezultat nesretnog slu\u010daja, nego strukturnog problema koji samo produbljuje jaz izme\u0111u ve\u0107ine i \u0161a\u010dice profitera.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Industrija u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, predvodnica ekonomskog razvoja zemlje koja zapo\u0161ljava vi\u0161e od 10.000 radnika, \u010diji profit nadokna\u0111uje gubitke ostalih grana industrijske proizvodnje, sa znanstvenim institutima te doma\u0107im i stranim znanstvenicima koji rade na unapre\u0111enju proizvodnog procesa…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6637,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[128,182,51],"theme":[457,455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-6618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-energetika","tag-okolis","tag-privatizacija","theme-klima","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6618"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6666,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6618\/revisions\/6666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6618"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6618"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6618"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6618"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}