Dio roditelja sarajevskih osnovno\u0161kolaca ponovno je na nogama, ovog puta zbog ankete koju je profesorica engleskog jezika i studentica poslijediplomskog studija Fakulteta politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu u jednoj sarajevskoj osnovnoj \u0161koli dala svojim u\u010denicima. Roditeljima su bila sporna pitanja poput “Koja su djeca najpismenija?”, “Koja djeca bi najbr\u017ee nau\u010dila svirati klavir?”, “Koga bi pozvao na svoju ro\u0111endansku zabavu?”, “S kim bi volio sjediti u autobusu na ekskurziji?”, “Za koga bi da ti bude momak\/djevojka?” itd., dok su kao odgovori bile ponu\u0111ene sljede\u0107e kategorije: Bo\u0161njaci, Hrvati, Srbi, Romi i Nijemci.<\/p>\n
Uzbu\u0111eni roditelji fotografirali su anketu i razdijelili je bh. medijima koji su pak u me\u0111usobnoj tabloidnoj utrci objavili fotografije i lansirali napad na doti\u010dnu profesoricu bez temeljitog istra\u017eivanja teme. Neo\u010dekivano brza reakcija stigla je i iz jednog od 13 ministarstava koja pokrivaju obrazovanje u BiH, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, koje se tako\u0111er ogradilo od ankete. Iz Ministarstva su kazali kako pitanja koja je profesorica dostavila Ministarstvu i na temelju kojih je izdana suglasnost za provo\u0111enje ankete u \u0161kolama Kantona Sarajevo, nisu identi\u010dna onima koja su doista provedena te je navodno u provedenoj anketi dodano pet spornih pitanja. Da li je to to\u010dno ili se radi o tome da Ministarstvo naknadno pere ruke od medijski napumpanog skandala, nije potvr\u0111eno. Potvr\u0111eno je tek to da se za ispunjavanje ove ankete trebala tra\u017eiti dozvola roditelja u\u010denika, budu\u0107i da se radi o maloljetnoj djeci. Da li je takva dozvola postojala, utvrdit \u0107e se naknadnim ispitivanjem.<\/p>\n
U anketi je kori\u0161tena metoda Bogardusove skale za mjerenje socijalne distance koja se koristi u istra\u017eivanjima socijalne psihologije. Skalom se odre\u0111uje stupanj socijalnog razumijevanja, intimnosti i bliskosti me\u0111u ljudima, a formirana je kao kontinuum koji polazi od bliskih, intimnih odnosa i zavrs\u030cava s hladnim i neprijateljskim odnosima. Ona dakle mjeri dimenzije socijalne distance koja je definirana kao stupanj spremnosti pojedinca da prihvati odre\u0111enu vrstu socijalnih odnosa sa tipi\u010dnim pripadnikom neke socijalne grupe, bilo da se radi o vjerskoj, rasnoj ili etni\u010dkoj podjeli. Stupanj socijalne distance je proporcionalan stupnju prihva\u0107anja negativnih stereotipa i predrasuda. \u0160to su predrasude prihva\u0107enije, to je distanca ve\u0107a.<\/p>\n
Psiholozi nagla\u0161avaju da ova metoda samo mjeri socijalnu distancu, a ne utvr\u0111uje je. Predrasude svih oblika, pogotovo etni\u010dke koje su kod djece u dobi od 7 godina ve\u0107 formirane, a koje su sporne u ovoj anketi, nisu uro\u0111ene ve\u0107 se stje\u010du odgojom i obrazovanjem. Distanciranje jedne etni\u010dke skupine prema drugoj dakle po\u010dinje ve\u0107 u najranijim danima osnovne \u0161kole, zbog \u010dega je motiv provedbe ove ankete u podijeljenom Sarajevu shvatljiv.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dio roditelja sarajevskih osnovno\u0161kolaca ponovno je na nogama, ovog puta zbog ankete koju je profesorica engleskog jezika i studentica poslijediplomskog studija Fakulteta politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu u jednoj sarajevskoj osnovnoj \u0161koli dala svojim u\u010denicima. Roditeljima su bila sporna pitanja poput “Koja su djeca najpismenija?”, “Koja djeca bi najbr\u017ee nau\u010dila svirati klavir?”, “Koga bi pozvao […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6582,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6578","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6578"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6578\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6634,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6578\/revisions\/6634"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6578"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6578"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6578"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6578"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}