{"id":6447,"date":"2015-05-15T07:00:25","date_gmt":"2015-05-15T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6447"},"modified":"2015-05-15T14:06:36","modified_gmt":"2015-05-15T13:06:36","slug":"matija-jovanovic-kinezi-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6447","title":{"rendered":"Kineska balkanska oklada"},"content":{"rendered":"

Kina sve vi\u0161e ula\u017ee u infrastrukturne projekte na Balkanu pri \u010demu koristi sli\u010dnu strategiju kojom se slu\u017eila i u Ju\u017enoj Americi. Cilj je u oba slu\u010daja bio isti: pribli\u017eavanje najve\u0107im svjetskim tr\u017ei\u0161tima. Kako bi to ostvarila, Kina koristi sasvim jednostavnu ra\u010dunicu.<\/strong><\/p>\n

Sredinom decembra 2014. godine u Beogradu je zavr\u0161ena najve\u0107a kineska investicija u Srbiji, most<\/a> nazvan po Mihajlu Pupinu<\/a>. Otprilike istovremeno u Hrvatskoj se pisalo o ponudi kineske firme China Energy Reserve and Chemicals Group za kupnju Hypo Alpe Adria banke koju su Austrijanci odbili<\/a>. U Bosni i Hercegovini, kineske firme grade autocestu<\/a> Banjaluka-Doboj i termoelektranu<\/a> u Stanarima, tako\u0111er u blizini Doboja. China Exim Bank financira izgradnju autocesta<\/a> u Crnoj Gori dok je u Makedoniji projekt izgradnje dvije autoceste dodijeljen kineskoj kompaniji bez javnog natje\u010daja<\/a>. Neminovno se postavlja pitanje \u0161to \u010dini Balkan toliko privla\u010dnima kineskim ulaganjima.<\/p>\n

Interes Kine za Balkan ve\u0107 na prvi pogled nadilazi va\u017enost malenih i rascjepkanih tr\u017ei\u0161ta balkanskih nacionalnih zemalja i isklju\u010divi interes za plasiranje roba proizvedenih u Kini na tr\u017ei\u0161ta balkanskih zemalja, no najavljenih<\/a> 100 milijardi dolara ulaganja u balkanske zemlje govori nam da taj interes nadilazi i logiku ekstrakcije prirodnih resursa. Ako se razmotri priroda investicija postaje vidljivije da kineski interes na Balkanu primarno le\u017ei u projektima infrastrukturne povezanosti. No s kojim ciljem?<\/p>\n

Privla\u010dnost Balkana za Kinu le\u017ei u blizini ujedinjenog tr\u017ei\u0161ta Europske unije. Iz te perspektive treba sagledati i najavu Pekinga da \u0107e o\u017eivjet drevni put svile<\/a> koji bi i\u0161ao od zapadne Kine, preko centralne Azije, Irana, Turske, preko Bospora dublje na Balkan. To bi znatno ubrzalo transport s istoka na zapad \u2013 vrijeme dostave roba do europskih tr\u017ei\u0161ta skratilo bi se s prosje\u010dnih 36 dana brodskim kontejnerima na desetak dana teretnim vlakom. Novi put svile iziskuje kineske investicije u infrastrukturu koja im je potrebna za br\u017ei plasman roba na tr\u017ei\u0161te Europske unije, a gradi se primarno \u0161iroko razgranata mre\u017ea luka, \u017eeljezni\u010dkih puteva i logisti\u010dkih centara.<\/p>\n

Financiranje infrastrukturnih projekata<\/strong><\/p>\n

Blizina Europske unije, obrazovana radna snaga koja je uz to i jeftina, radno i porezno zakonodavstvo koje \u0161titi investitore, \u010dine temelj privla\u010dnosti ovih zemalja za kineske investitore. Pojedine balkanske zemlje tako\u0111er nemaju carinska i tarifna ograni\u010denja prema EU kakva ima Kina. Kako nadnice u Kini rastu, tako je razlika<\/a> u cijeni radne snage u zemljama Balkana i u Kini sve manja, a dodatno se prebija ukoliko je cijena transporta sve ni\u017ea. Stoga ulaganje u izgradnju infrastrukture koja omogu\u0107ava skra\u0107ivanje putovanja robe sa istoka na zapad s 36 dana na 10 dugoro\u010dno promatrano ima racionalno ekonomsko obja\u0161njenje. Mogu\u0107nost kompenzacije \u2013 pla\u0107ati ne\u0161to vi\u0161u cijenu rada u balkanskim zemljama u zamjenu za ni\u017eu cijenu transporta od tih zemalja do EU (naspram niskih cijena rada u Kini, ali visoke cijene transporta od Kine do EU), prve su otkrile tekstilne kompanije<\/a> iz zapadne Europe stoga se posljednjih godina tekstilna industrija ponovno seli natrag u Europu, na Balkan, primarno u Bugarsku i Makedoniju<\/a>.<\/p>\n

Kina \u00a0stoga ula\u017ee u infrastrukturu kako bi u situaciji sve ve\u0107ih nadnica u vlastitoj zemlji, cijenu gotovih proizvoda odr\u017eala niskom. No, kako je Kini uop\u0107e isplativo provoditi kapitalne infrastrukturne projekte na Balkanu? Veliki broj tih projekata provodi se po sasvim utana\u010denoj \u0161pranci: vlade balkanskih zemalja podi\u017eu velike kredite kod kineskih banaka, a izvo\u0111a\u010di radova su kineske kompanije u omjeru od 60 posto, a lokalni podizvo\u0111a\u010di u omjeru od 40 posto. Vlade tako\u0111er mogu biti jamci lokalnim investitorima za kredite kod kineskih banaka te tako lokalni investitori ulaze u koordinirani odnos kineskog financijskog i gra\u0111evinskog kapitala.
\n<\/span><\/p>\n

Tako je <\/span>Pupinov most u Beogradu gradila China road and bridge corporation (CRBC), a 85% tro\u0161kova izgradnje je pokriveno kreditom<\/a> koji je Srbija uzela od China Exim Banke. Srbija je od Kine zatra\u017eila i kredit u visini od 1,8 milijardi dolara za financiranje izgradnje autocesta, dok kineska kompanija China national machinery and equipment import and export corporation (CMEC) ugovara<\/a> izgradnju novog postrojenja u termoelektrani Kostolac. U Bosni i Hercegovini je ugovor za izgradnju autoceste Banjaluka-Doboj tako\u0111er potpisan sa kompanijom CRBC, a financiranje tih radova pokriva se \u2013 kreditom<\/a> od China Exim Banke. Termoelektranu u blizini Doboja gradi kineska kompanija Dongfang electric corporation, a kredit za financiranje izgradnje osigurala je Kineska razvojna banka koja je u zalog<\/a> dobila kompaniju EFT \u2013 Rudnik i termoelektrana Stanari kao i koncesije za ugljen, vodu i termoelektranu.<\/p>\n

Da je kojim slu\u010dajem Kina 2012. godine doista preuzela upravljanje Hrvatskim autocestama, tako\u0111er bi s koncesijom dobila pravo kori\u0161tenja zemlji\u0161ta s infrastrukturom za proizvodne pogone, zatim cijeli niz poreznih olak\u0161ica i poticaje za svako novootvoreno radno mjesto. Kad se o tome govorilo <\/a>u Hrvatskoj zaklju\u010deno je da “pravi test kineskih namjera ne\u0107e biti rije\u010dka luka ili nizinska pruga o kojima se u javnosti najvi\u0161e pri\u010da, jer tu projekti nisu ni blizu visoke faze gotovosti, ve\u0107 autoceste i ulaganja u gospodarskim zonama. Stoga je sasvim jasno da pri\u010da o monetizaciji autocesta nikako nije isklju\u010divo ekonomske prirode, ve\u0107 je duboko isprepletena s geopoliti\u010dkim i strate\u0161kim interesima u odnosima Kine i Europe.”<\/p>\n

“Mar\u0161 na zapad”<\/strong><\/p>\n

No, dodjeljivanje infrastrukturnih projekata ne prolazi bez skandala. Tako je izgradnja autoceste Ki\u010devo-Ohrid i Miladinovci-\u0160tip u Makedoniji kineskoj kompaniji Sinohydro prethodio korupcijski skandal<\/a> koji doti\u010de i makedonskog premijera Nikolu Gruevskog. U javnost je iza\u0161ao audio zapis na kojem se mo\u017ee \u010duti pregovaranje oko iznosa mita za makedonske du\u017enosnike. Da bi izgradnja autocesta pro\u0161la bez ve\u0107ih smetnji u Crnoj Gori je pripremljen novi zakon o autocestama. U slu\u010daju prihva\u0107anja prijedloga novog zakona, CRBC Crnoj Gori ne bi morao platiti \u010dak ni PDV, odnosno bio bi potpuno oslobo\u0111en pla\u0107anja poreza<\/a>.<\/p>\n

Kina je svoj “Mar\u0161 na zapad” najavila jo\u0161 2013. godine samitom odr\u017eanim u Bukure\u0161tu na kojem je kineski premijer Li Keqiang najavio da \u0107e Kina te\u017eiti udvostru\u010davanju<\/a> svojih trgovinskih odnosa sa zemljama centralne i isto\u010dne Europe do 2018. godine. Metoda kojom se Kina slu\u017ei za penetraciju na Balkan identi\u010dna je onoj koju je primjenjivala u Ju\u017enoj Americi. Uklju\u010duju\u0107i i to da je u Ju\u017enoj Americi pokrenula skup pod imenom “Permanent Forum”, a po funkciji sli\u010dan ovima koja su posljednje dvije godine odr\u017eana u Bukure\u0161tu<\/a> i Beogradu<\/a>. U posljednjih 10 godina kineska razmjena s Ju\u017enom Amerikom pove\u0107ala se za 20 puta. Kako bi se pribli\u017eila ogromnom tr\u017ei\u0161tu Sjeverne Amerike, Kina je ulagala u razvojnu infrastrukturu Ju\u017ene Amerike, odakle je istovremeno izvozila sirovine. Osim ulaganja u infrastrukturu Kina je u u Ju\u017enoj Americi ulagala i u energetski sektor te u prirodne resurse.<\/p>\n

Prilikom potpisivanja ugovora<\/a> o modernizaciji i gradnji pruge Beograd-Budimpe\u0161ta krajem 2014. godine premijeri Kine, Srbije, Ma\u0111arske i Makedonije iskazivali su zadovoljstvo novim sporazumima izme\u0111u ovih zemalja. Tom je prilikom kineski premijer Li Keqiang naglasio da je ova pruga, izme\u0111u ostalog na korist i op\u0107oj suradnji Kine s ovim dijelom svijeta, kazav\u0161i kako je “EU je najve\u0107i trgovinski partner Kine zbog \u010dega je potrebno pove\u0107ati daljnje gospodarske odnose, a ova pruga \u0107e u tome odigrati zna\u010dajnu ulogu”. Stoga ne \u010dudi da je prilikom potpisivanja ovog ugovora ujedno potpisan i drugi, o suradnji carinskih organa s ciljem \u0161to regularnijeg i te\u010dnijeg protoka roba preko granice Srbije i EU \u2013 Ma\u0111arske.<\/p>\n

Ciljevi investicija <\/strong><\/p>\n

Uvozno-izvoznu infrastrukturnu logiku kakvu je realizirala u Ju\u017enoj Americi, Kina po svemu sude\u0107i planira i na Balkanu. Ona podrazumijeva ulaganje u izgradnju infrastrukture zemalja (polu)periferije koje se nalaze u neposrednom susjedstvu velikog tr\u017ei\u0161ta Europske unije te izvoz prirodnih resursa slu\u017ee\u0107i se tom istom infrastrukturom, no i plasiranje gotovih proizvoda na najve\u0107e svjetsko tr\u017ei\u0161te (EU). Ovo obja\u0161njava i za\u0161to Kina ula\u017ee u infrastrukturu koja povezuje dvije zemlje ili koja vodi glavnim putevima neke zemlje, no istovremeno pokazuje malo interesa za ulaganje u infrastrukturu u unutra\u0161njosti zemlje, u puteve koji nisu transnacionalni ve\u0107 slu\u017ee primarno lokalnom stanovni\u0161tvu. No osim u infrastrukturu Kina tako\u0111er ula\u017ee i u energetiku.<\/p>\n

U septembru 2014. godine prilikom posjete Kini, rumunjski premijer Victor Ponta pozvao je<\/a> kineske kompanije na ulaganje u klju\u010dne sektore tamo\u0161nje ekonomije poput poljoprivrede, energetike i infrastrukture. Ponta je tom prilikom naglasio da je Rumunjska zainteresirana za razvoj svog nuklearnog sektora uz kinesku pomo\u0107, tako\u0111er dodav\u0161i kako su im potrebne investicije i u hidroenergiju te termoelektrane na ugljen, naglasiv\u0161i da je ove projekte potrebno provoditi uz puno provo\u0111enje pravila i standarda Europske unije. U Bugarskoj pak, Kina ula\u017ee<\/a> u obnovljive izvore energije jo\u0161 od 2011. godine.<\/p>\n

Kineska razvojna banka odobrila je 350 milijuna eura kredita za ve\u0107 spomenutu izgradnju termoelektrane u Stanarima u Bosni i Hercegovini. Zauzvrat je u zalog dobila firmu “EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari” i pravo na koncesiju za ugljen, vodu i termoelektranu<\/a>. Sarajevski Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN) pisao je kako je zbog tog kredita Vlada Republike Srpske (RS) mijenjala i zakonske akte \u010dime je Kineskoj razvojnoj banci omogu\u0107eno da raspola\u017ee koncesijskim ugovorima u slu\u010daju da EFT ne bude mogao vra\u0107ati kredit. U Stanarima le\u017ei nalazi\u0161te od najmanje 100 milijuna tona lignita, \u0161to je prema trenutnoj tr\u017ei\u0161noj vrijednosti bogatstvo od oko \u0161est milijardi konvertibilnih maraka (cca 3 milijarde eura). Ve\u0107ina rude je predvi\u0111ena za rad termoelektrane, a manji dio za prodaju na slobodnom tr\u017ei\u0161tu. U slu\u010daju da EFT ne bude mogao pla\u0107ati kredit, pravo iskori\u0161tavanja ovog ugljena prelazi u ruke Kineske razvojne banke.<\/p>\n

Kulturna (de)maskiranja<\/b><\/p>\n

U Srbiji je pak kineska Exim banka odobrila kredit Elektroprivredi Srbije za realizaciju druge faze me\u0111unarodnog kreditnog aran\u017emana kojim je predvi\u0111ena izgradnja novog bloka B3 snage 350 megavata u termoelektrani “Kostolac B” i pro\u0161irenje kapaciteta Povr\u0161inskog kopa “Drmno” s devet na 12 milijuna tona ugljena godi\u0161nje. Suradnja Kine i Srbije u obnovi TE KO “Kostolac” definirana je me\u0111udr\u017eavnim sporazumom potpisanim 20. augusta 2009. godine u Pekingu tijekom posjete delegacije Republike Srbije. Vrijednost tog projekta iznosi otprilike 715,6 milijuna dolara od \u010dega se 608 milijuna osigurava iz kredita, dok ostatak \u010dine vlastita sredstva EPS-a, odnosno TE KO “Kostolca”. Prema preliminarnim uvjetima<\/a> kredit je odobren na 20 godina, sa sedam godina po\u010deka i godi\u0161njom kamatom od 2,5 posto.<\/p>\n

Brojna infrastrukturna, energetska i ostala kineska ulaganja na Balkanu nisu pro\u017eeta nikakvim zavjereni\u010dko imperijalnim ili kulturalnim pretenzijama ve\u0107 slijede klasi\u010dnu profitnu i posljedi\u010dno geopoliti\u010dku logiku kapitalizma. No tome usprkos, ton kojim se pi\u0161e o kineskim ulaganjima u ove zemlje \u010desto odaje neobja\u0161njiv socijalni i kulturni strah. Pi\u0161u\u0107i o ovoj temi, Al Jazeerin<\/a> autor\u00a0Janusz Bugajski<\/span> ka\u017ee: “kombinacija ekstraktivnog profita, neuravnote\u017eene trgovine i pohlepne eksploatacije energije trebala bi izazvati zabrinutost u regionu”, no u tekstu ne obja\u0161njava po \u010demu se to ekstrakcija profita kineskih kompanija u ekonomskom smislu razlikuje od ekstrakcije profita koju vr\u0161e\u00a0zapadne kompanije<\/a>?<\/p>\n

Zbog \u010dega bi balkanske zemlje trebale vi\u0161e brinuti o kineskim ulaganjima koja se odvijaju po istoj logici kao ulaganja zapadnoeuropskih zemalja? Tim vi\u0161e \u0161to kineske investicije uglavnom ne prati ideolo\u0161ki i kulturni zalog legitimacije \u010desto prisutan u orkestriranim izvedbama zapadnih institucija koje investicijama iz mati\u010dnih zemalja \u017eele osigurati ideolo\u0161ki legitimitet. Redovno se dakako doga\u0111aju korupcijski skandali i razna pogodovanja investitorima, no po \u010demu je to iznimka<\/a> ili razlog ve\u0107oj panici\u00a0nego u sli\u010dnim slu\u010dajevima u kojima nositelj investicija i vinovnik skandala dolazi sa Zapada? Radi se o fundamentalnoj logici kapitala koja demaskira kulturne mistifikacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sredinom decembra 2014. godine zavr\u0161ena je najve\u0107a kineska investicija u Srbiji, most u Beogradu koji je poneo ime Mihajla Pupina…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6996,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[136,125,217],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-6447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-investicije","tag-kina","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6447"}],"version-history":[{"count":37,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7022,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6447\/revisions\/7022"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6447"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6447"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6447"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6447"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}