{"id":6445,"date":"2015-04-27T07:00:49","date_gmt":"2015-04-27T06:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6445"},"modified":"2015-04-27T11:19:40","modified_gmt":"2015-04-27T10:19:40","slug":"ustavni-sud","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6445","title":{"rendered":"Ustavni sud: vidljiva ruka tr\u017ei\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Kritike rada i odluka Ustavnog suda se u Hrvatskoj u pravilu svode na optu\u017ebe za dnevnopoliti\u010dku instrumentalizaciju ili na preispitivanje moralnog integriteta sudaca. Pritom se zanemaruju povijesni kontekst nastanka i politi\u010dki sadr\u017eaj samog ustava koji jasnu ukazuju na sistemsku funkciju Ustavnog suda u za\u0161titi kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa.<\/strong><\/p>\n

U posljednjih mjesec dana, pored postojanog medijskog pimplanja anketnom popularno\u0161\u0107u glavnih stranaka, Ustavni sud prometnuo se u jednog od najprpo\u0161nijih dionika politi\u010dke dinamike u Hrvatskoj. Nekoliko svje\u017eih odluka te institucije u javnoj je sferi izazvalo poprili\u010dno kome\u0161anje zbog tobo\u017enje “kontroverznosti”. Krajem o\u017eujka ukinuta je odluka Vrhovnog suda o duljini pritvora za Branimira Glava\u0161a kojem se sudilo zbog ratnih zlo\u010dina protiv civilnog stanovni\u0161tva. Nakon toga neustavnim je progla\u0161eno referendumsko pitanje o zabrani outsourcinga<\/em> u javnim slu\u017ebama.<\/p>\n

Slijedi ukidanje pritvora za zagreba\u010dkog gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a kojem se sudi za niz kaznenih djela povrede slu\u017ebene du\u017enosti (skra\u0107eno, za korupciju) te se ukida i rje\u0161enje o prisilnoj naplati jam\u010devine u tom slu\u010daju koja je iznosila 15 milijuna kuna. Finalno, neustavnim se progla\u0161ava referendumsko pitanje inicijative<\/a> “Ne damo na\u0161e autoceste” koja je promjenom Zakona o cestama htjela sprije\u010diti privatizaciju glavnih cestovnih resursa, odnosno monetizaciju javnog duga u slu\u010daju dr\u017eavnih poduze\u0107a Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka \u2013 Zagreb d.d.<\/p>\n

Kao i u sli\u010dnim slu\u010dajevima binarne analitike, dio je javnosti takva rje\u0161enja “nepogre\u0161ivo” prepoznao kao tihi, etapni dr\u017eavni udar od strane konzervativnog Ustavnog suda, odnosno neku vrstu pripreme terena za sve izvjesnije HDZ-ovo preuzimanje vlasti na skorim parlamentarnim izborima. Najpregnantniju stilizaciju takvog sentimenta iznijela je<\/a> potpredsjednica Vlade Milanka Opa\u010di\u0107 povodom lanjskog interveniranja Ustavnog suda u proceduru dono\u0161enja Obiteljskog zakona: “Ustavni sud se pozicionirao onoga trenutka kada je Vlada Zorana Milanovi\u0107a do\u0161la na vlast!”<\/p>\n

Ve\u0107 i elementarni pregled odluka koje su javno dostupne na slu\u017ebenim internetskim stranicama Ustavnog suda jasno ukazuje na proma\u0161enost takve procjene. \u0160tovi\u0161e, neke od gornjih odluka, koje su iz perspektive za\u0161tite javnog interesa najspornije, legalno su \u010dvrsta i politi\u010dki dosljedna potvrda Vladinih stavova i mjera. Da bi se uloga Ustavnog suda, generalno, ali i u aktualnoj hrvatskoj politi\u010dkoj situaciji sistemskije razmotrila, nu\u017eno je prevazi\u0107i optiku politikantskog prepucavanja koju tako \u017eivopisno utjelovljuje potpredsjednica Vlade.<\/p>\n

“\u010cetvrta grana vlasti”<\/strong><\/p>\n

U uobi\u010dajenom tijeku stvari odluke vlasti, kojima se odre\u0111ene grupacije stanovni\u0161tva obespravljuju ili privilegiraju, regularno izazivaju burne reakcije, kako javnosti tako i zainteresiranih stranaka. U takvim situacijama nerijetko o\u010dajni\u010dki krik obespravljenih proizvede svojevrsni spoznajni pomak koji situaciju plasti\u010dnije oslika od niza osvrta “uglednih analiti\u010dara”. Takav slu\u010daj imamo i sa svje\u017eim prosvjedom udruge Blokirani<\/em>\u00a0prilikom kojeg je svoju frustraciju najvi\u0161im dr\u017eavnim institucijama izrazio i njihov medijski koordinator Ante Gugo: “Kada odvjetnik Marijan Han\u017eekovi\u0107, poznat kao kralj ovrha<\/em>, Ustavnom sudu uputi podnesak zbog 15 milijuna kuna jam\u010devine gradona\u010delniku Milanu Bandi\u0107u za obranu sa slobode, to se rije\u0161i u roku od 15 dana. Za\u0161to je 320.000 gra\u0111ana manje va\u017eno od ne\u010dijih 15 milijuna kuna i za\u0161to se njihov interes ne mo\u017ee za\u0161tititi ni u\u00a0320 dana, upitao je Gugo koji smatra da je to velika sramota za Ustavni sud.”<\/p>\n

Iako zaklju\u010dno ukra\u0161en gnjevnim ornamentom u formi moralnog prokazivanja prakse Ustavnog suda, ovaj kratki komentar uz tehni\u010dko pitanje radnog rasporeda otvara i krucijalno politi\u010dko pitanje \u2013 ono o sistemskom polo\u017eaju institucije Ustavnog suda. Praksa tepanja tom tijelu kao “\u010detvrtoj grani vlasti” u republikanskim dr\u017eavnim ure\u0111enjima utemeljenim na trodiobi vlasti, 1<\/a><\/sup> koja je tobo\u017ee iznad parafernalija politi\u010dke svakodnevice, \u010dvrsto se uvrije\u017eila u javnom diskursu ali i u pravnoj nauci<\/a> te sudskoj praksi. Iz toga i proizlaze \u010desti vapaji prema toj instituciji kao jamcu politi\u010dke stabilnosti \u010dija snaga proistje\u010de i iz moralnog integriteta njezinih \u010dlanova. 2<\/a><\/sup>\u00a0Me\u0111utim, ono \u0161to se \u010desto previ\u0111a politi\u010dki je zna\u010daj Ustavnog suda.<\/p>\n

U stru\u010dnim raspravama<\/a> oko statusa ustavne preambule \u2013 narativnog uvodnog dijela koji izla\u017ee povijesni kontekst dono\u0161enja dokumenta \u2013 interpretativni frontovi formiraju se oko pitanja radi li se u tom slu\u010daju o simboli\u010dkom, deklarativnom segmentu ustava ili dijelu s jednakovrijednom normativnom snagom. Jedan od klju\u010dnih argumenata u prilog potonjem tuma\u010denju nagla\u0161avanje je politi\u010dke naravi samog ustava, pri \u010demu se tvrdi da je bez razumijevanja povijesnog, pa time i politi\u010dkog, konteksta u kojem je Ustav nastao te\u0161ko razumjeti i smisao samih normativnih odredbi.<\/p>\n

Ako bi sama politi\u010dnost odredbi bila sporna, to bi, smatraju autori, diskreditiralo i normativni dio ustava jer je i on nedjeljiv od konteksta svog nastanka. Iz toga proizlazi da je politi\u010dka dimenzija inherentni moment tog dokumenta, a ne ne\u017eeljena sjena na ina\u010de besprijekornom i ahistorijskom pravnom ishodi\u0161tu dr\u017eave. Drugim rije\u010dima, ustav predstavlja konstitutivni dokument dr\u017eave kao politi\u010dke (a ne samo pravne) zajednice i postavlja temeljne smjernice dr\u017eavne organizacije i funkcioniranja. Zbog svoje na\u010delne naravi i nu\u017eno jezgrovite stilizacije vrlo \u010desto se njegove odredbe dopunjuju i napomenom kako odre\u0111eno pitanje detaljnije definira zakon.<\/p>\n

Koje temelje \u0161titi Ustav?<\/strong><\/p>\n

Status i djelokrug Ustavnog suda propisuje<\/a> ve\u0107 i sam Ustav (\u010dl. 122.-127.)\u00a0ali konkretnije<\/a> i Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Tako, izme\u0111u ostalog, \u010dl. 125 Ustava propisuje da Ustavni sud “odlu\u010duje o suglasnosti zakona s Ustavom; odlu\u010duje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom te odlu\u010duje povodom ustavnih tu\u017ebi protiv pojedina\u010dnih odluka dr\u017eavnih tijela (…).” Na istom tragu, \u010dlanak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH propisuje da “Ustavni sud jam\u010di po\u0161tivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.”<\/p>\n

Budu\u0107i da \u010dlanak 49. Ustava odre\u0111uje da su “poduzetni\u010dka i tr\u017ei\u0161na sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske”, dosljednom primjenom gornjih na\u010dela, zaklju\u010dujemo kako iz normi dva klju\u010dna dokumenta proizlazi da je zadatak Ustavnog suda \u0161tititi poduzetni\u010dke i tr\u017ei\u0161ne slobode, a ne npr. javni interes. 3<\/a><\/sup>\u00a0Ovakvom rezoniranju opravdano bi se moglo prigovoriti da iz apstraktnih na\u010delnih odredbi izvodi ne posve utemeljene zaklju\u010dke koji se ti\u010du konkretne sudske prakse. Me\u0111utim, problem na koji ovakvo zaklju\u010divanje legitimno ukazuje nadilazi domenu pravne hermeneutike i predstavlja eminentno politi\u010dko pitanje.<\/p>\n

Ralf Dahrendorf, njema\u010dko-britanski politolog, najpoznatiji po koncipiranju liberalno intonirane teorije klasnog konflikta, u osvit “kraja povijesti”, 1990., pi\u0161e svoje djelo Reflections on the Revolution in Europe: In a letter intended to have been sent to a gentleman in Warsaw<\/em>. Dahrendorf s optimizmom gleda na uspostavljanje novih konstitucionalnih demokracija diljem isto\u010dne Europe, tj. na podru\u010dju biv\u0161ih socijalisti\u010dkih zemalja i nagla\u0161ava kako uloga novih demokratskih ustava prvenstveno le\u017ei u uspostavljanju osnovnih dr\u017eavotvornih vrijednosti, temeljnih ljudskih prava, vladavine prava i podjele vlasti. Primarni zadatak u konsolidaciji dr\u017eavnog ure\u0111enja stvaranje je uvjeta za tr\u017ei\u0161nu ekonomiju koja \u0107e zajam\u010diti slobodno tr\u017ei\u0161no nadmetanje privrednih subjekata, a tek nakon toga dolazi formiranje civilnog dru\u0161tva kao neke vrste korektivne instance politi\u010dkog poretka.<\/p>\n

Ustav kao dru\u0161tveni iskaz<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je va\u017eno pritom imati na umu je \u010dinjenica da se ustavi nikad, a pogotovo ne u periodu tako radikalnih historijskih mijena, ne doga\u0111aju u zrakopraznom prostoru. Oni su uvijek iskaz neke prethodne politi\u010dke dinamike i beziznimno dijelom slu\u017ee i kao jamac spre\u010davanja povratka prethodnog stanja \u2013 me\u0111u ostalim i dru\u0161tvenog vlasni\u0161tva. U hrvatskom kontekstu tekst Ustava mo\u017eemo utoliko \u010ditati i kao politi\u010dki iskaz kapitalisti\u010dke restauracije. Odnosno kao set normi koji osim proceduralnog funkcioniranja politi\u010dke zajednice supstancijalno regulira uspostavljanje i odr\u017eavanje kapitalisti\u010dkih odnosa.<\/p>\n

U takvoj konstelaciji uloga Ustavnog suda, koju reguliraju najvi\u0161i normativni dokumenti, i jest \u0161tititi politi\u010dku dimenziju dr\u017eave kao sistema. Drugim rije\u010dima i konkretnije, jam\u010diti \u0161to je mogu\u0107e te\u010dnije funkcioniranje kapitalisti\u010dkih odnosa. Ako se ne odva\u017eimo na politi\u010dko problematiziranje ishodi\u0161nog dru\u0161tvenog antagonizma i njegovih protagonista u kapitalisti\u010dkim uvjetima, preostaje nam tek moralisti\u010dko zdvajanje nad ovom ili onom odlukom kao zadnja instanca kritike.<\/p>\n

Izjavu<\/a> Mijata Stani\u0107a povodom odluke Ustavnog suda kojom se referendumsko pitanje inicijative “Ne damo na\u0161e autoceste” progla\u0161ava neustavnim: “iz ove odluke razvidno je da je Ustavni sud instrument u rukama vladaju\u0107ih struktura”, nu\u017eno je zato korigirati. Ova odluka ni po \u010demu nije prijelomna niti ekskluzivna, ona samo ukazuje na ispravno shva\u0107anje Ustavnog suda o vlastitoj funkciji i sistemskoj ulozi u ponovnom uspostavljanju kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n

  1. U Hrvatskoj to propisuje i Ustav, \u010dl. 4.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Eti\u010dki apsolutno opravdano, moralisti\u010dko prokazivanje vjerojatno i historijskog kurioziteta \u2013 \u010dinjenice da je \u010dlan tog uva\u017eenog tijela bio i osumnji\u010denik za ratni zlo\u010din silovanja Vice Vukojevi\u0107 \u2013 predstavlja krajnji horizont liberalne kritike te institucije.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Budu\u0107i da se ta kategorija u samom Ustavu pojavljuje tek jednom i to u relativno sporednom kontekstu \u2013 u ovla\u0161tenju Hrvatskog sabora da osniva istra\u017ena povjerenstva u pitanjima od javnog interesa (\u010dl. 92) [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U posljednjih mjesec dana, pored postojanog medijskog pimplanja anketnom popularno\u0161\u0107u glavnih stranaka, Ustavni sud prometnuo se u jednog od najprpo\u0161nijih dionika politi\u010dke dinamike u Hrvatskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6459,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[134],"class_list":["post-6445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6445"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6471,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6445\/revisions\/6471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6445"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6445"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6445"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6445"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}