{"id":641,"date":"2014-04-30T07:00:44","date_gmt":"2014-04-30T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=641"},"modified":"2021-02-25T11:06:53","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:53","slug":"zdravstvo-na-meti-fiskalne-dijagnostike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=641","title":{"rendered":"Zdravstvo na meti fiskalne dijagnostike"},"content":{"rendered":"

Zdravstveni sustav neuralgi\u010dna je to\u010dka Vladina ponekad komi\u010dnog baratanja rje\u0161enjima za enigmu uskla\u0111ivanja mastri\u0161ki nametnute fiskalne konsolidacije i pri\u017eeljkivanog ekonomskog rasta. Nakon neuspjelog plana da o\u017eivi poduzetni\u010dku klimu sni\u017eavanjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13%, na redu je tzv. masterplan. Ovaj plan racionalizacije bolni\u010dkog sustava garniran skupo pla\u0107enom francuskom konzultantskom analitikom za cilj ima dodatno osna\u017eiti viziju zastarijevanja zdravstva kao bezuvjetnog javnog servisa.<\/strong><\/p>\n

Prezentacija \u201cNacionalnog plana razvoja klini\u010dkih bolni\u010dkih centara, klini\u010dkih bolnica, klinika i op\u0107ih bolnica u RH 2014.-2016.\u201d, popularnog masterplana<\/i>, formalno nas je uvela u sljede\u0107u fazu reforme zdravstvenog sustava zapo\u010dete jo\u0161 devedesetih. Predstavljanjem odr\u017eanim 18. o\u017eujka 2014. javnost je upoznata s rezultatima analize bolni\u010dkog sustava konzultantske ku\u0107e Conseil Sant\u00e9, koja bi trebala omogu\u0107iti, prema kriterijima Svjetske banke, efikasnije poslovanje bolnica u RH. Kao i Vladin plan provedbe mjera fiskalne konsolidacije, \u010dije je uostalom i poglavlje, masterplan <\/i>obiluje pojmovima popularnima u politi\u010dkom diskursu posljednjih godina. \u010cesto spominjanje fleksibilizacije (bolnica i resursa), konsolidacije (bolnica i resursa) i integracije (bolnica i resursa) nedvosmislen je znak da je nacionalni plan unato\u010d naslovu samo jo\u0161 jedna mjera \u0161tednje. \u0160tovi\u0161e, metode i promjene predlo\u017eene u masterplanu<\/i> u nekim aspektima podsje\u0107aju na one koje su krajem osamdesetih pod istim isprikama kona\u010dno gurnule ameri\u010dko zdravstvo u propast.<\/p>\n

Plan razvoja <\/i>hrvatskih bolnica po\u010diva na dva temelja: supsidijarnosti i funkcionalnoj integraciji. Supsidijarnost ozna\u010dava prijelaz s modela koji po\u010diva na akutnim bolni\u010dkim kapacitetima na model koji \u0107e biti u stanju ve\u0107i dio zadataka obaviti na razini primarne zdravstvene za\u0161tite i dnevnih bolnica. Na prvi pogled, sama je ideja iznena\u0111uju\u0107e smislena, a sli\u010dan se model mogao na\u0107i i u prijedlozima nekih ovda\u0161njih kriti\u010dara hrvatskog zdravstvenog sustava. Na primjer, Dra\u017een Gorjanski u nizu svojih radova predla\u017ee sli\u010dan preustroj bolni\u010dkog sustava \u2013 s jednom bitnom razlikom. Gorjanski, naime, za razliku od konzultanata, opisuje uvjete koje je potrebno zadovoljiti ne bi li reorganizacija bila uspje\u0161na. Masterplan,<\/i> s druge strane, ostavlja puno mjesta spekulacijama i pitanjima bez odgovora. Ho\u0107e li se i na koji na\u010din pripremiti medicinske sestre, tehni\u010dare i lije\u010dnike na radikalnu promjenu radnog konteksta? Ho\u0107e li, na koji na\u010din i u kojem roku, bolni\u010dka infrastruktura biti prilago\u0111ena radu dnevnih bolnica? Ho\u0107e li se, i na koji na\u010din, to mo\u0107i financirati? Ravnomjerno raspore\u0111ivanje pacijenata sukladno potrebama kakvo predla\u017ee masterplan<\/i> moglo bi za\u017eivjeti samo ukoliko promjene u zdravstvu budu popra\u0107ene puno \u0161irim, sistemskim promjenama, koje bi omogu\u0107ile prelazak na stav kakvog Gorjanski pri\u017eeljkuje, po kojemu cilj zdravstvenog sustava nije profit ili u\u0161teda, ve\u0107 zdravlje gra\u0111ana. Sude\u0107i prema dosada\u0161njim postupcima Ministarstva zdravlja, razumno je pretpostaviti da do takvih promjena ne\u0107e do\u0107i i da \u0107e prilikom provo\u0111enja masterplana<\/i> svi napori biti usmjereni na obuzdavanje tro\u0161kova.<\/p>\n

Klju\u010dan proces bit \u0107e racionalizacija bolni\u010dkih kapaciteta, koju se planira provesti istim sredstvom na dva fronta. S jedne strane, do\u0107i \u0107e do rezanja akutnih kreveta, dok \u0107e se s druge srezati prosje\u010dno vrijeme provedeno u postelji za otprilike 30%. Mantra je ministarstva kako \u0107e ugasla akutna mjesta nadoknaditi dnevna, palijativna i ona za dugotrajno lije\u010denje, \u0161to bi ujedno trebalo bolje odgovarati demografskim prognozama. Me\u0111utim, prema planu nisu ukinuta ba\u0161 sva mjesta nadomje\u0161tena novima. Samo na podru\u010dju Zapadne regije projicirano je stanje umanjeno za stotinjak mjesta. Takav bi rez mogli objasniti jedino kvalitativni i kvantitativni pokazatelji pobolj\u0161anja zdravlja stanovnika, kojima se na\u017ealost ne mo\u017eemo pohvaliti. Sli\u010dno tome, vremensko bi se ograni\u010davanje boravka u bolnici teoretski moglo prihvatiti uz kvalitetne dopunske mehanizme, recimo sveobuhvatne i dostupne ku\u0107ne njege. Prete\u017eito privatiziran, potkapacitiran i nedovoljno koordiniran sustav ku\u0107ne njege u Hrvatskoj ve\u0107 sada dovodi do situacije gdje se osobi tek iza\u0161loj iz bolnice u velikom broju slu\u010dajeva ne uspijeva osigurati optimalna skrb. Izostane li u tom segmentu sustavna podr\u0161ka, nakon predlo\u017eenih promjena mo\u017eemo o\u010dekivati samo pogor\u0161anje i ve\u0107i teret za obitelji oboljelih. Pritom treba uzeti u obzir da ve\u0107ina onih koji \u0107e se na\u0107i u ulozi pru\u017eatelja njege nije osposobljena za provo\u0111enje stru\u010dne medicinske njege (\u0161to uve\u0107ava opasnost od komplikacija i rehospitalizacije), da mnogima nije omogu\u0107en dugotrajan izostanak s radnog mjesta zbog bolesti u obitelji (\u0161to uve\u0107ava rizik dodatnog priljeva na zavod za zapo\u0161ljavanje), te da njegu jo\u0161 uvijek nalazimo prete\u017eito u sferi \u017eenskog rada (zbog \u010dega \u017eene, uz tradicionalno nepovoljnije radne uvjete i brigu za ku\u0107anstvo, mogu o\u010dekivati dodatno optere\u0107enje na ovom polju). Osim \u0161to pokazuje da \u010dak i kratkoro\u010dno predlo\u017eene mjere \u0161tednje imaju potencijala dovesti do dijametralno suprotnog u\u010dinka, opisani je razvoj doga\u0111aja klasi\u010dan uvod u za\u010darani krug lo\u0161eg zdravlja, lo\u0161e ustrojenog zdravstvenog sustava i deteriorizacije materijalnih uvjeta, odnosno siroma\u0161tva.<\/p>\n

Drugi stup masterplana, <\/i>integracija, ve\u0107 godinama je lajtmotiv reformi zdravstva u RH. U 2008. svjedo\u010dili smo velikoj reformi hitne medicinske pomo\u0107i; 2010. stvorena je mre\u017ea zagreba\u010dkih bolnica; po\u010detkom ove godine spojene su OB Vara\u017edin, SB za kroni\u010dne bolesti Novi Marof i bolnica za plu\u0107ne bolesti i TB u Klenovniku, op\u0107e bolnice u Pakracu i Po\u017eegi, te bolnice u Slavonskom Brodu i Novoj Gradi\u0161ki; sada se takozvano umre\u017eavanje \u017eeli provesti i na nacionalnoj razini. Iz pro\u0161lih primjera mo\u017eemo naslutiti mogu\u0107e ishode masterplana<\/i>. Na primjer, spajanje nekolicine zagreba\u010dkih bolnica pokazalo je do koje mjere djelovanje odozgo, bez uklju\u010divanja subjekata promjene u raspravu, mo\u017ee biti nekonstruktivno. Posebno se pamti spajanje klinike Vuk Vrhovac i KB Merkur, koje su integrirane \u2013 izgledno je \u2013 jer su fizi\u010dki bile odijeljene tek ogradom. Pokazalo se kako ta vrsta blizine ipak nije dovoljna za kvalitetno objedinjavanje kapaciteta: \u0161ok za bolnice bio je velik, financijske prednosti postupka do danas nisu uvjerljivo dokazane, a vrijedi spomenuti i da je analiza plana pokrenuta tek nakon \u0161to je spajanje provedeno. Ukoliko integracija fizi\u010dki bliskih ustanova nije polu\u010dila \u017eeljene rezultate, postavlja se pitanje je li opravdano o\u010dekivati bolje ishode od integracije udaljenih bolnica, pogotovo kada je njihov doprinos osmi\u0161ljanju promjena sveden na prikupljanje papirologije.<\/p>\n

Funkcionalna bi integracija osim administrativnom centralizacijom u\u0161tedu trebala donijeti i fleksibilizacijom rada. Iako su posljedice fleksibilizacije ve\u0107 notorne u drugim sektorima, u zdravstvu one mogu stvoriti neopisivi kaos, \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti iz reforme hitne pomo\u0107i 2008., s kojom je fleksibilizacija uvedena indirektno i na mala vrata. Te su godine na dr\u017eavnoj i \u017eupanijskoj razini osnovani Zavodi za hitnu medicinu, kojima je (trebala biti) povjerena koordinacija timova hitne medicinske pomo\u0107i, dok je sanitetski prijevoz ostao pod domovima zdravlja. Zbog organizacijskih pote\u0161ko\u0107a, kao i nedostatka kadra te sredstava, podjelu u nekim \u017eupanijama nije bilo mogu\u0107e provesti, a stanje nije formalno regulirano do te mjere da na dr\u017eavnoj razini jo\u0161 i danas ne postoji definirani koeficijent za voza\u010de saniteta. Zbog toga koeficijent u sanitetu, kao i drugi uvjeti rada, ovise isklju\u010divo o dobroj volji poslodavca, pa ne iznena\u0111uje \u0161to te\u0161ko nalazimo dvije \u017eupanije u kojima su oni jednaki.<\/p>\n

Istovremeno, mnogi radnici u sanitetu prema potrebama obavljaju i poslove hitne medicinske pomo\u0107i, \u0161to ih svrstava me\u0111u prve \u017ertve fleksibilizacije rada. Nedavni javni istup voza\u010da saniteta te medicinskih sestara i tehni\u010dara u Virovitici upozorava na razinu apsurda do koje mo\u017ee dovesti ovakva politika. Iako obavljaju poslove saniteta i hitne pomo\u0107i, u njihovom je slu\u010daju radi u\u0161teda uprava Zavoda jednostrano odlu\u010dila smanjiti koeficijent ne korigiraju\u0107i pritom opis radnih zadataka. Nakon primjedbi koje su uslijedile, ista je uprava odlu\u010dila uvesti dva koeficijenta u ugovor o radu za voza\u010de saniteta: jedan kada obavljaju svoje primarne zadatke, a drugi za vrijeme koje provedu rade\u0107i poslove hitne medicinske pomo\u0107i. Ova se opcija poslodavcu \u010dinila dovoljno velikodu\u0161nom za stavljanje u pisani oblik, na op\u0107u radost i nevjericu onih koji su imali prilike makar ovla\u0161 pogledati dokument. Naime, radi se o pravom presedanu: dva koeficijenta u ugovoru o radu za jedno radno mjesto, kao \u0161to je tom prilikom istaknuo predsjednik Novog sindikata Mario Ivekovi\u0107, ne\u0161to je \u0161to zakon o radu (jo\u0161) ne prepoznaje. Iako donekle humoristi\u010dno, takvo pona\u0161anje samo je jo\u0161 jedan u nizu dokaza intenziviranja eksploatacijskog odnosa poslodavaca spram radnika koji donosi fleksibilizacija \u2013 radnik je primoran raditi sve \u0161to poslodavac odlu\u010di, obujam posla nekontrolirano raste, sporazumijevanje o odredbama ugovora ne postoji i pravedna retribucija za obavljeni posao je ostavljena van svake rasprave. Unato\u010d tome \u0161to njihov slu\u010daj slu\u017ei kao primjer posljedica nepromi\u0161ljenih reformi, trenutni anga\u017eman medicinskih sestara, tehni\u010dara i voza\u010da viroviti\u010dkog saniteta pokazuje kako se dominantnim politi\u010dkim trendovima ipak mo\u017ee suprotstaviti na lokalnoj razini, istodobno utje\u010du\u0107i na \u0161iru sliku. Oni su nakon spornih odluka uprave ustrajali \u2013 a ustraju i dalje \u2013 u tvrdnji da se njihovim pravima ne mo\u017ee samo tako manipulirati. Pritom su pokazali zavidnu razinu solidarnosti, sindikalno se organizirali te pru\u017eili aktivan otpor poku\u0161aju obespravljenja, \u0161to ih \u010dini jednim od svjetlijih primjera radni\u010dkog organiziranja u posljednje vrijeme.<\/p>\n

Osim \u0161to su napravili va\u017ean korak za razrje\u0161avanje pojedinog slu\u010daja, radnici viroviti\u010dkog saniteta svojim su istupom pripomogli i otvaranju \u0161ire rasprave o lo\u0161im posljedicama lo\u0161ih (kvazi)reformi zdravstvenog sustava. Uzmemo li u obzir trenutni politi\u010dko-ekonomski kontekst u kojemu se predlo\u017eene preinake planiraju provesti, kao i rezultate prija\u0161njih reformi, moramo se upitati koliko \u0107e rezultati masterplana <\/i>i fiskalne konsolidacije u zdravstvu biti odr\u017eivi. Lije\u010dnici, medicinske sestre i medicinski tehni\u010dari raspodijeljeni prema \u017eeljama sanacijskih upravitelja, neminovan outsourcing<\/i> nemedicinskih djelatnosti, nedovoljan priljev novih radnika te pla\u0107e koje nisu dovoljne za zaustavljanje masovne emigracije stru\u010dnog kadra, faktori su koji \u010dine izvjesnim uru\u0161avanje ve\u0107 krhkog hrvatskog zdravstvenog sustava i privatizaciju sektora. Izlaz iz te situacije trebamo tra\u017eiti ne u farsi javne rasprave, ve\u0107 upravo u primjerima poput viroviti\u010dkog: u organizaciji i solidarnosti, odnosno, u formulaciji glavnog tajnika Novog sindikata Tomislava Ki\u0161a, akcijskoj spremnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prezentacija \u201cNacionalnog plana razvoja klini\u010dkih bolni\u010dkih centara, klini\u010dkih bolnica, klinika i op\u0107ih bolnica u RH 2014.-2016.\u201d, popularnog masterplana…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":644,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=641"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":661,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/641\/revisions\/661"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=641"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=641"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=641"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=641"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}