{"id":6386,"date":"2015-04-28T07:30:54","date_gmt":"2015-04-28T06:30:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6386"},"modified":"2015-04-28T18:52:40","modified_gmt":"2015-04-28T17:52:40","slug":"nidzara-zdravstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6386","title":{"rendered":"Rupe u bh. zdravstvenom osiguranju"},"content":{"rendered":"

Bosna i Hercegovina ima toliko sustava zdravstvenih osiguranja koliko ima i kantona i entiteta, a svako osiguranje vrijedi samo u toj administrativnoj jedinici. Prikupljena sredstva za zdravstvenu za\u0161titu stanovni\u0161tva ve\u0107 godinama ne pokrivaju tro\u0161kove, dijelom i zbog prakse poslodavaca da kasne ili uop\u0107e ne upla\u0107uju doprinose. Istodobno, sve ve\u0107i dio stanovni\u0161tva ostaje potpuno nepokriven sustavom osiguranja.
\n<\/strong><\/p>\n

Bosna i Hercegovina, jedna od najsiroma\u0161nijih zemalja u Europi, ima tri zakona o zdravstvenom osiguranju, 13 zavoda, isto toliko ministarstava zdravstva i skoro 200 zdravstvenih ustanova. Ovako veliki broj fondova i ministarstava dijeli se na dva entiteta i distrikt Br\u010dko. Unutar jednog od entiteta, Federacije BiH, svaki od 10 kantona ima svoja pravila. Izme\u0111u entiteta i kantona zdravstvene ustanove ne dijele informacije o pacijentima ili postoje\u0107im kapacitetima, niti postoji jedinstveni cjenovnik usluga pa cijene variraju i do 50%. Tako\u0111e, zdravstveno osiguranje mo\u017eete koristiti samo na podru\u010dju na kojem \u017eivite. \u0160to zna\u010di da ako ste dr\u017eavljanin BiH koji pla\u0107a osiguranje u Kantonu Sarajevo, a razbolite se u Banjaluci ili Mostaru, ne mo\u017eete koristiti osiguranje nego sami pla\u0107ate tro\u0161kove lije\u010denja.<\/p>\n

“Ukupno se rashodi u ovom sektoru procjenjuju na 11% BDP-a \u0161to je nivo sli\u010dan onom u zemljama EU”, ka\u017ee Asja \u010cengi\u0107 Kasumovi\u0107, koja ispred fondacije Dokukino<\/a> koordinira projekat otkucaji.net<\/a>, platformu za monitoring zdravstvenog sistema. No<\/span> \u010cengi\u0107 Kasumovi\u0107 ukazuje na procjene prema kojima 25 do 30% stanovni\u0161tva uop\u0107e nema zdravstveno osiguranje, a taj broj, tvrde u federalnom Zavodu, svaki dan raste. Tako je na podru\u010dju ovog entiteta u 2013. godini bilo 316.164 neosiguranih, a godinu ranije 315.228 osoba.<\/p>\n

Me\u0111u neosiguranim ljudima nalaze se uglavnom nezaposleni koji gube zakonom zagarantovano pravo na osiguranje ako se ne jave u strogo propisanom roku na Biro za zapo\u0161ljavanje. Zvani\u010dni podaci ka\u017eu da je u BiH tokom 2014. godine nezaposlenost iznosila 43,9%. Samo u januaru ove godine 515.000 ljudi u BiH bilo je bez posla. Procjene su da oko 15% njih nema osiguranje. Tako\u0111er, me\u0111u neosigurane spadaju i radnici kojima poslodavci ne upla\u0107uju osiguranje (oko 28% od svih zaposlenih). Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, zbog nepla\u0107enih doprinosa, u 2014. godini oko 30.000 radnika nije moglo ovjeriti zdravstvenu knji\u017eicu, odnosno nije moglo koristiti usluge javnog zdravstva. U Savezu sindikata<\/a> u Federaciji tvrde da \u010dak 60% firmi kasni sa pla\u0107anjem doprinosa.<\/p>\n

Ljekari bez zdravstvenog osiguranja<\/strong><\/span><\/p>\n

Da apsurd bude ve\u0107i, me\u0111u tim radnicima ima i zaposlenika javnih bolnica. Tako ljekari bolnice Kasindo u Isto\u010dnom Sarajevu ve\u0107 mjesecima \u0161trajkuju jer nemaju ni plate ni doprinose. U sklopu projekta okucaji.net prikupljaju se i svjedo\u010denja gra\u0111ana koji govore o problemima vezanim za zdravstveno osiguranje. Me\u0111u tim ispovijestima je i pri\u010da jednog lije\u010dnika iz Glamo\u010da. “\u0160to je do toga dovelo, ne znam, navodno nepovoljni ugovori ustanove sa Zavodom za zdravstveno osiguranje na\u0161eg kantona. Nema vrata na koja nismo pokucali u potrazi za rje\u0161enjem, ali sva su nam se zatvorila. To je apsurd na\u0161e dr\u017eave i ure\u0111enja… da nas 22 djelatnika nemamo godinama ni zdravstveno ni mirovinsko”, stoji u ovoj anonimnoj ispovijesti.<\/p>\n

Zdravstveni sektor u BiH tako\u0111er je percipiran u javnosti kao jedan od najkorumpiranijih sektora. “To se manifestuje na razli\u010dite na\u010dine, od javnih nabavki sredstava za rad i lijekova, do upu\u0107ivanja bolesnika u privatne prakse i neformalnih pla\u0107anja za redovne zdravstvene usluge”, ka\u017ee \u010cengi\u0107 Kasumovi\u0107. Nepo\u0161tivanje postoje\u0107ih zakona i propisa mo\u017ee se dodati na listu problema. Naime, u Federaciji je prije pet godina donesen zakon koji propisuje ujedna\u010dene tro\u0161kove lije\u010denja svim stanovnicima ovog entiteta, ali to nikada nije za\u017eivjelo u praksi. Kantoni se pravdaju da nema dovoljno sredstava za provo\u0111enje ovakvog zakona. Razlike u zdravstvenim uslugama su nekada zaista drasti\u010dne. Prema podacima<\/a> nevladine organizacije Inicijativa i civilna akcija (ICVA), koja sara\u0111uje na projektu otkucaji.net, participacija za lije\u010denje u RS je od 5,5 do 9 KM (oko 2,5 do 4,5 eura), dok se u Federaciji iznos razlikuje od kantona do kantona. U Tuzlanskom iznosi 16 (8 eura), u Livanjskom 30 (15 eura), a u Unsko-sanskom 15 KM (7,5 eura).<\/p>\n

Nepokrivene kategorije
\n<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, postoje\u0107i zakoni onemogu\u0107avaju pla\u0107anje zdravstvenog osiguranja za poljoprivrednike. Ukoliko pak \u017eele pla\u0107ati osiguranje, moraju se registrovati kao komercijalno ili nekomercijalno gazdinstvo. No, u tom slu\u010daju bi doprinosi bili izuzetno visoki, te se ve\u0107ina odlu\u010duje da to ne uradi. Drago Kne\u017eevi\u0107, predsjednik Unije poljoprivrednika BiH, tvrdi da skoro 80% zaposlenih u ovoj oblasti nema osiguranje.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna neza\u0161ti\u0107ena kategorija su radnici na crno kojih prema procjenama entitetskih sindikata ima izme\u0111u 150.000 i 200.000. Najvi\u0161e ih je u gra\u0111evini i turizmu gdje uglavnom platu primaju u gotovini, i \u010desto rade bez ikakvog ugovora. U slu\u010daju nesre\u0107a, koje se nerijetko de\u0161avaju<\/a> na bh. gradili\u0161tima, prakti\u010dno su prepu\u0161teni sami sebi ili savjesti poslodavca.<\/p>\n

Uplatu doprinosa nadziru poreske uprave. U RS problem nepla\u0107anja poku\u0161avaju umanjiti tako \u0161to sami rade kontrole “po principu slu\u010dajnog uzorka”, te \u0161alju obavje\u0161tenja i upozorenja, ili prijave inspekciji. U prva tri mjeseca ove godine poslali su \u010dak 3.628 upozorenja. “Ukupni dug za doprinose u RS je vi\u0161e od 230 miliona maraka. S tim novcem bi mogli, primjera radi, dvije godine finansirati zdravstvenu za\u0161titu osiguranika u 54 doma zdravlja”, ka\u017eu u Zavodu RS.<\/p>\n

Sistemski problem
\n<\/strong><\/p>\n

Rje\u0161enja za ovako nefunkcionalan sistem u dva entitetska fonda vide druga\u010dije. U Federaciji smatraju da je najve\u0107i problem nepostojanje sistema na dr\u017eavnom nivou, dok u RS smatraju da je problem u na\u010dinu finansiranja. U prilog ovoj tvrdnji, RS Zavod navodi kako prosje\u010dan prihod po osiguraniku nije dovoljan da pokrije tro\u0161kove. Njihove procjene ka\u017eu da je prihod po osobi oko 66 KM, a prosje\u010dan tro\u0161ak oko 76KM.<\/p>\n

Prema njima rje\u0161enje je uvo\u0111enje dodatnih akciza na duhan koje \u0107e se preusmjeriti na zdravstveno osiguranje. “Tim sredstvima bi, recimo, mogli da financiramo godi\u0161nju nabavku citostatika, ortopedskih pomagala i lije\u010denja izvan RS”, procjenjuju. Finansiranje je problem ka\u017eu i u Federaciji, te smatraju da rje\u0161enje mora biti prona\u0111eno u sistemu. Kao jo\u0161 jedno rje\u0161enje predla\u017eu poja\u010dan rad Porezne uprave i inspekcijskih organa.<\/p>\n

I dok se ne na\u0111e rje\u0161enje, gra\u0111ani moraju sami pronalaziti na\u010dine kako da finansiraju lije\u010denje. Odlazak privatnim lije\u010dnicima je za ve\u0107inu, s obzirom na mala i neredovna primanja, nemogu\u0107. Rje\u0161enje za sve ove probleme, ili barem dio njih, za sada nije bio na dnevnim redovima vlada u BiH, i po dosada\u0161njem tempu njihovog rada, ne \u010dini se da \u0107e uskoro biti ponu\u0111ena bilo kakav rje\u0161enja. U me\u0111uvremenu, Bosni i Hercegovini prijeti potpuni kolaps zdravstvenog sistema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ste dr\u017eavljanin BiH koji pla\u0107a osiguranje u Kantonu Sarajevo, a razbolite se u Banjaluci ili Mostaru, ne mo\u017eete koristiti osiguranje nego sami pla\u0107ate tro\u0161kove lije\u010denja…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6483,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-6386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6386"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6527,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6386\/revisions\/6527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6386"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6386"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6386"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6386"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}