{"id":6360,"date":"2015-04-23T07:30:20","date_gmt":"2015-04-23T06:30:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6360"},"modified":"2015-04-23T09:38:23","modified_gmt":"2015-04-23T08:38:23","slug":"bih-balkanski-model-uspjesne-oruzarnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6360","title":{"rendered":"BiH \u2013 model “uspje\u0161ne” oru\u017earnice"},"content":{"rendered":"

Bosanskohercegova\u010dka industrija naoru\u017eanja posljednjih godina do\u017eivljava oporavak. No uspje\u0161na reorijentacija prema izvozu u zemlje saveznice Zapada bila je uvjetovana prepu\u0161tanjem kontrole nad industrijom ameri\u010dkoj privatnoj kompaniji. Taj varljivi uspjeh u vrlo specifi\u010dnoj industriji sada se nudi kao argument za agresivniju privatizaciju dr\u017eavnih poduze\u0107a i imovine te sni\u017eavanje radnih prava kroz novi zakon o radu na inicijativu Europske komisije i MMF-a.<\/strong><\/p>\n

Vojna industrija u Bosni i Hercegovini predstavlja jednu od rijetkih jo\u0161 uvijek perspektivnih privrednih grana. Prema podacima<\/a> Ministarstva vanjskih poslova BiH u Federaciji BiH i Republici Srpskoj posluje 31 preduze\u0107e koje proizvodi tehnologiju za svjetska tr\u017ei\u0161ta oru\u017eja i druge vojne opreme.<\/p>\n

BiH tako izvozi upalja\u010de za minobaca\u010dku, artiljerijsku i raketnu municiju, metak kalibra 40mm, topovske kapisle, ru\u010dne bombe, protivtenkovske mine, trotilske metke, minobaca\u010de kalibra 60, 81 i 120mm, topove, haubice, tenkovske topove, vi\u0161ecijevne baca\u010de raketa, lansere raketa, sredstva za protivavionsku i protivoklopnu borbu, automatiku i elektroniku za slo\u017eene raketne sisteme, brze punja\u010de baterija, specijalnu ispitno-mjernu opremu, tromblone, minobaca\u010dku municiju, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva, tenkovsku municiju, raketnu municiju, avio bombe, opti\u010dku mehaniku, elektromehaniku, optoelektroniku, ni\u0161anske i osmatra\u010dke sprave i drugu opremu.<\/p>\n

Radi se o firmama Binas d.d. (Bugojno), Igman d.d. (Konjic), Unis-Ginex d.d. (Gora\u017ede), Pretis d.d. (Vogo\u0161\u0107a), Vitezit d.o.o (Vitez) i Zrak-Holding (Sarajevo), dakle prevashodno o firmama iz Federacije BiH koje u 2015. o\u010dekuju<\/a> promet od 200 miliona konvertibilnih maraka, dok u Republici Srpskoj vlada stagnacija ove industrijske grane, a preduze\u0107a Orao iz Bijeljine, Kosmos iz Banja Luke i Tehni\u010dko-remontni zavod Bratunac i dalje se bore za opstanak uz u\u010destale \u0161trajkove radnika koji tra\u017ee nekoliko neispla\u0107enih plata, te zaostale uplate doprinosa.<\/p>\n

Iznajmljivanje industrije
\n<\/strong><\/p>\n

Ovakva razlika u poslovanju namjenske industrije najprije le\u017ei u \u010dinjenici da je ve\u0107ina postrojenja za proizvodnju oru\u017eja prije rata 1992.-1995. bila locirana na teritoriji koju danas obuhvata Federacija BiH, ali i u kreativnosti menad\u017ementa, u smislu prilago\u0111avanja potrebama inostranim tr\u017ei\u0161tima. Kako je to obja\u0161njeno u opse\u017enoj analizi sedmi\u010dnog magazina Slobodna Bosna u augustu 2013., menad\u017eeri odgovorni za razvoj federalne namjesne industrije, kao i Federalna vlada pod vodstvom biv\u0161eg premijera i trenutnog predsjednika SDP-a Nermina Nik\u0161i\u0107a shvatili su da je BiH, odnosno Federacija, nakon Arapskog prolje\u0107a 2011. dodatno izgubila tr\u017ei\u0161ta za plasman svojih proizvoda<\/a> po “sovjetskom standardu” i da \u0107e se morati prilagoditi standardima zemalja NATO-a.<\/p>\n

Vlada Federacije tada je problem rije\u0161ila tako \u0161to je federalnu namjensku industriju, nakon njenog primarnog revitaliziranja sredstvima Razvojne banke FBiH, doslovno iznajmila ameri\u010dkim ulaga\u010dima. “Ideja je da na osnovu ovog memoranduma u narednih nekoliko mjeseci bude potpisan ugovor<\/a> o najmu s Howell Machine Inc. na period od 10 godina pri \u010demu \u0107e Vlada FBiH ostati vlasnik, a ameri\u010dka kompanija \u0107e upravljati preduze\u0107ima Igman Konjic, Unis Ginex Gora\u017ede, Binas Bugojno, PRETIS Sarajevo i Zrak Sarajevo”, objasnio je ovu privrednu strategiju biv\u0161i ministar energetike Vlade FBiH, Erdal Trhulj.<\/p>\n

Ameri\u010dka kompanija Howell Machine, Inc. sa sjedi\u0161tem u Lewistonu u dr\u017eavi Idaho, koja se ina\u010de bavi proizvodnjom, razvojem i prometom naoru\u017eanja, vojne opreme i drugih artikala odbrambenih tehnologija, postala je tako spona izme\u0111u federalnih postrojenja namjenske industrije i tr\u017ei\u0161ta zemalja NATO-a, \u0161to je stvorilo perspektive za pro\u0161irenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Namjenska industrija Igman iz Konjica, \u010dija su postrojenja pre\u017eivjela ratna dejstva, a koja je prije nekoliko godina bila na izdisaju, sada naoru\u017eanjem NATO kalibra snadbijeva ameri\u010dke snage u Iraku i Afganistanu. Radi se o\u010digledno o strategiji pro\u0161irivanja kapaciteta industrije oru\u017eja \u010diji je primarni cilj izvoz, prije svega za ameri\u010dko snadbijevanje<\/a> Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike modernim naoru\u017eanjem.<\/p>\n

Regionalne perspektive
\n<\/strong><\/p>\n

Da je to tako smatra i \u0161ef Katedre za odbrambene tehnologije Ma\u0161inskog fakulteta u Sarajevu Berko Ze\u010devi\u0107: “Nema sumnje da je namjenska industrija BiH povratila povjerenje u ono \u0161to je, zapravo, bila namjenska industrija biv\u0161e Jugoslavije. Prema tome, ono \u0161to je svakako potrebno jeste kadrovsko ja\u010danje pomenutih fabrika. Relativno malo se ula\u017ee u kadrove s visoko stru\u010dnom spremom i to se mora ubrzano rje\u0161avati. Drugi problem koji imamo je problem regionalne saradnje, koja bi se naro\u010dito mogla ostvarivati kada su u pitanju BiH i Srbija, s obzirom na uvezanost kapaciteta i konekcije koje jo\u0161 uvijek postoje iz biv\u0161e Jugoslavije.”<\/p>\n

Sa Ze\u010devi\u0107em se sla\u017ee i na\u0161 neimenovani izvor iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. “S obzirom da smo uspjeli revitalizirati postoje\u0107e fabrike i otvoriti neka tr\u017ei\u0161ta, izgledi su dobri. Po mom mi\u0161ljenju, premalo je dodane vrijednosti i previ\u0161e specijalizacije na municiju ali ako se bude ulagalo i ako se napravi strategija, mogli bismo dosta toga napraviti. Dodana vrijednost, kao \u0161to znamo, raste \u0161to si bli\u017ee krajevima poslovnog lanca, na primjer istra\u017eivanje i razvoj tehnologija na po\u010detku, marketing za neke druge industrije. Municija nije neka pamet, ali i s ovim \u0161to imamo, ako se ima strategija reinvestiranja, moglo bi se dosta toga uraditi”, zaklju\u010duje na\u0161 izvor.<\/p>\n

Iako su bombasti\u010dni medijski naslovi<\/a> o povratku “Titovog doba”, maliciozno samopohvalno pretjerivanje, \u010dinjenica je da se, za razliku od propalih industrija tuzlanskog basena, namjenska industrija kontinuirano oporavlja. Tako se broj zaposlenih u konji\u010dkom Igmanu od 2010. sa 360 popeo na vi\u0161e od 1000, dok sli\u010dan pomak bilje\u017ee i Ginex-Gora\u017ede i Unis-Pretis Sarajevo, koji izra\u0111uje granate od kalibra 155mm po NATO standardima, a izvozi ih u Saudijsku Arabiju. U funkciji su ponovo i pogoni fabrike BNT iz Novog Travnika, za koju Berko Ze\u010devi\u0107 ka\u017ee da ima najve\u0107e perspektive regionalnog povezivanja sa Srbijom, \u0161to bi, svakako, dodatno pro\u0161irilo njene kapacitete.<\/p>\n

Ameri\u010dka veza
\n<\/strong><\/p>\n

Iz razgovora sa vi\u0161e radnika namjenske industrije Igman saznajemo da su vrlo zadovoljni svojim statusom, da su plate redovne, da se sta\u017e, topli obrok i druge dad\u017ebine redovno ispla\u0107uju. Kako \u0107e se stvari odvijati dalje? S obzirom da je nasljednik Erdala Trhulja na funkciji ministra energije, industrije i rudarstva Reuf Bajrovi\u0107, kadar Demokratske fronte i \u010dovjek od ameri\u010dkog povjerenja (klju\u010dna li\u010dnost za raspodjelu sredstava<\/a> Nacionalnog demokratskog instituta proameri\u010dkim politi\u010dkim opcijama u BiH), nema sumnje da \u0107e dr\u017eavni udio kako u namjenskoj, tako i u svim drugim industrijama i preduze\u0107ima u kojima je dr\u017eava vlasnik ve\u0107inskog paketa dionica, sve vi\u0161e slabiti.<\/p>\n

Jo\u0161 i prije svoga izbora Bajrovi\u0107 je kao biv\u0161i kadar SDP-a (koji je sklopio sporazum o “iznajmljivanju” industrije naoru\u017eanja) tvrdio da je klju\u010dni problem bosanskohercegova\u010dke politike prijepor oko raspodjele direktorskih funkcija u preduze\u0107ima u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Rje\u0161enje nije originalno. “Izgleda da je, na\u017ealost, jedini na\u010din da se politi\u010dka izdaja ideje jedinstvene BiH zauvijek skloni sa stola privatizacija dr\u017eavnih firmi”, izjavio<\/a> je ministar Bajrovi\u0107 jo\u0161 prije zahuktavanja predizborne kampanje.<\/p>\n

Nakon postavljanja na funkciju ministra, agenda<\/a> je postala jo\u0161 jasnija: “Do prije pet-\u0161est godina svi su Sloveniju i Gr\u010dku uzimali kao divan primjer kako dr\u017eavno vlasni\u0161tvo vodi prosperitetu. S druge strane, kritizirao se divlji kapitalizam u Turskoj zbog masovne privatizacije i otvaranja ekonomije te zemlje za krupni kapital koji je zapo\u010deo Ed\u017eevitov ministar za ekonomiju Kemal Dervi\u0161 jo\u0161 2001, dakle, prije Erdoganovog dolaska na vlast. Danas su Slovenija i Gr\u010dka zemlje iz kojih mladi ljudi bje\u017ee i koje se vjerovatno nikada vi\u0161e ne\u0107e vratiti na \u017eivotni standard iz 2007. BiH je probala taj recept dr\u017eavne kontrole i sada nema sumnje da on ne donosi ni\u0161ta. BiH je uz Bjelorusiju zemlja sa najve\u0107im udjelom dr\u017eavne kontrole u ekonomiji i mo\u017eda je vrijeme da se proba ne\u0161to sli\u010dno turskom modelu. Bira\u010di se trebaju zapitati da li im je bolje da BH Telekom i Eronet budu u vlasni\u0161tvu politi\u010dkih partija ili Vodafona, Turk Telecoma, T-Mobilea.”<\/p>\n

Cijena “uspjeha”
\n<\/strong><\/p>\n

Da ovo nije samo Bajrovi\u0107eva linija svjedo\u010di i nedavna izjava novog premijera Vlade FBiH Fadila Novali\u0107a o tome kako je dr\u017eava “jednostavno slab gazda” koja “ne mo\u017ee odgovarati prema diverzificiranim potrebama”. Novali\u0107 je, u isto vrijeme, promotor ideje smanjenja pla\u0107anja doprinosa na rad sa 70 posto neto plate na 55 posto, uz istovremeno ukidanje neoporezivog toplog obroka i prevoza, to jest njihovog oporezivanje sa 55 posto, \u0161to \u0107e ponajvi\u0161e pogoditi radni\u010dku klasu.<\/p>\n

Nema nikakve sumnje da \u0107e se pretvaranje BiH, a i dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije u lanac oru\u017earnica, te skromna uspje\u0161nost tih oru\u017earnica u svijetu u kojem neprestano bjesne ratove propagandno predstavljati kao “privredno \u010dudo”, odnosno primjer zbog \u010dega i dalje treba nastaviti sa ekonomskim reformama koje \u0107e, uz novi zakon o radu, podrazumijevati i implementaciju zahtjeva Evropske unije (EU) i Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) za deblokadom procesa privatizacije. Posebno velikih dr\u017eavnih kompanija iz telekomunikacijskog i energetskog sektora “u sklopu reformi<\/a> neophodnih za ukupan razvoj dr\u017eave”. Nema sumnje da \u0107e revitalizacija namjenske industrije poslu\u017eiti kao jedan od osnovnih argumenata u onome \u0161to je Reuf Bajrovi\u0107 neposredno pred svoj izbor za ministra definisao<\/a> kao iskori\u0161tavanje potencijala u energetskom sektoru “da na\u0161e zapadne saveznike, uklju\u010duju\u0107i EU, ve\u017eemo uz BiH”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vojna industrija u Bosni i Hercegovini predstavlja jednu od rijetkih, jo\u0161 uvijek perspektivnih privrednih grana…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6365,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[199,51],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-6360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-industrija","tag-privatizacija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6360"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6385,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6360\/revisions\/6385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6360"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6360"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6360"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6360"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}